23214 | MAT 1:1 | Ri jun vuj ri nutz'om-e chere', jun vuj ri tz'iban-vi can ri quibi' ri ruxquin-rumama' can ri Jesucristo. Nk'alajin-vi c'a que ja rija' ri ruxquin-rumam can ri rey David, ri xc'uje' pari' ri tinamit Israel ojer can, y ja rija' ri ruxquin-rumam can chuka' ri Abraham. |
23215 | MAT 1:2 | Ri Abraham jari' ri rutata' ri Isaac, ri Isaac rutata' ri Jacob, ri Jacob rutata' ri Judá y ch'aka chic ru-hermanos. |
23218 | MAT 1:5 | Y ri Salomón y ri Rahab ri rixjayil rute-rutata' Booz, ri Booz y ri Rut ri rixjayil rute-rutata' ri Obed, y ri Obed rutata' ri Isaí. |
23219 | MAT 1:6 | Y ri Isaí ri' rutata' ri rey David, y ri rey David rutata' ri Salomón riq'uin ri Betsabé ri rixjayil. Ri rute' ri Salomón, ja ri rixjayil can ri Urías. |
23244 | MAT 2:6 | Y rat tinamit Belén ri ratc'o pa ruch'ulef Judá, rat man rat co'ol tüj chiquicojol ri nimalüj tak tinamit chiri' pa Judá, roma ja chiri' aviq'uin rat ri npu'u-vi ri jun c'amol-bey, y nyeruyuk'uj-vi c'a ri vinük aj-Israel ri nutinamit, nbij ri Dios, xquibij-apu chin ri rey Herodes. |
23253 | MAT 2:15 | Chila' vi c'a pa ruch'ulef Egipto xec'uje-vi y xetzolij pa ruch'ulef Israel hasta c'a jampe' xcom ri rey Herodes. Richin quiri' nbanatüj na vi c'a ri ruk'alajrisan can ri Ajaf Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri tz'iban c'a can nbij: Pan Egipto c'a c'o-vi ri nuc'ajol tok xinvoyoj, bin can roma ri Dios. |
23258 | MAT 2:20 | Y ri ángel richin ri Ajaf Dios xbij c'a chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixtzolij c'a pa ruch'ulef Israel. Roma ri xcajo' xquicamsaj ri ac'ual chila', xa ye manak chic. |
23259 | MAT 2:21 | Y ri José xbün-vi c'a ri xbix chin pa rachic' roma ri ángel. Xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Xetzolij c'a pa ruch'ulef Israel. |
23264 | MAT 3:3 | Ja vi c'a ri Juan Bautista ri achique chok bin-vi can pari' rija' roma ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer, ri rubini'an Isaías. Y rija' rutz'iban-vi can y quere' ri nbij: C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nbila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja npu'u ri Ajaf Dios. Quiri' c'a ri tz'iban can. |
23292 | MAT 4:14 | Ri Jesús xapon c'a chupan ri jun tinamit ri', richin que nbanatüj ri tz'iban can roma ri rusamajel ri Dios, ri xubini'aj Isaías. Y rija' rutz'iban c'a can: |
23319 | MAT 5:16 | Quiri' ta c'a nbün ri ic'aslen chiquivüch ri vinük, jun ta c'a sük. Richin quiri' tok nquitz'et c'a ri utz ri nyixbanun, ri vinük nquiya' c'a ruk'ij ri aj-chicaj Itata'. |
23348 | MAT 5:45 | Richin quiri' nk'alajin-vi que rix rix ralc'ual ri aj-chicaj Itata'. Roma rija' utz vi c'a pa quivi' conojel. Rija' c'a chila' c'a chicaj nbün-pe que c'o ri rusakil ri k'ij pa quivi' ri vinük ye utz y pa quivi' ri vinük ye itzel. Chila' c'a chuka' nbün-pe que c'o job, pa quivi' ri vinük ye choj y ri man ye choj tüj. |
23351 | MAT 5:48 | Rix quixoc c'a tz'aküt riq'uin ri nyixbanun cachi'el ri aj-chicaj Itata'. Rija' tz'akatinük riq'uin ri nbanun. |
23352 | MAT 6:1 | Tichajij c'a ivi' jabel, que man tibananej chiquivüch ri vinük que nyixtajin chubanic ri nrajo' ri Dios, roma xa man utz tüj. Roma si xa quiri' nibün, man jun c'a rajil-ruq'uexel nic'ul riq'uin ri aj-chicaj Itata'. |
