23237 | MAT 1:24 | Tok ri José xc'astaj, can xu'on na vi ri xbix che roma ri ángel richin ri Ajaf. Rija' xuq'uen ri María richin xoc rixayil. |
23238 | MAT 1:25 | Pero ri José man xc'uje' ta apu riq'uin ri María c'a xalex na ri na'ey ral. Y tok ri José xuya' rubi' ri ac'ual, Jesús rubi' xuya'. |
23239 | MAT 2:1 | Alaxnak chic chiri' ri Jesús pa Belén pa departamento Judea pa ru-tiempo ri rey Herodes, tok xepe aj-nic'oy quij ch'umila' quire' achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, xe'eka ri pa tinamit Jerusalem, |
23240 | MAT 2:2 | y quire' niquic'utula' chique ri aj chiri': ¿Achique c'a lugar c'o-vi ri qui-Rey ri israelitas ri c'a ja oc xalex? Roma roj c'a ja achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, chiri' katz'eton-vi-pe ri ruch'umil, y roj petenak richin nukaya' ruk'ij. |
23246 | MAT 2:8 | Rija' xerutak c'a e pa Belén y xu'ij-e chique: Quixbin y tic'utuj utz-utz rutzijol ri ac'ual, y tok ivilon chic, tu'iya' can rutzijol chuve, richin quiri' ja jun yin nenya' ruk'ij, xcha'. |
23248 | MAT 2:10 | Tok xquitz'et chi xpa'e' ri ch'umil, ri cánima can jani na xquicot. |
23250 | MAT 2:12 | Pero pa cachic' xk'alajrises chiquivech chi can man chic quek'ax riq'uin ri rey Herodes richin nequiya' can rutzijol che. Romari', tok xetzolij-e pa quiroch'ulef, xa jun vi chic bey xebe-vi. |
23254 | MAT 2:16 | Jac'a tok ri rey Herodes xuna'ej chi ri aj-nic'oy quij ch'umila' xa man xuquiya' ta chic rutzijol che, jani na xcataj royoval. Romari' ri ajani tiempo rac'axan can quiq'uin chi quitz'eton-pe ri ch'umil, ja riq'uin ri' xu'ij chi quecamises ri ch'utik alabo ri ec'o pa Belén y ri ec'o pa tak lugares ri ec'o-pe chunakaj ri Belén, conojel ri caca' quijuna' pa xulan. |
23258 | MAT 2:20 | y xu'ij che: Cacataj, tac'uaj-e ri ac'ual y ri rute' y quixtzolij pan Israel. Roma vacami ecaminak chic ri xecanon rucamic ri ch'uti ac'ual, xcha' ri ángel. |
23259 | MAT 2:21 | Xcataj c'a ri José, xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej, y xetzolij pan Israel. |
23260 | MAT 2:22 | Pero roma xrac'axaj chi ja ri Arquelao ri ruc'ajol ri rey Herodes nibano gobernar pa departamento Judea, romari' ri José nuxi'ij-ri' chi ni'e chiri'. Pero pa jun rachic' xk'alajrises chuvech ri achique utz chi nu'on, y romari' xuc'uaj ri ac'ual y ri te'ej pa departamento Galilea. |
23265 | MAT 3:4 | Ri Juan ri Bautista rusumal camello ocunak rutziak, nuxim rupan riq'uin jun tz'un, y ja ri ch'utik chicop ri ni'ix langostas chique y cab richin pa juyu' ocunak ruvay. |
23266 | MAT 3:5 | Ri aj pa tinamit Jerusalem, ri aj pa tak tinamit richin ri Judea, y ri ec'o pa tak tinamit chunakaj ri rakan-ya' Jordán, conojel re' nequimolo-qui' riq'uin, |
23278 | MAT 3:17 | Y c'o c'a jun kulaj petenak chicaj ri quire' xu'ij-pe: Jare' ri Nuc'ajol; yin can ninjo' y niquicot vánima riq'uin, xcha'. |
23282 | MAT 4:4 | Jac'a ri Jesús xu'ij che ri itzel: Chupan ri tz'iban can quire' nu'ij: Ri vinak man xe ta pan nic'atzin che ri quic'aslen, ja jun ronojel ri ch'abel ri ntel pa ruchi' ri Dios. |
23287 | MAT 4:9 | Y xu'ij che ri Jesús: Ronojel ri xinc'ut chavech xtinya' chave, si yaxuque' chinuvech richin naya' nuk'ij, xcha'. |
