23217 | MAT 1:4 | Aram macʉ ñamasiñuju Aminadab. Aminadab macʉ ñamasiñuju Naasón. Naasón macʉ ñamasiñuju Salmón. |
23218 | MAT 1:5 | Salmón macʉ ñamasiñuju Booz. Ĩ jaco ñamasiñuju Rahab. Booz macʉ ñamasiñuju Obed. Ĩ jaco ñamasiñuju Rut. Obed macʉ ñamasiñuju Isa'i. |
23219 | MAT 1:6 | Isa'i macʉ ñamasiñuju Ʉjʉ David vãme cʉtigʉ. David macʉ ñamasiñuju Salomón. Ĩ jaco ñamasiñuju Ur'ias ñamasir'i manajo. |
23220 | MAT 1:7 | Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. Roboam macʉ ñamasiñuju Ab'ias. Ab'ias macʉ ñamasiñuju Asa. |
23224 | MAT 1:11 | Jos'ias macʉ ñamasiñuju Jecon'ias. To yicõari, ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã. To bajiro ĩna bajiñarijʉ, Israel sitanare ñejecõari, Babiloniana ĩnare juamasiñujarã, ĩnare rotiajerʉarã. |
23225 | MAT 1:12 | Quẽna Jecon'ias macʉ ñamasiñuju Salatiel. Salatiel macʉ ñamasiñuju Zorobabel. |
23226 | MAT 1:13 | Zorobabel macʉ ñamasiñuju Abiud. Abiud macʉ ñamasiñuju Eliaquim. Eliaquim macʉ ñamasiñuju Azor. |
23227 | MAT 1:14 | Azor macʉ ñamasiñuju Sadoc. Sadoc macʉ ñamasiñuju Aquim. Aquim macʉ ñamasiñuju Eliud. |
23228 | MAT 1:15 | Eliud macʉ ñamasiñuju Eleazar. Eleazar macʉ ñamasiñuju Matán. Matán macʉ ñamasiñuju Jacob. |
23230 | MAT 1:17 | Abraham rĩa jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna David macʉ ñamasiñuju Salomón. Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macajʉ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Jecon'ias macʉ ñañuju Salatiel. Salatiel macʉ ñañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ĩ ruyuarirodo jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã quẽna. |
23233 | MAT 1:20 | To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosagʉ ángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñaamo so. |
23234 | MAT 1:21 | Macʉ cʉorʉocomo so. Ĩre, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ. Masa rojose ĩna yise ñajare, Dios ĩ masiriose vaja, vaja yirẽtobosarocʉ ñarʉcʉmi ĩ. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ —Josére ĩre yiyuju ángel. |
23235 | MAT 1:22 | “Ado bajiro bajirʉaroja” Diore gotirẽtobosamasir'i ĩ yimasire ñajare, to bajiro yiyuju ángel. Ado bajiro yimasiñuju: |
23236 | MAT 1:23 | “Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.) |
23237 | MAT 1:24 | “Esp'iritu Santo sʉorine macʉ sãñaamo” ángel ĩ yire ñajare, Mar'iare ĩ ya vijʉ ãmicoasuju José. Macʉ sãñagõ so ñajare, so rãca ñabetirũgũñuju. So cʉoro bero, Jesús ĩre vãme yiyuju. |
23239 | MAT 2:1 | Judea sita ñarimaca, Belén vãme cʉti macajʉ ruyuayuju ĩ. Ĩ ruyuarirodore ti sita ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ñañuju. Jesús ĩ ruyuaro bero, Jerusalén macajʉ ejayujarã, muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã, ñocoa ĩna bajisere buerimasa. |
23241 | MAT 2:3 | To bajiro ĩna sẽniĩacudisere ajicõari, toagʉ ʉjʉ, Herodes bʉto tʉoĩagüiyuju, “Ĩjʉa, ʉjʉ yʉ ñasere yʉre ẽmarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari. Ĩre bajiro rĩne tʉoĩañujarã ti macana Jerusalén macana quẽne. |
23243 | MAT 2:5 | To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna: —“Judea sita Belén vãme cʉti macajʉ ruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire: |
23244 | MAT 2:6 | “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. |
23246 | MAT 2:8 | To yigajano, Belénjʉ ĩnare varotiyuju ĩ: —Vasa. Sũcare, quẽnaro ĩre macama. Ĩre ĩabʉjacõari, yʉre gotirã vaba. Yʉ quẽne ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ varʉ yaja —yiyuju, ĩnare yitogʉ. |
23250 | MAT 2:12 | To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ. |
23251 | MAT 2:13 | Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero, José ĩ cãjiriarojʉ ĩre ruyuayuju ángel quẽna. Ruyuacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Yujiya. Sũcare, ĩ jacore quẽne Egiptojʉ ĩnare ũmato rudiasa mʉ. Tone ñacõama maji. Mʉre yʉ gotirojʉ tudiaba. Herodes, Jesúre sĩarʉ ĩre macarʉcʉmi —Josére ĩre yiyuju ángel. |