23355 | MAT 6:4 | Richin quiri' ri limosna ri niya', man jun chic c'a vinük tetaman. Pero ri aj-chicaj Itata', rija' retaman. Rija' nutz'et ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Y ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin c'a chiquivüch ri vinük. |
23359 | MAT 6:8 | Tok rix nibün orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri aj-chicaj Itata' retaman chic c'a ri achique nc'atzin chive, tok c'a man jani nic'utuj tüj chin. |
23365 | MAT 6:14 | Si rix nye'icuy ri vinük ri nquibün itzel na'oj chive, ri aj-chicaj Itata' nyixrucuy c'a chuka' rix. |
23366 | MAT 6:15 | Y si xa man nye'icuy tüj ri vinük ri nquibün itzel chive, ri aj-chicaj Itata' chuka' man nyixrucuy tüj c'a riq'uin ri imac ri nye'ibanala' chuvüch. |
23369 | MAT 6:18 | Richin quiri', man tic'ut chiquivüch ri vinük que man ibanun tüj va'in roma nibün orar. Xaxe ta c'a ri aj-chicaj Itata' ri nretaman, y rija' man c'a tz'etetül tüj. Rija' nutz'et c'a ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin chiquivüch ri vinük. |
23377 | MAT 6:26 | Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, rije' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', ni manak chuka' quicabal richin nquiyüc ta quijal. Man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri aj-chicaj Itata' ri nyo'on quivay. Ya voro c'a rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'. |
23380 | MAT 6:29 | Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xchajij ta jun rutziek cachi'el ntzu'un jun cotz'i'j. |
23383 | MAT 6:32 | Ri vinük ri nquitz'om pena chucanoxic quivay y ri quitziek, ja ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Jac'a rix c'o ri Itata' chila' chicaj y retaman chic que jare' ri nc'atzin chive. |
23396 | MAT 7:11 | Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin ta que rix man ta utz ina'oj, pero man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro comi ri aj-chicaj Itata', que man nuya tüj pe ri nic'utuj chin. Y ronojel ri nuya-pe rija', ye utz vi. |
23425 | MAT 8:11 | Ninbij-vi c'a chive que juis ye q'uiy vinük ri nyepu'u chila' pan este y chila' chuka' pan oeste, vinük ri quiyo'on c'anima viq'uin. Rije' nyetz'uye' c'a riq'uin ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob y ri ch'aka chic ri yec'o-vi chic pa ruk'a' ri Dios. |
23431 | MAT 8:17 | Richin quiri' nbanatüj c'a ri rubin can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri Isaías quere' c'a ri rubin can pari' ri Jesús: Xerelesaj c'a e kayabil konojel, y xuc'uaj c'a ronojel kak'oxomül. Quiri' ri rubin can. |
23451 | MAT 9:3 | Y jari' tok yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri yec'o-apu chiri', xquibij-ka pa tak cánima chirij ri Jesús: Itzel achi re'. Nbün que ja rija' ri Dios, roma nbij que nucuy mac. |
23459 | MAT 9:11 | Y ri achi'a' fariseos ri xetz'eton ri', xquibij c'a cheque ri rachibila' ri Jesús: ¿Achique roma tok ri Jesús ri I-maestro nva' quiq'uin moloy tak alcaval y quiq'uin ri ch'aka chic ri xa ye aj-maqui? xquibij. |
23481 | MAT 9:33 | Y tok elesan chic c'a ri itzel espíritu riq'uin ri achi, roma ri Jesús, ri achi xch'o chic jun bey. Y ri vinük ri xetz'eton xsatz quic'u'x y xquibij: Man jun bey c'a tz'eton ta que quere' ta banatajnük chere' pa ruch'ulef Israel, nquibij c'a. |
