Wildebeest analysis examples for:   azg-azgNT   v    February 24, 2023 at 23:40    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  Ndö lista nguee nnꞌan tsjan na tui Jesucristo. Condui jon tsjan David na jndyocahanꞌ ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ Abraham.
23219  MAT 1:6  Ndoꞌ Isaí jnda jon David, tsan na taquintyja tocoꞌxen. Ndoꞌ David tyꞌoon jon scuuꞌ tsoUrías, ndahin Salomón.
23224  MAT 1:11  Ndoꞌ Josías jnda jon Jeconías yo ntyje tsanꞌñeen. Tomꞌan joohin xjen na nque nnꞌan tsjoon Babilonia tyechohan nnꞌan Israel ndyuaahan chaꞌvijon preso ngꞌe tsu nnꞌan Israel ya tontꞌa nnꞌan Babilonia tyiaꞌ yohin.
23230  MAT 1:17  Yajoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsjan nnꞌan na tui Jesucristo, quindë nqui nchoꞌnenque jnda tsjan nnꞌan na jndyocahanꞌ na jnanhanꞌ Abraham na tueeꞌhanꞌ ata xjen David. Ndoꞌ cüiichen nqui nchoꞌnenque jnda tsjan nnꞌan na jndyocahanꞌ na jnanhanꞌ David na tueeꞌ tiempo ya na tyecho nnꞌan Babilonia nnꞌan Israel ndyuaahin chaꞌvijon preso. Ndoꞌ cüiichen nqui nchoꞌnenque jnda tsjan nnꞌan na jndyocahanꞌ na jnanhanꞌ na tyecho nnꞌan Babilonia nnꞌan Israel ndyuaahin na tueeꞌhanꞌ na tui nquii jon na conduihin Mesías.
23231  MAT 1:18  Ndö vaa ntyja na tui Jesucristo. Ndyee jon María, tomin jñꞌoon na ngoco jon yo José. Majoꞌ vitjachen na ntoncohin, taaꞌ tsꞌon María na ñjon jnda juu ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii Espíritu Santo.
23232  MAT 1:19  Majoꞌ José jeꞌ, tsan na ndisaaꞌ María, tonduihin tsꞌan na itsiquindë jon juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na icoꞌxenhanꞌ. Tyíꞌquintꞌue tsꞌon jon na ngüejnaanꞌ tsanꞌñeen. Ngꞌe na nndaꞌ, sitiu jon na veꞌ ninmaꞌchen ndyuiiꞌ juu jñꞌoonꞌñeen.
23233  MAT 1:20  Ndoꞌ viochen xjen na toquindyiiꞌ tsꞌon jon jñꞌoonꞌñeen, tityincyooꞌ cüii ángel nnon jon xjen na tsooꞌ jon ndaa. Ndoꞌ tso ángelꞌñeen nnon jon: “ꞌUꞌ José na condui ꞌuꞌ tsjan David na jndyocahanꞌ, tyiꞌntyꞌueꞌ na ngyonꞌ cüenta juu María na ndiscuꞌhin ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ nquii Espíritu Santo, joꞌ na ñjon jnda jon.
23235  MAT 1:22  Tui na nndaꞌ chaꞌ quitsiquindëhanꞌ jñꞌoon na siquindyi Tyoꞌtsꞌon yo ꞌndyo Isaías na toninncyaa juu jñꞌoonꞌ jon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa.
23238  MAT 1:25  Majoꞌ tyíꞌquitjonꞌhan yo ntyjehin na ninñoonꞌ ata vi na jndë singui tsanꞌñeen yujntꞌaꞌñeen. Ndoꞌ siquijndyu Joséhin Jesús.
23240  MAT 2:2  Totaꞌxeeꞌhin ndëë nnꞌan: —¿Yuu jon mꞌaan nquii yujntꞌa na tui na conduihin na coꞌxen jon ꞌoꞌ nnꞌan judíos? Ngꞌe xjen na ninvaa mꞌán ndyuaa nján yuu jon na jnán tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ, xjenꞌñeen jntyꞌiá na tityincyooꞌ quixjuu na itsiꞌmanhanꞌ na jndë tuihin. Joꞌ na tincyö́ na nnanꞌtꞌmánꞌ jon.
