23232 | MAT 1:19 | José, so manajʉ ñarocʉ quẽnagʉ̃ ñañuju. To bajiro bajigʉ ñari, masa ĩaro rĩjorojʉa bojoneoro so tãmʉorotire bojabesuju. To bajiri, masa ĩna ajibeto, “Mʉre bojabeaja yʉ”, sore yirʉaboayuju. |
23236 | MAT 1:23 | “Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.) |
23244 | MAT 2:6 | “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. |
23250 | MAT 2:12 | To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ. |
23253 | MAT 2:15 | Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23256 | MAT 2:18 | “Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias. |
23260 | MAT 2:22 | Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju. |
23261 | MAT 2:23 | Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23264 | MAT 3:3 | Ĩne ñañuju, “Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ. |
23282 | MAT 4:4 | To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne, —Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, Dios rijarere ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. ‘Caticõa ñato’ yigʉ yimasigʉ̃ ñaami ĩ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús. |
23284 | MAT 4:6 | To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás. |
23285 | MAT 4:7 | To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre. |
23288 | MAT 4:10 | To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús. |
23293 | MAT 4:15 | “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús. |
23301 | MAT 4:23 | Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju. |
23304 | MAT 5:1 | Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, burojʉ majaejayuju. To ĩ bajirone, ĩ buerã ĩ tʉ rẽjañujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasiosʉoyuju Jesús: —“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma. |
23320 | MAT 5:17 | Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere reagʉ vayumi Jesús”, yitʉoĩabesa mʉa. Tire reagʉagʉ me vadicajʉ yʉ. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. |
23324 | MAT 5:21 | Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajise ajirũgũaja mʉa: “Sĩabesa. Ĩ sĩajama, ĩ sĩase vaja ĩre sĩaroti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja mʉa. |
23325 | MAT 5:22 | Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja, “Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ. |
23327 | MAT 5:24 | Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ. “Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja. |
23330 | MAT 5:27 | Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja. |
23334 | MAT 5:31 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. |
23335 | MAT 5:32 | Yʉma, ado bajiro mʉare gotiaja: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore ĩ rocajama, bʉto rojose sore yigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yise sʉorine, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Diojʉama, “So manajʉ me rãca ajeri cʉtiamo”, yiĩagʉ̃mi. Ʉ̃mʉre quẽne, gãji ĩ rocario rãca ĩ manajo cʉtijama, “Ĩ manajo me rãca ajerio cʉtiami”, yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri mʉa manajoa gãjerã rãca ĩna ajeriarã cʉtibetijama, ĩnare reabetiroti ñaja —ĩ buerãre yigotimasioñuju Jesús. |
23336 | MAT 5:33 | Quẽna gajeye ado bajise ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, ‘Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi’ yirã, ‘Yirʉarãja’ mʉa yirore bajirone yiba”, yirere ajirũgũaja mʉa. |
23341 | MAT 5:38 | Quẽna gajeye ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉ cajeare ĩ jajama, mʉjʉa quẽne, ĩ cajeare jaroti ñaja. Mʉ gujiare ĩ jajeajama, mʉjʉa quẽne, ĩ gujiare jajearoti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja. |
23346 | MAT 5:43 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉa babarãre quẽnaro ĩamaiña. To yicõari, mʉare ĩaterãre ĩateya”, yimasirere ajirũgũaja. |
23373 | MAT 6:22 | Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. |
23377 | MAT 6:26 | Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, Dios, ĩnare bare cõarũgũami. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa? |
23381 | MAT 6:30 | Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, tire tĩarãma masa, bare roariajaʉjʉre. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire maigʉ̃mi Dios. To bajiri, “Manire sudi cõarʉcʉmi”, yimasiroti ñaja. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa. |
23384 | MAT 6:33 | To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa. |
23386 | MAT 7:1 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“Rojose yirã ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios. |
23387 | MAT 7:2 | To bajiri, gãjerãre rojose ĩna yise sʉorine “Rojose tãmʉorʉarãja” mʉa yiĩacõĩajama, mʉare ĩ beserirʉ̃mʉjʉ, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩacõĩarʉcʉmi Dios. |
23388 | MAT 7:3 | Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús. |
23396 | MAT 7:11 | Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. “To bajiro yirã ñaja” yimasirã ñari, “Mani jacʉ õ vecagʉre mani sẽnijama, quẽnaro masu manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩnare yiyuju Jesús. |