23490 | MAT 10:4 | Ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri nbix cananista cheque, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. |
23506 | MAT 10:20 | Roma ja ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ri nbanun chive ri achique chi tzij ri nc'atzinej que nibij. Man ja tüj c'a rix ri nyixch'o, xa ja ri Espíritu richin ri aj-chicaj Itata'. |
23509 | MAT 10:23 | Y tok ri vinük chupan jun tinamit nquitz'om nyixquiya' pa pokonül, utz niya' can y nyixanmüj c'a e chuvüch ronojel re', y nyixbe pa jun chic tinamit. Y ninbij c'a chive que man jani c'a quixapon pa ronojel ri tinamit ri yec'o chere' pan Israel, tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u yan. |
23515 | MAT 10:29 | Jabel c'a ivetaman que tok nye'ilok' ca'i' tak ch'ipa', xaxe jun centavo cajil. Y man riq'uin tüj ri' que ri ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, man jun c'a ri ntzak ta pan ulef si xa man rurayibül tüj ri aj-chicaj Itata'. |
23529 | MAT 11:1 | Y tok xtzakon c'a chubixic cheque ri doce rachibila' ri achique chi samaj ri nyequibana', ri Jesús man xc'uje' tüj c'a can chiri'. Rija' xbe c'a chuka' ruyon pa ch'aka tinamit ri yec'o chiri' pan Israel, chuc'utic y chutzijosic ri rutzij ri Dios. |
23575 | MAT 12:17 | Richin quiri' nbanatüj na c'a ri ruk'alajrisan can ri Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can ri rubini'an Isaías. Ri tz'iban c'a can nbij: |
23600 | MAT 12:42 | Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá. Ri reina ri' nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. |
23622 | MAT 13:14 | Ja vi c'a re' nbanatüj ri tz'iban can roma ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Y quere' c'a ri rutz'iban rija': Rix xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. Rix xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'. |
23623 | MAT 13:15 | Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. Rije' man jun ncajo', man ncajo' tüj ncac'axaj, man ncajo' tüj nka' pa tak quijolon, man ncajo' tüj nquitzolij-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. Quiri' ri xbij ri Dios, ri tz'iban can roma ri Isaías. |
23709 | MAT 15:7 | Rix xa ca'i' c'a ipalüj. Xa jabel c'a rubixic rubanun can ri Isaías chivij. Ri xbij ri Dios chin que tutz'ibaj can, nbij c'a: |
23711 | MAT 15:9 | Xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nquiya' nuk'ij, roma xa ye maestros quichin quetamabül achi'a' y nquibij que jari' ri nc'atzinej que nban. Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías, xbij ri Jesús. |
23733 | MAT 15:31 | Roma c'a ri xbün ri Jesús quiq'uin ri yava'i', ri vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et. Roma ye mema' ri banun can, y vocomi nyech'o yan chic. Ri man utz tüj ri quik'a' ri cakün, xec'achoj. Ri ye jetz', choj chic nyebiyin. Ri moyi', nyetzu'un yan chic. Ri vinük xquiya-vi c'a ruk'ij ri Dios ri richin ri Israel. |
23810 | MAT 18:14 | Quiri' c'a chuka' nbanatüj riq'uin ri aj-chicaj Itata', man rurayibül tüj c'a rija' que nsatz ta can jun vinük chupan ri mac, stape' (aunque) ta ri vinük ri' man jun oc ruk'ij. |