23254 | MAT 2:16 | Bajirocabecʉjʉ, ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩre gotimenane, gaje maajʉ ĩna tudiarere ajicõari, bʉto jũnisiniñuju Herodes. To bajiri jũnisinigʉ̃ ñari, Belén ñarãre, ti maca tʉanare rĩamasa jʉa cʉ̃ma tʉsanare ʉ̃mʉare, to yicõari, ĩna bero ruyuariarãre quẽne sĩarotijeocõañuju. Ñocoa ĩna bajisere buerimasa, “Jʉa cʉ̃ma tʉsajʉ” ĩna yirere ajigʉ ñari, ĩnare sĩarotiyuju Herodes. |
23255 | MAT 2:17 | Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ: |
23256 | MAT 2:18 | “Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias. |
23257 | MAT 2:19 | Egiptojʉ José ĩ ñaro rijacoasuju Herodes. Ĩ rijato bero, José ĩ cãjiriarojʉre sĩgʉ̃ ángel ĩre ruyuaĩoñuju quẽna. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju: |
23258 | MAT 2:20 | —¡Yujiya! Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato tudiasa. Ĩre sĩarʉaboacana rijajedicoajama ĩna —Josére ĩre yiyuju ángel. |
23259 | MAT 2:21 | To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato vasuju José. |
23260 | MAT 2:22 | Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju. |
23261 | MAT 2:23 | Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23265 | MAT 3:4 | Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. |
23266 | MAT 3:5 | Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtiya tʉana quẽne ejayujarã, ĩre ajirã. |
23274 | MAT 3:13 | Cojorʉ̃mʉ Galilea sitajʉ ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. |
23283 | MAT 4:5 | To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ, Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju. |
23284 | MAT 4:6 | To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás. |
23285 | MAT 4:7 | To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre. |
23289 | MAT 4:11 | To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, vacoasuju Satanás yuja. Ĩ vato bero, Jesúre ejarẽmorã ejayujarã ángel mesa. |
23290 | MAT 4:12 | “Tubiberiavijʉ tubibe ecocoajami Juan” yise quetire ajicõari, Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. |
23291 | MAT 4:13 | To va, ĩ ya maca Nazaret vãme cʉti macajʉ eja, no cõro mene ñaboa, Capernaum vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti maca ñañuju ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ, Zabulón sita, to yicõari, Neftal'i sita tʉ ñarimaca. |
23293 | MAT 4:15 | “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús. |
23296 | MAT 4:18 | Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. |
23301 | MAT 4:23 | Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju. |
23303 | MAT 4:25 | Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna. |
23337 | MAT 5:34 | To bajiri cojojirema mʉa gotirore bajiro yiterã ñari, ado bajiro tʉoĩavasoaboaja mʉa: “‘Dios vãme rãca riojo yaja’ mani yijama, rojose manire yibogʉmi” yirã ñari, “Dios vãmere gotivasoarã yaja yʉa” yirã, gaje vãmere õ vecayere gotiboaja mʉa. To bajiro yimena quẽne, gaje vãme rãca, macarʉcʉroayere yiboarãja. Tire yiterã, Jerusalén vãme cʉti macayere yiboarãja. To bajiro mʉa yibetijama, gaje vãme rãca, mʉa rʉjoare quẽne, to yicõari, mʉa joare quẽne yiboarãja mʉa, ñise, botise mʉa joare godoveomasimena ñaboarine. Ti ũnire yibetiroti ñaja. |
23380 | MAT 6:29 | To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti. |
23391 | MAT 7:6 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Bʉto quẽnase ñaja Dios oca. Ĩ yere ajiterãre gotimasiobetirʉarãja mʉa. “Bare quẽnase ti ñaboajaquẽne, yaia ĩna batese ti ñajama, manire jũnisinicõari, cũnisurerearʉarãma ĩna” yirã, ĩnare ecabeaja mʉa. To yicõari, mʉa ye jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtisere yesea vatoajʉ reacũbeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa reacũsere bojamena ñari, tire cʉdavʉoreacõarʉarãma ĩna. To bajirone bajiaja Dios oca quẽnasere ajiterãrene mʉa gotimasiorʉajaquẽne. To bajiri, ĩna ajirʉabetire ĩamasicõari, ĩnare gotimasiomasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. |