23288 | MAT 4:10 | Jac'a ri Jesús xu'ij che: Catel quila' rat Satanás. Roma chupan ri tz'iban can nu'ij: Ja chuvech ri Avajaf Dios caxuque-vi, y xaxe rija' taya' ruk'ij, xcha'. |
23293 | MAT 4:15 | Chila' pa Galilea ri achique lugar juba' ma quiyon chic man israelitas ta ec'o, Ri lugar ri xyo'ox chique ri quiy-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí ojer, Ri c'o-apu juc'an che ri rakan-ya' Jordán, ri nik'ax-vi ri bey ri ni'e c'a chuchi' mar, Pa quivi' ri aj chiri' quire' nin-ij: |
23294 | MAT 4:16 | Ri tinamit ri xa pa k'eku'n c'o-vi ri quic'aslen, vacami niquitz'et ri Nimalaj Sakil. Conojel ri xa pa rumujal ri camic ec'o-vi, Vacami c'o chic quiq'uin ri niyo'on sakil pa quic'aslen. Quiri' ri tz'iban can. |
23304 | MAT 5:1 | Tok ri Jesús xutz'et chi ri vinak eq'uiy, xjote-e juba' chuvech ri juyu', xtz'uye' c'a ka, y ri yetzekle'en richin xquimol-apu-qui' chirij. |
23309 | MAT 5:6 | Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri nivayijan cánima chirij ri chojmilaj c'aslen, roma rije' xtinojses cánima riq'uin ri niquirayij. |
23313 | MAT 5:10 | Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ni'an pokon chique roma quic'uan jun chojmilaj c'aslen, roma can erichin vi ri aj-chicaj gobierno. |
23314 | MAT 5:11 | Y rix utzulaj tzij nu'on ri Dios chive tok voma yin yixyo'ox chi q'uix, ni'an pokon chive, y ni'ix ronojel itzel tak tzij chivij, y xa tz'ucun tak tzij. |
23316 | MAT 5:13 | Ri ic'aslen rix nic'atzin chi ratz'amil quic'aslen ri vinak choch'ulef. Si ri atz'an re' niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil? Man jun chic nic'atzin-vi; xa nitorix-e, y ri vinak xa yek'ax pa ruvi'. |
23321 | MAT 5:18 | Yin kitzij nin-ij chive chi na'ey chi niq'uis ri caj y ri roch'ulef, man jun ch'uti rutza'n letra che ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri man ta xtibanataj. Can nibanataj na vi ronojel. |
23322 | MAT 5:19 | Roma c'a ri', xa achique na vinak ri man jun rakale'n nu'on che jun chique ri mandamientos re', masque ja ri mandamiento ri más manak oc rakale'n nik'alajin, y nuc'ut chiquivech ch'aka' chic chi ri mandamiento manak rakale'n; ri quiri' nibano, man jun ruk'ij xtic'uje' chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. Jac'a ri nibano ronojel ri nu'ij chupan ri mandamientos re', y quiri' mismo nuc'ut chiquivech ch'aka' chic, rija' can xtic'uje' ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. |
23323 | MAT 5:20 | Ri yixtajin rix pan ic'aslen, nic'atzin chi más choj que chuvech ri yetajin ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos. Roma si man quiri' ta xti'en, man xquixoc ta chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. |
23328 | MAT 5:25 | Tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox chuvech juez. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xcarujach pa ruk'a' ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y xcatetz'apis can. |
23336 | MAT 5:33 | Jun chic ri ivac'axan, ja chi xbix chique ri kavinak ojer can chi man tiquitzolij-qui' chiquij riq'uin ri qui'in chi niqui'en, xa ronojel ri can chuvech Dios qui'in-vi chi niqui'en, tiquibana' c'a. |