23859 | MAT 19:28 | Ri Jesús xbij c'a: Ketzij c'a ninbij chive que tok napon ri tiempo tok ronojel c'ac'a' chic rubanic, yin ri xinalüx chi'icojol c'o chic c'a nuk'ij y nquitz'uye' pa jun ch'acüt richin ninbün juzgar. Y jari' chuka' tok rix ri xixtzekleben vichin, nyixtz'uye' pa doce ch'acüt richin nibün juzgar pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel. |
23973 | MAT 22:32 | Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac y ri ru-Dios chuka' ri Jacob. Quiri' c'a ri xbij ri Dios ojer can. Y xa ta ri kaxquin-kamama' can ri' ye caminaki' ta e richin chi jumul, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma xa man nyec'astüj tüj chic pe. Ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y xa man quichin tüj ri caminaki', xbij ri Jesús. |
23996 | MAT 23:9 | Chuka' man roma tüj que ri vinük c'o ruk'ij, roma ta ri' rix nibij ta katata' chin. Man tibün quiri'. Roma ri Tata'aj xa Jun c'a ri c'o pa kavi' konojel, y ri' ja ri aj-chicaj Itata'. |
24068 | MAT 24:42 | Roma c'a ri' man quixmestan, xa quinivoyobej-apu, roma xa man nivetamaj tüj jampe' tok nquinka-pe yin ri Ivajaf. |
24137 | MAT 26:14 | Y jun c'a cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil rubini'an Judas Iscariote, xapon c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes. |
24139 | MAT 26:16 | Y jari' tok ri Judas Iscariote xutz'om runuquic achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a' ri achi'a' ri'. |
24152 | MAT 26:29 | Ninbij-vi c'a chive que ja ruq'uisbül mul re' xintij-e ri ruya'al-uva re'. Y tok nintij jun bey chic, ja chic c'a chupan ri utzilüj ru-gobierno ri Nata' Dios. Iviq'uin c'a rix chuka' tok nintij ri ruya'al-uva ri'. Y ri nkatij c'a chiri', jun c'ac'a' ruya'al-uva, xbij ri Jesús cheque. |
24188 | MAT 26:65 | Xpu'u ri Caifás ri nimalüj sacerdote jari' xuk'ach'ij-ka ri rutziek chirij roma itzel xrac'axaj, y xbij c'a: Man nc'atzin tüj c'a que nka-pe chic jun richin nbij cheke que ri Jesús aj-mac vi. Rix, jari' c'a nivac'axaj-ka chi'ivonojel ri xbij que ja rija' ri Cristo. Itzel c'a xbün chuvüch ri Dios. |
24207 | MAT 27:9 | Riq'uin c'a ri' xbanatüj-vi ri rubin can ri Jeremías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rubin-vi c'a can: Y ri ye ruxquin-rumam can ri achi ri rubini'an Israel, xquic'ün c'a e ri treinta tumin ri banun riq'uin sakpük, tumin ri xquiya' rije', roma xquibij que jari' ri rajil ri rusamajel ri Dios. |
24240 | MAT 27:42 | Rija' ye q'uiy vi c'a xerucol, pero rija' man ntiquer tüj nucol-ri'. Y si ja rija' ri Rey richin ri tinamit Israel, tika-ka c'a pe chuvüch la ru-cruz richin quiri' roj nkaya-vi kánima riq'uin. |
24286 | MRK 1:2 | Ri Isaías, ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, rutz'iban can ri xbix chin roma ri Dios pari' ri Jesucristo. Y jare' ri xutz'ibaj can rija': Nquitük c'a jun achi nabey, chin nuc'ut y nutzijoj que ya ja nobos ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma Rija', richin que ri vinük nquichojmirsaj-qui' cachi'el jun achi nuchojmirsaj jun bey. |
24288 | MRK 1:4 | Ri achi ri xk'alajrisaj c'a ri Isaías que npu'u nabey, ja ri Juan Bautista. Y rija' c'o c'a pa tz'iran ruch'ulef y nbij cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin, que tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquibana' bautizar-qui', richin quiri' ri Dios nucuy quimac. Y ye q'uiy ri nyerubün-e bautizar rija'. |