23241  MAT 2:3  Ndoꞌ nquii Herodes, vi na jndë jndyii jon juu jñꞌoonvaꞌ, tiꞌndaaꞌ tycya ntyjii jon ndoꞌ mantyi tsoñꞌen nnꞌan tsjoon Jerusalén.
23243  MAT 2:5  Ndoꞌ tꞌa nanꞌñeen, jnduehin nnon jon: —Ntji na tquen Tyoꞌtsꞌon itsiquindyihanꞌ na juu Mesías nduihin tsjoon Belén ndyuaa Judea. Ee jñꞌoon na tji Miqueas na toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen, ndö vaa na itsiquindyihanꞌ:
23244  MAT 2:6  ꞌOꞌ nnꞌan tsjoon Belén ndyuaa Judá, ꞌoꞌ tꞌmanntyi conduihoꞌ quiiꞌ ntꞌan njoon ninvaa ndyuaa Judá, ngꞌe quityquiiꞌ ntꞌan ꞌoꞌ nduiꞌ cüii tsꞌan na nnintquehin tondëë nnꞌan. Juu jon ngüantyjeeꞌ jon nnꞌan njan nnꞌan Israel. Ndöꞌ vaa jñꞌoon tso juu tsanꞌñeen na toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
23245  MAT 2:7  Ndoꞌ juu Herodes, veꞌ ntyꞌiu, tqueenꞌ jon joo nanꞌñeen na jndaꞌ nquen na jnanhin tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ. Taxeeꞌ jon ndëëhin nin nquii xjen na tityincyooꞌ juu quixjuuꞌñeen.
23246  MAT 2:8  Ndë joꞌ jñon jon joohin na cꞌohin Belén. Tso jon ndëëhin: —Cꞌohoꞌ Belén, ndoꞌ vi na jndë squehoꞌ joꞌ, quijntꞌue jndaꞌ ꞌoꞌ yuu vijon mꞌaan juu luꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë jndiohoꞌhin, ncyo ntcüeꞌhoꞌ na quinanꞌquindyiihoꞌ ja, chaꞌ mantyi nndëë ncjö na ntsitꞌmaanꞌhin.
23247  MAT 2:9  Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoon na tso juu tsanꞌñeen na icoꞌxen, jnduiꞌhin, tyꞌehin. Ndoꞌ mantyi juu quixjuu na jntyꞌiahin xjen na ninvaa mꞌanhin ndyuaahin tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ, tejndyeehanꞌ tondëëhin, taquintyjahanꞌ nquii naijon mꞌaan lu chjoꞌñeen.
23250  MAT 2:12  Jndë joꞌ tyꞌe ntcüeꞌhin ndyuaa na jnanhin. Majoꞌ mañoon nato tyꞌehin ngꞌe quityquiiꞌ tsantsjon, siquindyii Tyoꞌtsꞌonhan na tavincꞌo ntcüeꞌhin na mꞌaan Herodes.
23251  MAT 2:13  Xjen na jndë jnduiꞌ nanꞌñeen, cüii ángel cüentaaꞌ ta Tyoꞌtsꞌon tityincyooꞌhin nnon José xjen na tsooꞌ jon ndaa. Tso ángelꞌñeen nnon jon: —Quinaquintyjaꞌ, cayonꞌ luchjöhöꞌ yo ndyee jon, quinanꞌcjehoꞌ, cꞌohoꞌ ndyuaa Egipto. Joꞌ quintjohoꞌ ata xjen na ntsiquindyi ꞌuꞌ. Quitsaꞌ na nndaꞌ ngꞌe ntꞌuevichen tsꞌon Herodes luchjova chaꞌ na ntscueeꞌ jonhin.