23338 | MAT 5:35 | Man tic'uxlaj ri roch'ulef, roma chiri' nuya-vi rakan ri Dios. Man tic'uxlaj ri tinamit Jerusalem richin ni'en jurar, roma ri tinamit ri' richin ri Nimalaj Rey. |
23340 | MAT 5:37 | Romari' xa achique na ri ni'ij, si ja', ja' quixcha'. Si manak, manak quixcha'. Roma si xa niya' ruvi' ri itzij richin yixnimex, xa riq'uin ri itzel petenak-vi. |
23346 | MAT 5:43 | Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi que'ajo' conojel, jac'a ri itzel yarutz'et, itzel tatz'eta'. |
23347 | MAT 5:44 | Jac'a yin nin-ij chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y riq'uin utzulaj tak tzij titzolij ruvech quitzij ri yeyok'on ivichin. Tibana' utz quiq'uin ri man utz ta quino'oj iviq'uin, y tibana' orar pa quivi' ri yebano pokon chive y yixquiyok'. |
23351 | MAT 5:48 | Rix c'a, tz'akat tibana' che ri ic'aslen, achel ri Itata' chicaj tz'akat riq'uin ronojel. |
23352 | MAT 6:1 | Tok pa rubi' ri Dios rix nijo' ni'en jun favor, man tivelesaj rutzijol xaxe richin yixna'ex. Roma si quiri' ni'en, man jun rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive roma ri Itata' ri c'o chicaj. |
23355 | MAT 6:4 | richin quiri' nis-ta jun chic jun teteman chi rat naya' limosna. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ronojel ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi. |
23357 | MAT 6:6 | Jac'a rat tok na'an orar, xa catoc pan avacho y tatz'apij ruchi' ri jay y jari' cach'o riq'uin ri Atata' ri man jun nitiquer nitz'eto richin. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi. |
23367 | MAT 6:16 | Tok rix ni'en coch'on vayijal, man ti'en achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Rije' bis-bis quivech niqui'en roma nicajo' chi quena'ex chi niqui'en coch'on vayijal chuvech ri Dios, pero kitzij nin-ij chive chi riq'uin ri yena'ex, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e. |
23370 | MAT 6:19 | Man ti'e ivánima chuyaquic beyomal choch'ulef, roma xa nichicopir, nipusir y ec'o elek'oma' yejok'o ruchi' tak jay richin ye'elak'. |
23376 | MAT 6:25 | Roma c'a ri', yin nin-ij chive: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij y nikum; ni man tinojij achique lugar xtiq'uen-vi itziak richin nicusaj. Roma man xe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xe ta ri tziek nic'atzin che ri i-cuerpo. |
23377 | MAT 6:26 | Que'itz'eta' c'a ri ch'utik chicop ri yeropop yebe chicaj, manak tico'n niqui'en, manak cosecha niquelesaj, nis-ta manak quic'ujay richin yeyacon-vi. Pero ri aj-chicaj Itata' yerutzuk. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri ch'utik chicop ri'. |
23381 | MAT 6:30 | Ri Dios nu'on chique ri (k'ayis, k'os) pa tak juyu' chi jabel oc yetzu'un roma ri quicotz'ijal, y xa cha'anin yeporox pa k'ak'. Y si ri Dios jabel yeruvik ri cotz'i'j, más na quiri' xtu'on iviq'uin rix. Xa ja rix ri man can ta cukul ic'u'x riq'uin. |
23384 | MAT 6:33 | Roma c'a ri', tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, y ticanoj ri chojmilaj c'aslen ri nrojo' rija'. Y ronojel ri nic'atzin, rija' xtuya-pe chive. |
23393 | MAT 7:8 | Roma xa achique na jun ri nic'utun, can nuc'ul-vi; ri nicanon, nril; y ri nich'o-apu chuchi' jay, can nijak-vi-pe chuvech. |