23400 | MAT 7:15 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari, ĩre gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa quẽne”, yitorimasa ñarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yitosere quẽnaro ajimasiña mʉa. Tire mʉa ajimasibetijama, to bajiro mʉare ĩna yitose ñajare, Dios yere mʉa ajirũgũboasere masiriticoarʉarãja. |
23405 | MAT 7:20 | To bajiri yucʉ́ ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉ ñaja ti. Quẽnabeti ñaja adima” mani yimasirore bajirone, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã, ĩna yisere ĩacõari, “Quẽnarã ñaama ĩna. Quẽnamena ñaama ãnoa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. |
23407 | MAT 7:22 | Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarã ado bajiro yiboarʉarãma: “Yʉa ʉjʉ, yʉare mʉ rotijare, mʉre gotirẽtobosacajʉ yʉa. Yʉare mʉ rotijare, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacajʉ yʉa. To yicõari, yʉare mʉ rotijare, jairo ĩaĩañamani yiĩocajʉ yʉa”, yʉre yiboarʉarãma ĩna, socarãne. |
23408 | MAT 7:23 | To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Tire mʉare yirotibeticajʉ yʉ. Mʉare masibeaja. ¡Vasa! Rojose yirã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús. |
23440 | MAT 8:26 | To bajiro ĩna yirone, —¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju. To yi, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja. |
23451 | MAT 9:3 | To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro tʉoĩañujarã: “To bajise ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami”, yitʉoĩañujarã ĩna. |
23452 | MAT 9:4 | To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. |
23453 | MAT 9:5 | “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. |
23456 | MAT 9:8 | To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna. |
23460 | MAT 9:12 | To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús, fariseo masare: —Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. |
23461 | MAT 9:13 | Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús. |
23463 | MAT 9:15 | To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama”, yimasire ñaja. To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã. |
23468 | MAT 9:20 | To yʉa vatone, sĩgõ rõmio rijago Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃riomo. Gãmorõmi cʉtigo ñañumo so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. “Jesús sudiro gaja moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiriomo so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩariomo. |
23475 | MAT 9:27 | Tojʉ ñariarã yʉa cãnirivi yʉa tudiatone, caje ĩamena jʉarã Jesúre avasã sʉyadicama: —Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre yisʉyacama ĩna. Vijʉ yʉa sãjaejarone, ĩna quẽne sʉyasãjaejacoacama. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —“Yʉa caje ĩabetire ‘Ĩato’ yigʉ, yʉare ejarẽmomasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. —Yʉa ʉjʉ, to bajirone mʉre yitʉoĩaja yʉa —ĩre yicʉdicama. |
23483 | MAT 9:35 | Ti sitajʉ gotimasiocudijeocami Jesús. Tocãrãca maca masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre sãjacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasiocami. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocami. To yicõari, rijaye cʉtirãre jediro catiocami. |
23498 | MAT 10:12 | Vijʉ ejarã, “¿Ñati mʉa?” yisẽniĩacõari, “Quẽnaro ñaña mʉa”, yiba. |
23511 | MAT 10:25 | “Yʉare buegʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajicõari, ĩre moabosarimasare quẽne, “Yʉa ʉjʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajiro ti bajijare, yʉre mʉa ʉjʉre Beelzebú yʉre ĩna vãme yitud'ijama, yʉ yarã mʉa ñajare, rẽtoro rojose mʉare yitud'irʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús. |
23518 | MAT 10:32 | Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãrema, yʉ quẽne õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, yiĩorʉcʉja yʉ. |
23519 | MAT 10:33 | To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩna”, yirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús. |
23520 | MAT 10:34 | Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —“‘Quẽnaro ñato masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉorine ricatiri tʉoĩarʉarãma’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña. |
23533 | MAT 11:5 | Ado bajiro ĩre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari. |
23534 | MAT 11:6 | To bajiri, “‘Quẽnase bʉjarʉarãma yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Socʉ me yami” yʉre yitʉoĩarãma’ yimi”, ĩre yigotiba —ĩnare yicami Jesús, Juan buerimasare. |
23535 | MAT 11:7 | To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna vase rãcane, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ ñare quetire goticami Jesús, jãjarã ĩre ajisʉyarãre: —Yucʉ́ manojʉ vana, ¿ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Masa ĩna bojasere bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃re ĩarã vacati mʉa? “To bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñacami”, yimasiaja mʉa. |
23536 | MAT 11:8 | ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩarã vacati mʉa? ¿Quẽnase sudi sãñagʉ̃re tʉoĩa vacati? To bajiro me tʉoĩariarãja mʉa. “Quẽnase sudi sãñarãma, quẽnarivirijʉ, ʉjarã ya virijʉ ñarãma”, yimasiaja mani. |