23253  MAT 2:15  Joꞌ tomꞌanhin ata xjen na tueꞌ juu Herodes. Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, siquindëhanꞌ juu jñꞌoon na siꞌman Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen nnon Oseas, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ jon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Ndö vaa na itsohanꞌ: “Tquënꞌ yusꞌa jnda na quinduiꞌ ntcüeꞌ jon ndyuaa Egipto.”
23254  MAT 2:16  Majoꞌ juu Herodesꞌñeen, vi na jndë tquen jon cüenta na joo nanꞌñeen na jnan tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ, veꞌ jnanꞌviꞌnnꞌanhan jon na jnduehan na ntsque ntcüeꞌhan na mꞌaan jon, sevꞌii jndyi jon. Joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na quinanꞌcüjehin tsoñꞌen yotsca yonon na mꞌan tsjoon Belén, yo na jndë ve chu na tocje ndoꞌ mantyi yo yotsca na cüajon ndyu na mꞌan njoon quijndë na mꞌan xiꞌjndio juu tsjoonꞌñeen. Ngꞌe nndaꞌ vaa na tjiꞌ jon cüenta ntyja ꞌnaanꞌ juu xuee na jndue nanꞌñeen na tityincyooꞌ juu quixjuuꞌñeen na jntyꞌiahin.
23255  MAT 2:17  Ndoꞌ na sꞌaa jon na nndaꞌ, siquindëhanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tyincyaa nquii Jeremías na tonduihin tsꞌan na toninncyaa jñꞌoon nchu vaa ꞌnan na nguaa. Sinin jon jñꞌoon ntyja ꞌnaan nanntcu judías tsjoon Belén na ntsichjooꞌ jndyihanꞌ nꞌonhin na nnanꞌcüje nnꞌan ndahin. Tyíꞌquitsinin nquiiꞌ jon jñꞌoonꞌñeen.
23256  MAT 2:18  Tso jon: Quityquiiꞌ tsjoon Ramá ticꞌuaa na cotyuee ndyee yotsca. Jndei conanꞌxuaahin, cotyueehin ntyja ꞌnaan ndahin min tyiꞌninncyahin na ntsinjoonꞌ tsꞌanhin ngꞌe jndë jnanꞌcüje nnꞌan ndahin. Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tji Jeremías.
23257  MAT 2:19  Ndoꞌ vi na jndë tueꞌ juu Herodesꞌñeen, juu ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, tityincyooꞌ nndaꞌhin nnon José xjen na tsooꞌ jon ndaa. Xjenꞌñeen ninvaa mꞌaan jon ndyuaa Egipto.
23258  MAT 2:20  Tso ángelꞌñeen nnon jon: “Quinaquintyjaꞌ, cayonꞌ ntcüeꞌ yuchjova yo ndyee jon ndoꞌ cꞌo ntcüeꞌ ꞌoꞌ ndyuaa Israel, ngꞌe nnꞌan na tojntꞌuehin yuchjova na nnanꞌcueeꞌhanhin, jndë tjëhan.” Ndöꞌ vaa na siquindyi ángelꞌñeen jon.
23260  MAT 2:22  Majoꞌ vi na jndë jndyii José na jndë tueꞌ Herodes, ndoꞌ juu jnda jon Arquelao coꞌxen tsanꞌñeen ndyuaa Judea, joꞌ na sityꞌuehanꞌ José na ncja ntcüeꞌ jon Judea. Ndoꞌ xjenꞌñeen sꞌaa nndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na tsooꞌ juu ndaa na siꞌman jon nnon juu na tyiꞌncja juu joꞌ. Mangꞌe joꞌ tja jon tontyja ndyuaa Galilea.
23262  MAT 3:1  Juu xjenꞌñeen na taꞌ Juan na toninncyaa jon jñꞌoon ndëë nnꞌan vi ntyjaaꞌ jndëë naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan. Totsiquindëëꞌ jon nnꞌan.