23394 | MAT 7:9 | Rix ri rix tata'aj, ¿achique ta jun chive nuya' jun abaj pa ruk'a' ri ralc'ua'l, tok ri ac'ual xa jun pan nuc'utuj? |
23396 | MAT 7:11 | Rix masque man can ta utz ino'oj, pero iveteman niya' utz tak sipanic chique ri ivalc'ua'l. ¡Cuánto más ri Itata' chicaj! Rija' can nuya-pe utz tak sipanic chique ri yec'utun che. |
23397 | MAT 7:12 | Roma c'a ri', achel nika chivech rix chi can ta utz quino'oj niqui'en ri vinak iviq'uin, quiri' mismo tibana' rix quiq'uin rije'. Roma jari' ruc'u'x ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ruc'u'x ri quitz'iban can ri profetas ojer. |
23400 | MAT 7:15 | Rix tibana' cuenta ivi' chiquivech ri niquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, ri achel ovejas ri man jun oc quimac ye'oc chi'icojol, pero pa tak cánima xa e'achel c'uxunel tak utuva'. |
23401 | MAT 7:16 | Pero riq'uin nitz'et ri achique chi c'aslen quic'uan, rix nivetemaj quivech. Achel jun mata q'uix, man nuya' ta uva, y jun mata (xulu-quiej, zarza), man nuya' ta higo. |
23408 | MAT 7:23 | Jac'a yin quire' xtin-ij chique ri xque'in quiri': Yin man jun bey xin-ij chi rix vichin. Quixel-e viq'uin, rix ri rix banoy itzel tak no'oj, xquicha' chique. |
23409 | MAT 7:24 | Xa achique na jun nac'axan ri ch'abel re yitajin chubixic, y nu'on ri nu'ij, ninjunumaj riq'uin jun achi ri jabel ninojin, roma chupan abaj xupaba-vi ri racho. |
23417 | MAT 8:3 | Ri Jesús xuya' c'a apu ruk'a' chirij, y xu'ij che: Ninjo', cac'achoj c'a, xcha'. Can jari' xq'uis-e ri lepra chirij, |
23418 | MAT 8:4 | y ri Jesús xu'ij che: C'o axiquin, man jun achok che tatzijoj-vi ri xbanataj aviq'uin, xa choj cabin, te'ac'utu-avi' chuvech ri sacerdote israelita, y taya' ri sipanic ri ru'in can ri Moisés, richin nik'alajin chiquivech rije' chi rat ch'ajch'oj chic, xcha-e che. |
23420 | MAT 8:6 | y quire' nu'ij: Ajaf, yin c'o jun nusamajinel chivacho, cotz'ol roma caminak ruk'a-rakan, y can nijilo pa ruk'a' ri k'axomal, xcha'. |
23421 | MAT 8:7 | Ri Jesús xu'ij che: Yin yi'e richin nenc'achojrisaj, xcha'. |
23422 | MAT 8:8 | Jac'a ri uc'uay quichin soldados xu'ij che ri Jesús: Ajaf, rat can c'o ak'ij, romari' chuve yin man nuc'ul ta chi yatoc pa vacho. Xaxe ta'ij chi nic'achoj ri nusamajinel, y yin veteman chi can xtic'achoj-vi. |
23423 | MAT 8:9 | Yin quiri' nin-ij, roma ja jun yin yinc'o chuxe' rutzij jun chic, y jari' ri ni'in chuve ri achique nic'atzin chi nin-en. Y ec'o soldados eyo'on pa nuk'a'. Tok nin-ij che jun chi ti'e, can ni'e-vi; y si nin-ij che jun chic chi tipe, can nipe-vi. Tok nin-ij che ri nusamajinel chi tubana' jun samaj, can nu'on-vi, xcha'. |
23427 | MAT 8:13 | Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri uc'uay quichin soldados: Vacami, catzolij. Rat roma xanimaj chi ri asamajinel nic'achoj, can quiri' vi xtibanataj, xcha-e che. Y ri samajinel ja hora ri' xc'achoj riq'uin ri ruyabil. |
23434 | MAT 8:20 | Y ri Jesús xu'ij che: Ri xivan c'o quijul yec'uje-vi, y ri chicop yeropop pa cak'ik' c'o quisoc. Jac'a yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man jun lugar richin yinuxlan-vi juba', xcha'. |