24365 | MRK 3:8 | Rija' xtzekelebüs c'a coma ri vinük ri xepu'u pa Jerusalén, ri jun tinamit ri c'o chuka' chila' pa Judea. Ri vinük ri xetzekleben richin rija' yec'o c'a ri xepu'u pa ruch'ulef Idumea, yec'o chuka' xepu'u c'a lojc'an chic ri rakün-ya' Jordán. Xtzekelebüs chuka' coma ri vinük ri xepu'u pa tinamit Tiro y Sidón y ri xepu'u chuka' chiquinakaj ri ca'i' tinamit ri'. Conojel c'a ri vinük ri xe'apon riq'uin ri Jesús, xepu'u roma cac'axan c'a pe ri milagros nyerubanala' ri Jesús. |
24376 | MRK 3:19 | y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. Ri Jesús y rachibila' xebe pa jun jay. |
24538 | MRK 7:6 | Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix xa ca'i' ipalüj. Romari' xbij can ri Isaías chivij. Ri xbij ri Dios chin que tutz'ibaj can, nbij c'a: Ri vinük re' xaxe riq'uin ri quitzij nquiya' nuk'ij, ja ri nrajo' ri cánima xa man ja tüj ri', y nüj yec'o-vi chi nuvüch. |
24539 | MRK 7:7 | Xa man jun nc'atzin-vi ri nquiya' nuk'ij, roma xa man ketzij tüj chi vinük roma ri quetemabal ri nquic'ut ri vinük man richin tüj ri Dios, xa quetamabal achi'a'. Jari' ri rutz'iban can ri Isaías. |
24600 | MRK 8:31 | Y ri Jesús xutz'om ruc'utic chiquivüch ri rachibila': Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzin que nincusaj q'uiy pokonül. Y itzel yinquitz'et ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Itzel yinquitz'et ri nimalüj tak sacerdotes. Chuka' itzel yinquitz'et ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y nquicamsüs. Pero pa rox k'ij nquic'astüj chic, xbij ri Jesús. |
24734 | MRK 11:25 | Y tok nibün orar, chin man jun nk'aton richin. Roma si xa c'o ta jun ri c'o rubanun chive, ticuyu'. Richin quiri' ri Itata' chicaj nyixrucuy chuka' rix riq'uin ri imac ri nye'ibanala' chuvüch rija'. |
24735 | MRK 11:26 | Roma si rix xa man ncuy tüj rumac jun ri c'o rubanun chive, chuka' ri Itata' chicaj man ncuy tüj ri imac ri nye'ibanala' chuvüch rija'. |
24768 | MRK 12:26 | Y ri caminaki' can nyec'astüj-vi, y yin ninnuc que rix utz ivetaman achique ri tz'iban can roma ri Moisés, tok rija' xutz'et ri jun k'ayis c'o ruq'uixal, nc'at, y chiri' xbech'o-pe ri Dios chin y xbij: Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac y ri ru-Dios chuka' ri Jacob, xbij chin. |
24771 | MRK 12:29 | Y ri Jesús xbij chin: Ri nabey mandamiento ja ri nbij: Tivac'axaj c'a rix aj-Israel, ri Kajaf xaxe jun, y ri' ja ri Kajaf Dios. |
24772 | MRK 12:30 | Tijo' c'a ri Dios ri Ivajaf. Tijo' riq'uin ronojel ivánima. Tijo' chupan ronojel ri ic'aslen, riq'uin ri inojibül y riq'uin chuka' ronojel ri ivuchuk'a'. Jare' ri mandamiento ri más nim rakalen. |
24833 | MRK 14:10 | Y jun c'a cheque ri ye doce rachibila' ri Jesús, ri rubini'an Judas Iscariote, xapon quiq'uin ri nimalüj tak sacerdotes, chin xusuj-ri' si ncajo' que nujüch ri Jesús pa quik'a'. |
24887 | MRK 14:64 | Chi'ivonojel rix xivac'axaj que xbij que ja rija' ri Cristo. Itzel xbün chuvüch ri Dios. ¿Achique nibij vocomi? xbij rija'. Y conojel ri vinük jun xquibün y xquibij: Que vocomi ticamsüs. |