23264  MAT 3:3  Juu Isaías, tsan na ndyu na toxenꞌchen na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nguaa, sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ Juanꞌñeen quiiꞌ jñꞌoon na tji jon, tso jon: Mꞌaan cüii tsꞌan tojndëë naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan. Incyaa jon jñꞌoon ndëë nnꞌan, itso jon: “Juu na conanꞌjonhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon nato. Quitaꞌyahoꞌ na tonnon jon. Quinanꞌyuhoꞌ ntyja na cotsamꞌanhoꞌ chaꞌvijon na conanꞌyuhoꞌ nato na nndyo jon.” Manndaꞌ jñꞌoon tso Isaíasꞌñeen.
23265  MAT 3:4  Juu Juanꞌñeen tocüe jon ndiaa na jndëhanꞌ yo sooꞌ camello. Ndoꞌ tsiaaꞌ jon toquityen tjan. Ndoꞌ veꞌ quintcaa ndyueꞌ tocüaꞌ jon, ndoꞌ toꞌu jon tsionꞌ quintyꞌi jndëë.
23267  MAT 3:6  Ndoꞌ vi jndë na tjiꞌ jndyoyuhin nchu vaa na tonanꞌtjahin nnon Tyoꞌtsꞌon, siquindëëꞌ Juan joohin quityquiiꞌ ndaa jndaa Jordán.
23268  MAT 3:7  Ndoꞌ jndyiaaꞌ Juan na jndye nnꞌan tmaanꞌ fariseos yo tmaanꞌ saduceos, squehan na mꞌaan jon na ntꞌue nꞌonhan na quitsiquindëëꞌ jon joohan. Majoꞌ ya na tquen jon cüenta na nndaꞌ, joꞌ jaaꞌ jñꞌoon tso jon ndëëhan: “Joo quindu xjen na ndyo chon, ncyaa jndyi oꞌ, conanꞌnon oꞌhanꞌ. ꞌOꞌ ntyja na contꞌahoꞌ, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna contꞌa joo choꞌñeen. ꞌOꞌ concyohoꞌ na mꞌan ja ngꞌe na conanꞌtjahoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon. ¿Nin tsꞌan siꞌman ndëëhoꞌ na vaa na nndëë ntꞌahoꞌ na tyiꞌntsivꞌii jon ꞌoꞌ?
23270  MAT 3:9  Min tyiꞌnanꞌtiuhoꞌ na vanaan na nnanꞌsaaꞌ nque nꞌonhoꞌ na nnduehoꞌ: Jaa tyiꞌxeꞌquitꞌuii Tyoꞌtsꞌon jaa ngꞌe condui jaa tsjan Abraham na jndyocahanꞌ. Quindyehoꞌ jñꞌoon na ntsjö, min veꞌ ntjöꞌmin nndëë ntscüequen Tyoꞌtsꞌonhanꞌ na nnduihanꞌ nnꞌan tsjan ꞌnaanꞌ Abraham ndoꞌ na nndaꞌ nꞌndyihanꞌ ꞌoꞌ.
23271  MAT 3:10  Chaꞌxjen ndyiiꞌ cje hacha ntꞌö tsꞌan na ncꞌua juu ngꞌee nꞌoon na tyiꞌya të contꞌa, ndoꞌ vi na jndë tinquehanꞌ, ndyion juuhanꞌ nnon chon, manndaꞌ itsijonhanꞌ na ntsꞌaa Tyoꞌtsꞌon ꞌoꞌ.
23272  MAT 3:11  Jñꞌoon na mayuuꞌ na matsiquintꞌë ꞌoꞌ yo ndaa, ngꞌe na contcüeꞌ nꞌonhoꞌ jnan na nanꞌxuanhoꞌ. Majoꞌ vi na jndë na jntyꞌiihanꞌ ja na matsixuan tsꞌianmin, yajoꞌ ncꞌoon nquii jon na ntsiquindëëꞌ jon ꞌoꞌ na nninncyaa jon Espíritu Santo. Majoꞌ ñꞌen ꞌoꞌ na ntsiquindëëꞌ jon ꞌoꞌ yo chon ngꞌe na nntꞌuiityenhanꞌ ꞌoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jnan ꞌoꞌ. Juu jon tꞌmanchen conduihin, chintyi ja, min tyiꞌquijntꞌue ja na veꞌ na ncjöcyꞌön ntcoonꞌ jon na nñjon jonhanꞌ.