23435 | MAT 8:21 | Jac'ari' c'o chic jun tzekle'ey richin ri Jesús ri xu'ij-apu che: Ajaf, taya' na c'a lugar chuve chi ninmuk na can ri nata' na'ey, c'ajari' xcatintzekle'ej, xcha'. |
23436 | MAT 8:22 | Pero ri Jesús xu'ij che: Rat quinatzekle'ej, y ri ecaminak chupan ri quimac, ja rije' quemuku ri qui'anima'i', xcha'. |
23446 | MAT 8:32 | Ri Jesús xu'ij: Quixel c'a, xcha'. Xe'el c'a e ri itzel tak espíritu quiq'uin ri achi'a' y xe'oc quiq'uin ri ak, y conojel ri ak niquitelela-qui' xebe chuvech jun rak'aric juyu' c'a pa ya', y chiri' xejik'-vi. |
23448 | MAT 8:34 | Juba' ma conojel vinak richin ri tinamit xepe chutz'etic ri Jesús. Y tok xquitz'et, rije' quire' xqui'ij che: Tabana' favor, catel-e chupan ri lugar re rojc'o-vi, xecha'. |
23450 | MAT 9:2 | Jac'ari' tok xuc'uax-apu chuvech ri Jesús jun ri caminak ruk'a-rakan cotz'ol-e chuvech ruvaro'el. Tok ri Jesús xerutz'et ri ecanoy richin, chi riq'uin ronojel cánima epetenak riq'uin, rija' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Valc'ua'l, tiquicot ri avánima; ri amac xe'an yan perdonar, xcha'. |
23454 | MAT 9:6 | Vacami c'a, richin chi rix nivetemaj chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol yo'on-pe uchuk'a' chuve richin nin-en perdonar mac pa ruvi' ri roch'ulef, titz'eta' c'a, xcha'. Jac'ari' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Cacataj, tac'uaj-e la avaro'el y cabin chi'avacho, xcha' che. |
23457 | MAT 9:9 | Tok ri Jesús xel-pe chiri', xutz'et jun achi rubinan Mateo, tz'uyul ri achique lugar nuc'ul-vi can ri impuestos, y xu'ij che: Quinatzekle'ej, xcha'. Xcataj c'a pe ri Mateo y xutzekle'ej ri Jesús. |
23458 | MAT 9:10 | Y jun k'ij tok ri Jesús tz'uyul chuchi' mesa pa jay, eq'uiy c'uluy tak impuestos y vinak ri ni'ix aj-mac chique xe'uka, y ja jun rije' xetz'uye-apu chuchi' ri mesa riq'uin ri Jesús y ri ru-discípulos. |
23465 | MAT 9:17 | Y man jun niyaco c'ac'ac' vino chupan tzia'k tak tz'un. Roma ri c'ac'ac' vino yerubojij-e ri tz'un, y nitix-e ri vino, y ri tz'un man jun chic yec'atzin-vi. Man quiri' ta ni'an. Ri c'ac'ac' vino niyac chupan c'ac'ac' tak tz'un, y quiri' nis-ta ri tz'un man yebojbo' ta, y nis-ta ri vino man nitix ta e; chi ca'i' niyaque' utz. Quiri' ri ejemplo xutzijoj ri Jesús. |
23470 | MAT 9:22 | Pero ri Jesús xtzu'un-apu riq'uin ri ixok, y quire' xu'ij che: Numi'al, roma ronojel avánima xape viq'uin, romari' xacolotaj chuvech ri ayabil. Caquicot, xcha' che. Y ri ixok ja hora ri' xc'achoj riq'uin ri ruyabil. |
23471 | MAT 9:23 | Tok ri Jesús xoc-apu pa racho ri achi c'o ruk'ij, xerutz'et-apu ri yek'ojoman xul roma ri ámna, y man juba' ta oc vinak ri yech'ujlan riq'uin ok'ej. |
23477 | MAT 9:29 | Jac'ari' ri Jesús xuya-apu ruk'a' chi tak runak'-quivech y xu'ij chique: Roma rix ninimaj chi yin yitiquer nin-en chive chi yixtzu'un, tibanataj c'a ri nijo', xcha'. |
23481 | MAT 9:33 | Tok ri Jesús relesan chic e ri itzel espíritu, ri mem xch'o. Jac'a ri xetz'eto, achique na xquina' y niqui'ij: Man jun bey tz'eton chi quire' nibanataj vave' pa roch'ulef Israel, yecha'. |