23538 | MAT 11:10 | Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’, yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. |
23542 | MAT 11:14 | “Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro bajigʉ ejarʉcʉmi”, yigotiyujarã ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. To bajiro ĩna yimasirere, “Riojo ucamasiñuma ĩna” mʉa yitʉoĩajama, “Juan ĩ ejarotire gotirã yimasiñuma”, yimasiaja mʉa. |
23544 | MAT 11:16 | Quẽna ado bajiro ĩre ajisʉyarãre goticami Jesús: —Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana: Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare. |
23546 | MAT 11:18 | Ĩna rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana. Juan, quẽnase bare babeti, quẽnase idire idibeti bajiñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Vãti sãñagʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacajʉ mʉa, ĩre ajiterã ñari. |
23547 | MAT 11:19 | Ĩ bero gotimasiosʉocajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉjʉama, quẽnase bare ba, quẽnase idire idi bajiñaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, “Jairo bagʉ ñaami. Idimecʉgʉ̃ ñaami. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã rojose yirãre quẽne ĩnare baba cʉtiami”, yʉre yiĩajũnisiniaja mʉa, yʉre quẽne ajiterã ñari. To bajiro Juanre quẽne, yʉre quẽne mʉa yise ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ masise rãca yʉa yise ti ñajare, berojʉ, “Quẽnaro yirã yiboayuma” yʉare yimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús, ĩre ajisʉyarãre. |
23551 | MAT 11:23 | Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. Toanare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Sodoma macanare quẽne yʉ yiĩojama, rojose ĩna yisere yitʉjaboriarãma ĩnama. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõaboriaroja ti maca maji. |
23563 | MAT 12:5 | ¿“Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ paia ĩna moatʉjabetiboajaquẽne, rojose yirã me yirãma ĩna”, Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasirere masiritiatique mʉa? |
23566 | MAT 12:8 | Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdicami Jesús, fariseo masare. |
23568 | MAT 12:10 | Ti vijʉ ñacami sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. Fariseo masa quẽne ñacama. “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩatocama ĩna: —Dios, Moisére ĩ roticũmasirere mʉ tʉoĩajama, “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre mani catiojama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩatocama ĩna. |
23579 | MAT 12:21 | Jud'io masa me ñarã rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire, ‘Manire yirẽtobosarʉcʉmi. To bajiri rojose tãmʉobetirʉarãja’ yivariquẽna yuñarʉarãma”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ. |
23585 | MAT 12:27 | To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã. |
23586 | MAT 12:28 | Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare. |
23591 | MAT 12:33 | Quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Yucʉ́ quẽnase ti rica cʉtijama, “Quẽnaricʉ ñaja”, yaja mani. Yucʉ́ rojose ti rica cʉtijama, “Rojoricʉ ñaja”, yaja mani. Ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉaye, rojoricʉaye ñaja”, yiĩamasiaja mani. To bajirone bajiaja mani yise quẽne. “Quẽnagʉ̃ ñaami. Rojogʉ ñaami” yimasirʉarã, ĩ yisere ĩaĩarãja mani. |
23594 | MAT 12:36 | Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ejarʉaroja masa jedirore Dios ĩ beserirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre tocãrãca vãme, mʉa ñagõria vãmere, “Ado bajiro ti bajijare, to bajise ñagõcajʉ yʉa”, Diore yigotirʉarãja mʉa. |
23595 | MAT 12:37 | To bajirone bajirʉaroja. Mʉa ñagõrere ĩacõari, “Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja”, yirotirʉcʉmi Dios —ĩnare yicami Jesús. |
23598 | MAT 12:40 | N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã, ĩna tʉjʉ Jonás ĩ ejaroto rĩjoro idiarʉ̃mʉ, idia ñami vai jaigʉ gʉdajoajʉ ĩ ñamasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna, N'inive macana. To bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ quẽne. Idia ñami, idiarʉ̃mʉ sita ẽñerocajʉ yʉ ñarere ajicõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma ĩna, masa. |
23599 | MAT 12:41 | N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yiĩarʉarãma. |
23600 | MAT 12:42 | Sabá sitana ʉjo ñamasirio, “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare —fariseo masare ĩnare yicami Jesús. |
23602 | MAT 12:44 | “Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi. |
23621 | MAT 13:13 | Masa ado bajiro bajirã ĩna ñajare, gotimasiore queti ĩnare gotirũgũaja yʉ: Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, ajimasicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yatique”, yimasimenama. |
23622 | MAT 13:14 | Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias ñamasir'i mʉa bajirotire yigʉ, Dios ĩ ñagõmasirere ado bajiro yiucamasiñumi: “‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma. |
23623 | MAT 13:15 | Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i. |