24927 | MRK 15:32 | Rubin que ja rija' ri Cristo, ri Rey richin ri tinamit Israel. Si quiri', tika-pe chuvüch ri ru-cruz, chin nkatz'et y nkanimaj, xquibij. Y ri elek'oma' ri ye bajin chuvüch qui-cruz cachibilan ri Jesús, c'o c'a chuka' tzij quiri' ri nyequibij-apu chin. |
25030 | LUK 1:68 | Juis ninimirsüs ta rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, roma nkuruc'uxla'aj-pe roj ri rutinamit, y nkurucol. |
25042 | LUK 1:80 | Y quiri' c'a, ri ac'ual ri xalüx quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, rutz'amon c'a ruq'uiyilen y chuka' quiri' pa ruc'aslen. Y ja pa tz'iran ruch'ulef xc'uje-vi, c'a tok xapon ri k'ij richin xutzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri aj-Israel ri ruvinak. |
25045 | LUK 2:3 | Y ri vinük pa ruch'ulef Israel nc'atzinej c'a que nyequitz'ibaj quibi' pa tak quitinamit ri quixquin-quimama' can. |
25074 | LUK 2:32 | Ja rija' chuka' ri Sük quichin ri vinük man ye israelitas tüj, roma ja rija' ri nk'alajrisan ri abey rat chiquivüch. Y roj ri atinamit Israel, roma chikacojol xalüx-vi ri Colonel, q'uiy utz nkil y nc'uje' kak'ij, xbij ri Simeón. |
25095 | LUK 3:1 | C'o yan chic c'a quince juna' nbün mandar ri achi rubini'an Tiberio César. Y pa ruk'a' c'a ri Tiberio César ri' xec'uje-vi ri caji' gobernadores ri'. Jun cheque ri caji' gobernadores ri' ja ri Poncio Pilato, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Judea. Ri jun chic, ja ri Herodes y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Galilea. Ri rox, ja ri Felipe ri ruchak' ri Herodes, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Iturea y Traconite. Ri rucaj gobernador ja ri Lisanias, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Abilinia. |
25096 | LUK 3:2 | Y ja chuka' tiempo ri' tok ri Anás y ri Caifás ye nimalüj tak sacerdotes chiri' pa racho ri Dios, chiri' pan Israel. Ronojel c'a re' nye'oc retal richin tok xch'o ri Dios chin ri Juan ri ruc'ajol ri Zacarías. Ja chiri' pa tz'iran ruch'ulef xch'o-vi ri Dios chin ri Juan. |
25098 | LUK 3:4 | Y ja riq'uin ri Juan xbanatüj-vi ri rubin can ri Dios chin ri jun rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri rusamajel c'a re' rubini'an Isaías. Y ri rutz'iban can ri Isaías tok xch'o pari' que nc'atzinej que ri vinük nquichojmirsaj ri quic'aslen, quere' c'a ri nbij: C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja nobos-vi ri Ajaf. |
25100 | LUK 3:6 | Y conojel c'a vinük nquitz'et ri colonic ri nuya' ri Dios, nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías. |
25126 | LUK 3:32 | Y ri Natán re', ruc'ajol can ri David, y ri David ruc'ajol can ri Isaí, y ri Isaí ruc'ajol can ri Obed, y ri Obed ruc'ajol can ri Booz, y ri Booz ruc'ajol can ri Salmón, y ri Salmón ruc'ajol can ri Naasón. |
25128 | LUK 3:34 | Y ri Judá re', ruc'ajol can ri Jacob, y ri Jacob ruc'ajol can ri Isaac, y ri Isaac ruc'ajol can ri Abraham, y ri Abraham ruc'ajol can ri Taré, y ri Taré ruc'ajol can ri Nacor. |
25149 | LUK 4:17 | Y c'o c'a jun vuj ri rutz'iban can ri Isaías, jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ja vuj re' xjach pa ruk'a' ri Jesús, richin nusiq'uij chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' chiri'. Y tok ri Jesús xuric'-ka ri vuj ri', xril c'a ri nbij-vi: |