23273  MAT 3:12  Cje ntscüeꞌndyii jon juu trigo. Ndë joꞌ ntsue jon juu trigoꞌñeen quityquiiꞌ vaaꞌ jon, majoꞌ tsjaaꞌhanꞌ ntsco jonhanꞌ yo chon na tajon quinduuꞌ.” Ndöꞌ jñꞌoon na sinin Juan ndëë nanꞌñeen. Jñꞌoonꞌñeen tyíꞌquitsinin nquiiꞌ jonhanꞌ.
23277  MAT 3:16  Ndoꞌ vi na jndë siquindëëꞌ Juanhin, yajoꞌ jnduiꞌ Jesús quityquiiꞌ ndaa. Majuu xjenꞌñeen jnaan quiñoonꞌndue, ndoꞌ jndyiaaꞌ jon na jndyocue Espíritu cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon cjooꞌ jon na chaꞌvijon quituꞌ. Jndyoquintyjo Espíritu Santo cjooꞌ Jesús.
23278  MAT 3:17  Ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan quiñoonꞌndue, ticꞌuaa na sinin jon, tso jon: “Ndöhin tsansꞌa jnda na viꞌnchjii jndyihin, na nën jndyihin.”
23280  MAT 4:2  Jndë na tejndoꞌ jon vennꞌan xuee ndoꞌ vennꞌan tsjon, tyioo na ninjndoꞌ jon.
23282  MAT 4:4  Majoꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon, itso jon: —Jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui itsiquindyihanꞌ na chito veꞌ xiaꞌntyi yo tyooꞌ ngüandoꞌ tsꞌan. Majoꞌ ntyja na vangueeꞌ tsꞌan ncüii ncüii ꞌndyo jñꞌoon na incyaa Tyoꞌtsꞌon, joꞌ ngüandoꞌ juu.
23283  MAT 4:5  Jndë joꞌ tayꞌoon yutyia Jesús Jerusalén, tsjoon jiꞌua cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Sꞌaa juu na cüentyjeeꞌ Jesús xquenviꞌ vatsꞌon tꞌman na mꞌaan juu tsjoonꞌñeen.
23285  MAT 4:7  Majoꞌ tꞌa Jesús, itso jon nnon yutyia: —Min tyiꞌquichuhanꞌ na quitsꞌa chaꞌxjen na matsuꞌ ndöꞌ ngꞌe mantyi vaa jñꞌoonꞌ jon na itsiquindyihanꞌ: “Tyiꞌntquenꞌ xjen ꞌnanꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon na conduihin na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen.”
23286  MAT 4:8  Ndoꞌ na matsꞌia tayꞌoon yutyia Jesús cüii tyoꞌ ndye. Siꞌman juu nnon jon ncüii ncüii nnon nanmꞌannꞌian na ninvaa tsonnangue ndoꞌ yo ntyja na tꞌman najndëhan.