23636 | MAT 13:28 | To ĩna yijare, “Sĩgʉ̃ yʉre ĩategʉ oterimi”, ĩnare yigʉmi ĩ. To ĩ yirone, “¿Ado cõrone yʉa vʉerearã vatire bojati mʉ?”, ĩre yisẽniĩarãma ĩna. |
23638 | MAT 13:30 | Trigo rãca bʉcʉacoajaro maji. Ti rica cʉti bʉcʉaro ĩacõari, tire jua bajirãne vʉereacõari, soereacõarʉarãja mʉa. Trigore juacõari, tire cũriavijʉ cũcõarʉarãja mʉa”, ĩnare yirotigʉmi oterimasʉ —yigotimasiocami Jesús. |
23643 | MAT 13:35 | Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yimasire ti ñajare, to bajise gotimasiorũgũcami. Ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: “Masare ĩnare gotigʉ, gotimasiore queti tʉoĩacõari, ĩnare gotimasiorʉcʉmi. To bajiro yigʉ, adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne masiñamanicoadirere gotimasiorʉcʉmi”, yiucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jesúre tʉoĩa yugʉ. |
23644 | MAT 13:36 | To bajiro yigotigajanocõari, “Vijʉ vacʉ yaja yʉ”, yisãjacoacami. To ĩ yi vatone, ĩre sʉyasãjacajʉ yʉa quẽne. Sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa: —Vidi judire quetire, “Ado bajiro yigʉ, to bajise yibʉ yʉ”, yʉare yigotiya —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa. |
23676 | MAT 14:10 | Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re, “Juanre rʉjoa jataya”, ĩnare yiyuju. |
23685 | MAT 14:19 | To bajiri, —Masare tatũcurojʉ ĩnare rujirotiya —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús. To yicõari, cojomo cõro ñaricari pan, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocami. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, ĩ buerãre yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩsibatocajʉ yʉa yuja. |
23688 | MAT 14:22 | Cũmuajʉ yʉare vasãjaroticami Jesús. “Yʉre jẽadiyuya. Maji masare tudirotigʉ yaja yʉ”, yicami. |
23697 | MAT 14:31 | To ĩ yirone, ĩ ãmore ñiacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús, Pedrore: —¿No yigʉ, “Ĩ ejarẽmose rãca vamasirʉcʉja yʉ”, yʉre yitʉoĩa tʉjacoajari mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús. |
23706 | MAT 15:4 | Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. |
23707 | MAT 15:5 | Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare cʉdirã ñari, Dios ĩ rotisejʉarema cʉdibeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ñie vaja maja Dios oca”, yirã yaja mʉa. |
23711 | MAT 15:9 | Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —yigoticami Jesús. |
23713 | MAT 15:11 | Dios ĩ ĩajama, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmo coemenane mani base sʉori me rojose yirãja mani. Rojose tʉoĩacõari, rojose mani ñagõsejʉa ñaja rojose mani yise. “Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mani”, yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. |
23721 | MAT 15:19 | Masa, rojose tʉoĩacõari, ado bajise rojose yirãma: Gãjerãre sĩarãma ĩna. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma. Juarudirãma. Socarãma ĩna. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. |
23730 | MAT 15:28 | To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: —“Yʉre ĩamaicõari, ejarẽmorʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩa tʉjabeco masu ñaja mʉ. To bajiro mʉ yitʉoĩase ñajare, mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ —sore yicami Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoasuju so, vijʉ ñario. |
23738 | MAT 15:36 | To yicõari, pan cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñasere, vaire quẽne juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnacami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩnare ĩsibatocajʉ yʉa yuja. |
23743 | MAT 16:2 | To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Rãiorijʉ, ʉ̃mʉagasero ti sũaro ĩacõari, “Busiyʉ, quẽnarirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yaja mʉa. |
23744 | MAT 16:3 | Busurijʉ ñibiacõari, bueri ti sũayujijama, “Adirʉ̃mʉ, oco quedirʉaroja”, yiĩamasiaja mʉa. No bojarirʉ̃mʉ, ʉ̃mʉagaserore ĩacõari, “Quẽnarirʉ̃mʉ, rojorirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yiĩamasiaja. To bajiro yiĩamasirã ñaboarine, ñamasusejʉare ĩamasibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa. |
23745 | MAT 16:4 | Mʉa adirodoriana, rojose yirã, Diore mʉa gotirore bajiro yimena ñaja mʉa. To bajirã ñari, “Ĩaĩañamani mʉ yiĩose bojaja”, yʉre yisẽniboaja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, to bajise mʉare yiĩobetirʉcʉja. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro mʉare bajiĩoroti ñaroja —ĩnare yicʉdicami Jesús. To bajiro ĩnare yicõa, ĩnare jẽaveocoacajʉ yʉa. |
23749 | MAT 16:8 | To bajiro yʉa yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —¿No yirã, “Pan maja manire”, yati mʉa? “Pan ti maniboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi Jesús”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉa? |
23753 | MAT 16:12 | To ĩ yijare, ajimasicajʉ yʉa yuja. “‘Fariseo masa, saduceo masa, “Pan vauvato” yirã ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña’ yʉare yigʉ, ‘Ĩna gotimasiosejʉare quẽnaro ajicõĩamasiña, “Ĩnare bajiro bajimavisiarobe” yirã’ yire ũnire yʉare gotimasiogʉ̃ yiboayujari Jesús”, yiajimasicajʉ yʉa yuja. |