23424 | MAT 8:10 | To bajiro ĩ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩañuju Jesús. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju, ĩre sʉyarãre: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re, ĩabetirũgũaja yʉ. |
23425 | MAT 8:11 | Quẽnaro yʉre ajiya. Ĩre bajiro bajirã Israel masa me, jãjarã ejarʉarãma õ vecajʉ Dios tʉjʉ. Muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã quẽne, ĩ rocasãtojʉa vadiriarã quẽne ejarʉarãma. Tojʉre, rojorãre Dios ĩ rearo bero, ĩ rãca barujirʉarãma ĩna. Ĩna rãca ñarʉarãma Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ñamasir'i quẽne. |
23426 | MAT 8:12 | Israel ñamasir'i jãnerabatia Diorãca barujirona ñaboariarã, rojose ĩna yire sʉorine rẽtiarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. Tojʉre ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús. |
23481 | MAT 9:33 | Jesús, vãtire ĩ burocarone, ñagõbecʉ ñaboar'i, ñagõcoacami yuja. Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa: —Adojʉre, Israel sitajʉre, ado bajise yigʉre ĩaña manirũgũmʉ maji —yicama ĩna. |
23488 | MAT 10:2 | Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa, “Yʉ ocare gotimasiocudiba” Jesús ĩ yicana. Ado bajiro vãme cʉtirã ñacajʉ yʉa: Simón vãme cʉtiboacacʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi Andrés ñacama. To yicõari, Zebedeo rĩa ñacama Santiago, ĩ bedi Juan. Gãjerã, Felipe, Bartolomé, Tomás, yʉ Mateo vãme cʉtigʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñaboacacʉ ñacajʉ. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Tadeo vãme cʉtigʉ, gãji ñacami Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉticami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩsirocarocʉ. |
23492 | MAT 10:6 | —Israel sitana tʉjʉare vasa. Ĩna ñarãma Dios yarã ñaboariarã, oveja yayirãre bajiro bajirã —yicami. |
23509 | MAT 10:23 | Cojo maca mʉare rojose ĩna yijama, gaje macajʉ rudiaja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jediro Israel sitajʉre ñarimacarire mʉa goticudijeoroto rĩjoro, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, adi macarʉcʉrojʉre tudiejarʉcʉja yʉ. |
23511 | MAT 10:25 | “Yʉare buegʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajicõari, ĩre moabosarimasare quẽne, “Yʉa ʉjʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajiro ti bajijare, yʉre mʉa ʉjʉre Beelzebú yʉre ĩna vãme yitud'ijama, yʉ yarã mʉa ñajare, rẽtoro rojose mʉare yitud'irʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús. |
23542 | MAT 11:14 | “Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro bajigʉ ejarʉcʉmi”, yigotiyujarã ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. To bajiro ĩna yimasirere, “Riojo ucamasiñuma ĩna” mʉa yitʉoĩajama, “Juan ĩ ejarotire gotirã yimasiñuma”, yimasiaja mʉa. |
23582 | MAT 12:24 | To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicama fariseo masajʉa: —Vãtiare ĩ bureajama, vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca vãtiare bureagʉ yami —yicama ĩna. |
23584 | MAT 12:26 | To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa. |
23600 | MAT 12:42 | Sabá sitana ʉjo ñamasirio, “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare —fariseo masare ĩnare yicami Jesús. |
23647 | MAT 13:39 | Vidi oterudirimasʉre yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanáre yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉatojʉ ĩna juarere yʉ yijama, adi macarʉcʉro ti jedirotire yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉaro, juarimasare yʉ yijama, ángel mesare yigʉ yibʉ, yicami Jesús. |