23290  MAT 4:12  Ndoꞌ vi na jndë jndyii Jesús na jndë tyiꞌ nnꞌan Juan vancjo, tja ntcüeꞌ jon Galilea.
23292  MAT 4:14  Na tomꞌaan jon juu ndyuaaꞌñeen, siquindëhanꞌ jñꞌoon na tji Isaías, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen nchu vaa ꞌnan na nguaa. Juu jñꞌoonꞌñeen, ndö vaa na itsiquindyihanꞌ:
23293  MAT 4:15  Ntyja ꞌnaan nnꞌan na mꞌan ndyuaa cüentaaꞌ Zabulón yo nnꞌan ndyuaa cüentaaꞌ Neftalí, joohan na mꞌan ndyuaa nato na vjahanꞌ tondaandue, ndoꞌ mantyi nnꞌan na mꞌan ixndya jndaa Jordán, yo nnꞌan ndyuaa Galilea na chito conduihin nnꞌan judíos,
23294  MAT 4:16  joo nanꞌñeen mꞌanhin na cje ꞌnaanꞌ najaan, majoꞌ naneinhin jndë tityincyooꞌ ncüii nnon na quixuee jndyi ndëëhin. Itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon na ndyova ndoꞌcüjioonꞌ na itsixueehanꞌ nnon tsonnangue, manndaꞌ ro jndë sixueehanꞌ quiiꞌ nꞌon nnꞌan na mꞌanhin nacje ꞌnaanꞌ ncüaanꞌ ꞌnan tyia na itsꞌaahanꞌ cotsu ñuaanhan. Nndaꞌ jñꞌoon na tso Isaíasꞌñeen na toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
23296  MAT 4:18  Xjen na mandyiꞌ Jesús ꞌndyo ndaandue Galileaꞌñeen, jndyiaaꞌ jon ve tsansꞌa na ninncüii tsꞌan ntsindahin, Simón, tsan na jndyu Pedro, yo tyje jon na jndyu Andrés. Cotjueꞌhin ntquiꞌ ꞌnaanhin quityquiiꞌ ndaandue na cotjiꞌhin quintcaa.
23299  MAT 4:21  Jndë na tjantyichen jon, joꞌ ntji jon mañoon vechen tsꞌan. Nanꞌñeen ntsinda Zebedeo, jndyu ncüii tsanꞌñeen Santiago yo tyje jon Juan. Mꞌanhin quityquiiꞌ vꞌaandaa yo nquii tyehin. Cotaꞌyahin ntquiꞌ ꞌnaanhin. Tqueenꞌ Jesús joohin.
23300  MAT 4:22  Ndoꞌ joꞌ ninñoonꞌ jnduiꞌhin quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, jntyꞌehinhanꞌ yo tyehin, tyenanꞌjonhin yo jon.
23301  MAT 4:23  Ndoꞌ nquii Jesús, tomandyiꞌ jon ninvaa ndyuaa Galilea. Totsiꞌman jon ndëë nnꞌan quityquiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaanhin. Toninncyaa jon jñꞌoon naya na nanein ngitaꞌ Tyoꞌtsꞌon na ntyeꞌntjon jon nnꞌan, ncüii nnon na ñoncya vaa yo na totsꞌaa jon ndyu na toxenꞌchen.
23302  MAT 4:24  Ninvaa ndyuaa Siria tocya jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ joo nnꞌan ndyuaaꞌñeen, tondyochohan tsoñꞌen nnꞌan vꞌi na mꞌaan jon na jndye nnon ntycu cotjonhin yo na toquiihanꞌhin. Ndoꞌ mantyi yo nnꞌan na mꞌan jndyetyia quiiꞌ nꞌon, ndoꞌ yo nnꞌan na cho tycu na iveꞌquiso yo tycutquen. Ndoꞌ sinꞌman Jesús nanꞌñeen.
23304  MAT 5:1  Ndoꞌ ya na jndyiaaꞌ Jesús na vancüi tmaanꞌ nnꞌan na jndye jndyiꞌhin, teva jon ncüii tyoꞌ. Jndë na tëcjo jon joꞌ, nque nnꞌan na tqueenꞌ jon na quinanꞌjonhin yo jon yo jñꞌoon na toninncyaa jon, tentyjaaꞌhin nnon jon.
23306  MAT 5:3  —Joo nnꞌan na covaaꞌ nꞌonhin na conduihin nnꞌan ntyꞌiahin na tonnon Tyoꞌtsꞌon, incyaahanꞌ na neiinꞌ nꞌonhan. Conduihin nnꞌan na ityentjon jon.