23484 | MAT 9:36 | Tok xerutz'et chi eq'uiy ri vinak, xupokonaj quivech, roma ecosnak chucanoxic ruchojmil ri c'aslen, y man jun nito'on quichin, xa e'achel ovejas ri manak quiyuk'unel. |
23493 | MAT 10:7 | Tok rix benak chiri', quire' ti'ij tok nitzijoj ri ruch'abel ri Dios: Vacami, ri aj-chicaj gobierno nik'alajin chic chi'icojol, quixcha' chique. |
23502 | MAT 10:16 | Vacami c'a, yin yixintak achel ovejas chiquicojol vinak ri e'achel utuva'. Romari' tibana' achel nu'on ri cumatz, roma jun cumatz cha'anin nujec'-ri' tok nuna'ej chi c'o petenak. Y tibana' achel nu'on jun paloma, roma rija' can man jun oc rumac. |
23506 | MAT 10:20 | Roma mana-ta rix ri xquixch'o, ja ri Lok'olaj Espíritu richin ri Itata' Dios ri xtiyo'on ch'abel pa tak ivánima ri xtic'atzin chi xti'ij. |
23508 | MAT 10:22 | Itzel xquixtz'et coma conojel roma ri nubi' yin. Jac'a ri xtucoch' ruvech chupan ri k'axomal c'a pa ruq'uisbel, xticolotaj. |
23511 | MAT 10:25 | Ri discípulo can nuk'asaj na vi achel nuk'asaj ri rutijonel, y quiri' mismo ri samajinel can nuk'asaj na vi achel nuk'asaj ri rajaf. Roma si ri vinak xinquicusaj chi Beelzebú yin ri yin Tata'aj chi'icojol, rix ri rix valc'ua'l, xa más chuvech ri' xquixquicusaj-vi. |
23515 | MAT 10:29 | Rix iveteman chi ca'i' ch'utik tak ch'ip-ch'ip tok yec'ayix, man q'uiy ta oc cajil, pero nis-ta jun chique rije' xtitzak pan ulef si ri Itata' chicaj man nuya' ta lugar. |
23524 | MAT 10:38 | Ri nupokonaj nuya-ri' chuvech ri camic richin yirutzekle'ej, man nuc'ul ta chi ntoc vichin yin. |
23525 | MAT 10:39 | Ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen voma yin, can xtril-vi. |
23527 | MAT 10:41 | Ri utz nuc'ul ruvech jun profeta, roma ri profeta jun tzijoy ruch'abel ri Dios, junan rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che riq'uin ri profeta. Y ri neka jun choj ruc'aslen riq'uin, y utz nuc'ul ruvech roma choj ruc'aslen ri neka riq'uin, junan rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che riq'uin ri choj ruc'aslen. |
23528 | MAT 10:42 | Y xa achique na ri nisipan juba' ruraxya' jun chique ri yetzekle'en vichin, masque ri tzekle'ey vichin can manak oc ruk'ij, ri nisipan ri ya' can c'o rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che. Quiri' ri ch'abel ri xeru'ij ri Jesús. |
23539 | MAT 11:11 | Yin can kitzij nin-ij chive: Chiquicojol conojel ri e'alaxnak vave' choch'ulef, man jun chic jun ri más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan ri Bautista. Pero ri más manak oc ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno, más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan. |
23547 | MAT 11:19 | Jac'a tok xinuka yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xa ronojel nintij y ninkum, y eq'uiy ye'in chi xe va'in voma y yin kumuy vino, yin (cachbil, cach'il) ri c'uluy impuestos y ri vinak aj-mac yixcha' chique. Pero ri no'oj ri petenak riq'uin ri Dios nik'alajin pa tak quic'aslen ri yebano ri rusamaj, xcha' ri Jesús. |
23553 | MAT 11:25 | Ja tiempo ri' tok ri Jesús quire' xu'ij: Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri roch'ulef, matiox ninya' chave roma man xak'alajrisaj ta ruchojmil ri yitajin chubixic chiquivech ri vinak ri niquina' chi q'uiy queteman y can c'o quino'oj. Xa ja chiquivech ri achel ac'ola' quibanon che ri cánima xak'alajrisaj-vi. |