23649 | MAT 13:41 | To cõrone, Dios ĩ roticõacacʉ, Diore rotibosagʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. “Yʉ yarã vatoajʉ ñacõari, rojose yirãre, to yicõari, rojose ĩnare ũmato yirãre quẽne juaáya” yigʉ, ĩnare cõarʉcʉja. |
23651 | MAT 13:43 | Ángel mesa, ĩnare ĩna reagajanoro bero, ado bajiro bajirʉarãja mʉa: Mani jacʉ, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã ñari, muiju ĩ busurore bajiro busurʉarãja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña —yʉare yicami Jesús. |
23653 | MAT 13:45 | Ti vãmere bajiro gaje queti ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mani ñase quẽnaja ti. To bajiro ti bajijare, bʉto vaja cʉtia perla vãme cʉtiare bʉjagʉre bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. Sĩgʉ̃ gajeyeũni ĩsicudirimasʉ, perla vãme cʉtire sẽnicudigʉmi. |
23657 | MAT 13:49 | To bajirone bajirʉaroja macarʉcʉro ti jediro. Ángel mesa, masare beserã vadirʉarãma. Quẽnarãre, rojorãre beserʉarãma. |
23667 | MAT 14:1 | Cojorʉ̃mʉ Galilea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩose quetire ajiyuju. |
23669 | MAT 14:3 | Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes. To bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan: —Herod'iare mʉ manajo cʉtise quẽnabeaja. Dios ĩ rotimasirere ajibeaja mʉ —ĩre yirũgũboayuju Juan. Tire ajirʉabesuju ĩ manajo Herod'ias. To bajiri Juanre cõmemane siacõari, tubiberotiyuju Herodes. |
23687 | MAT 14:21 | Tire bacana cinco mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa. |
23703 | MAT 15:1 | Fariseo masa, to yicõari Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñacama. Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: |
23731 | MAT 15:29 | To ĩ yiro bero, Galilea vãme cʉtirita tʉjʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, burojʉ majacajʉ. Tojʉ maja, joe jeaejacõari, ejarũjucoacajʉ. |
23740 | MAT 15:38 | Tire bacana cuatro mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa. |
23750 | MAT 16:9 | ¿No yirã ajimasibeati mʉa maji? Cojomo cõro ñaricarire panre bʉjʉocõari, cinco mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ, ¿Tire masiritiati mʉa? |
23751 | MAT 16:10 | Tijʉ bero, quẽna cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari panre bʉjʉocõari, cuatro mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ. ¿Tire quẽne masiritiati mʉa? |
23754 | MAT 16:13 | To yi varũtu vanane, Cesarea de Filipo vãme cʉti sitajʉre ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús: —Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna, masa? —yʉare yisẽniĩacami Jesús. |
23755 | MAT 16:14 | To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Jerem'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama ĩna —Jesúre ĩre yicʉdicajʉ yʉa. |
23762 | MAT 16:21 | To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ĩ bajirotire ado bajiro yʉare gotimasiosʉocami Jesús: —Jerusalénjʉ varoti ñaja yʉre. Tojʉ yʉ ejaro, bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yisʉocami Jesús. |
23768 | MAT 16:27 | Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ”, yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca tudiejarʉcʉja yʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa. Tudiejacõari, masa ĩna yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã bajirʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. |
23772 | MAT 17:3 | To bajicõari, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna gãmerã ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa. |
23773 | MAT 17:4 | To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉ bojajama, mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉcʉja yʉ. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉcʉja —Jesúre yiboayuju Pedro. |
23777 | MAT 17:8 | To bajiro ĩ yiro bero, ĩamʉoboayujarã. El'iare, Moisére ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja. |