23309  MAT 5:6  “Joo nnꞌan na ntꞌue jndyi nꞌonhin na ntꞌahin ꞌnan na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon, incyaahanꞌ na neiinꞌ nꞌonhan ngꞌe quindë ya nninncyaa jon nchu vaa na contyja nꞌonhan jon.
23314  MAT 5:11  “Incyaahanꞌ na neiinꞌ nꞌonhoꞌ xjen na conanꞌcüejnaanꞌ nnꞌan ꞌoꞌ, ndoꞌ na contꞌaviꞌhin ꞌoꞌ, ndoꞌ cotjiꞌhin tsoñꞌen nnon jñꞌoonviꞌ cjohoꞌ na veꞌ quintuhanꞌ ngꞌe na conduihoꞌ nnꞌan na mꞌan ntyja njan.
23315  MAT 5:12  Cꞌonhoꞌ na nein jndyihoꞌ ngꞌe na coquenonhoꞌ nanꞌminꞌ ngꞌe tꞌman naya ꞌnaanhoꞌ vave quiñoonꞌndue. Ee machaꞌxjen contꞌaviꞌhin ꞌoꞌ, manndaꞌ ro tontꞌaviꞌhan nque nnꞌan na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen na toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nguaa.
23316  MAT 5:13  “ꞌOꞌ conduihoꞌ chaꞌvijon tsjaanꞌchjenꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue. Majoꞌ juu tsjaanꞌ jeꞌ, xe na aa jndë jnduiꞌ na chjenꞌhanꞌ, ¿Nchu ya ntsꞌaa tsꞌan na ndichjenꞌ nndaꞌhanꞌ? Tayuu jntꞌuehanꞌ. Veꞌ ntyqueꞌto tsꞌanhanꞌ na ntqueꞌntjo nnꞌan cjohanꞌ.
23317  MAT 5:14  “Ndoꞌ mantyi conduihoꞌ chaꞌvijon chon na condixuee ndëë nnꞌan tsonnangueva. Mangiohoꞌ cüii tsjoon na vequityenhanꞌ xquen cüii tyoꞌ, tyiꞌxeꞌquindëë ngitëꞌhanꞌ.
23318  MAT 5:15  Min tanin juu na ntscüꞌa ncüii lámpara chaꞌ ndëcya ntscüangiooꞌ tsanꞌñeen istjö cjooꞌhanꞌ. Juu tsanꞌñeen ntsintyja jon lámparaꞌñeen chaꞌ ya ntsixueehanꞌ ndëë tsoñꞌen nnꞌan na mꞌan vꞌaa.
23319  MAT 5:16  Manndaꞌ quintꞌahoꞌ ꞌnan na chuhanꞌ yo nnꞌan ngꞌe naya na ntꞌahoꞌhin ntsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon chon na covixuee ndëëhin. Ee na nntꞌahoꞌ na nndaꞌ, yajoꞌ ntquenhin cüenta joo ꞌnan ya contꞌahoꞌ ndoꞌ nnanꞌtꞌmaanꞌhin nquii Tyehoꞌ na mꞌaan jon quiñoonꞌndue.
23320  MAT 5:17  “Joo jñꞌoon na tquen Moisés yo jñꞌoon na toninncya nque nnꞌan na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen nchu vaa ꞌnan na nguaa, tyiꞌnanꞌtiuhoꞌ na jndyö na ntsityꞌui joohanꞌ, ja jndyö na joo jñꞌoonꞌñeen ntsiquindëhanꞌ juuhanꞌ ntyja njan ndoꞌ chaꞌ ntsiꞌman nchu vaa itsiquindyihanꞌ.
23321  MAT 5:18  Jñꞌoon na mayuuꞌ matsjö ndëëhoꞌ, viochen xjen na vacachen na mꞌaan tsjöꞌndue yo tyuaa, ncüii cüii ntji na quindëchen na mꞌaanhanꞌ tyquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na coꞌxenhanꞌ, tsoñꞌenhanꞌ ntsiquindëhanꞌ juuhanꞌ.