23555 | MAT 11:27 | C'ajari' rija' xu'ij: Ri Nata' Dios ronojel ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic etemayon (yin achique, ayincu'x) yin, xaxe ri Nata'. Y man jun etemayon (achique, acu'x) ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri achok che xtinjo' xtink'alajrisaj-vi. |
23557 | MAT 11:29 | Tiya-e ri nu-yugo yin chirij ikul, y titijoj-pe-ivi' viq'uin, roma yin (ch'uch'uj, me'l oc) vánima y nukasan-vi'. Si rix quiri' xti'en, ri ivánima xtril ri kitzij uxlanen. |
23558 | MAT 11:30 | Roma ri nu-yugo ri xtinya' chirij ikul, manak cosic ruc'amon-pe chive, y ri eka'n ri xtinya' chivij man al ta richin nic'uaj, xcha' ri Jesús. |
23559 | MAT 12:1 | Chupan ri tiempo ri', pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri ru-discípulos yek'ax pa jun juyu' ticon trigo chuvech. Ri discípulos roma xpe vayijal quiq'uin, yequik'upula-e rutza'n ri trigo ebenak y yequitij. |
23566 | MAT 12:8 | Quiri' nin-ij chive, roma ri Rajaf ri sábado ri k'ij richin uxlanen, ja yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús. |
23569 | MAT 12:11 | Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Si jun chive rix c'o jun ru-oveja, y si pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen nitzak-ka ri oveja pa jun jul, rija' man nuya' ta can richin chuca'n k'ij, xa nuq'uen-ka ri oveja pa jul richin nrelesaj-pe. |
23571 | MAT 12:13 | Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri caminak ruk'a': Tayuku' la ak'a', xcha'. Ja c'a xuyuk ri ruk'a', xc'achojrises, xcanaj can achel ri jun chic ruk'a'. |
23578 | MAT 12:20 | Si ruc'aslen jun vinak paxnak chic achel jun aj, rija' man xtuk'aj ta ka jumul. Y si achel jun k'ak' boxon ri xaxe chic sib nu'on, rija' man xtuchup ta ka jumul. Quiri' xtu'on-apu c'a jampe xtu'on chi ja ri choj ri xtitakchi'in pa quivi' ri vinak. |
23580 | MAT 12:22 | Jac'ari' xuc'uax-apu chuvech ri Jesús jun ri man nich'o ta ni man nitzu'un ta roma ocunak itzel espíritu riq'uin, y ri Jesús xu'on che chi xc'achoj, y romari' xtiquer xtzu'un y xch'o. |
23584 | MAT 12:26 | Si ri Satanás yerelesaj-e ri rusamajela', xa chirij rija' mismo catajnak-vi. Y si quiri' nu'on, man juba' xtilayoj ri ru-gobierno. |
23590 | MAT 12:32 | Xa achique na ri ni'in jun tzij chuvij yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, c'a ni'an na perdonar. Jac'a ri ni'in xa achique na tzij chirij ri Lok'olaj Espíritu, man xti'an ta perdonar ri vacami, y nis-ta chupan ri jun chic tiempo chikavech apu. |
23593 | MAT 12:35 | Jun vinak utz, ja ri utz ri ruyacon pa ránima ri nu'ij. Jac'a ri vinak itzel ruc'aslen, ja ri itzel ri ruyacon pa ránima ri nu'ij. |
23595 | MAT 12:37 | Quiri' nin-ij chive, roma ja mismo ri ch'abel ri nibila' rix vave' choch'ulef, jari' ri xtic'atzin-ka chivij, richin xti'ix chi choj ri xi'en, o chi xquixtak pa k'ak'. |
23598 | MAT 12:40 | Roma achel xc'uje' ri Jonás chupan jun mama quer oxi' k'ij y oxi' ak'a', quiri' mismo yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquic'uje' oxi' k'ij y oxi' ak'a' pa ruc'u'x ri ulef. |