25157 | LUK 4:25 | Y yin ninbij que rix ivetaman ri xbanatüj tok man xbün tüj job oxi' juna' riq'uin nic'aj, pa ru-tiempo ri jun achi kavinak ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri xubini'aj Elías. Ketzij vi que juis ye q'uiy ri ixoki' ye malcani'a' chere' pan Israel, ri tiempo ri', tok juis vayjül xpu'u chuvüch ri karuch'ulef. |
25158 | LUK 4:26 | Pero ri Dios man xutük tüj ri Elías chuto'ic jun malca'n-ixok chere' pan Israel, pa ruruch'ulef ri Elías c'o-vi. Rija' xutük-e ri Elías riq'uin jun malca'n-ixok c'a pa jun tinamit rubini'an Sarepta. Y ri tinamit Sarepta re', c'a chunakaj ri tinamit Sidón c'o-vi-apu. |
25159 | LUK 4:27 | Y quiri' chuka' xc'ulachitüj quiq'uin ri yava'i' pa ru-tiempo ri Eliseo, ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Pa ru-tiempo c'a ri Eliseo, chiri' pan Israel ye q'uiy c'a ri ye yava'i' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra. Pero ri Dios man xrajo' tüj chuka' que c'o ta jun ri xc'achojrisüs cheque ri c'o ri yabil ri' quichajin, xaxe c'a ri Naamán ri xrajo' que xc'achojrisüs y rija' jun achi aj pa ruch'ulef Siria. |
25231 | LUK 6:16 | ri Judas ri ruchak' ri Jacobo, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. |
25435 | LUK 10:3 | Y vocomi quixbiyin c'a. Ivetaman c'a ri' que rix xa cachi'el tak ovejas ri nyixintük-e chiquicojol ri vinük ye cachi'el utiva'. |
25487 | LUK 11:13 | Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin tüj rix que man ta utz ina'oj, pero chuka' man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro chi comi ri aj-chicaj Itata'. Rija' nuya-vi c'a ri Lok'olüj Espíritu cheque ri nquic'utuj, xbij ri Jesús. |
25505 | LUK 11:31 | Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a juzgar chuka' pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi. Y nc'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá y nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man nquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. |
25555 | LUK 12:27 | Que'itz'eta' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itz'eta' na pe' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nquibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xc'uje' ta jun rutziek cachi'el titzu'un jun cotz'i'j. |
25558 | LUK 12:30 | Roma conojel vinük quere' nquibün. Pero rix c'o jun Itata' ri retaman chic que jare' ri nc'atzin chive. |
25560 | LUK 12:32 | Roma c'a ri' man tixbij-ivi' rix ri nyixtzekleben vichin, roma stape' (aunque) xa rix ba' oc, rurayibül vi c'a ri aj-chicaj Itata' que nyixc'uje' pa ruk'a' rija'. |
25615 | LUK 13:28 | Y tok nye'itz'et ri achi'a' ri quibini'an Abraham, Isaac, Jacob y conojel ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, que yec'o pa ruk'a' ri Dios, jari' tok ntoc ri ok'ej iviq'uin roma ri bis, nijach'ach'ej ivey roma xixyo'ox can. |
25885 | LUK 20:37 | Y ri caminaki' nyec'astüj-vi. Roma ri Moisés rutz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok rija' xutz'et ri ruxulu-quiej, ri jun k'ayis c'o ruq'uixal, nc'at, y xrac'axaj tok xbij ri Dios: Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac, y ri ru-Dios chuka' ri Jacob, xbij. |
25936 | LUK 22:3 | Y ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil ri xbix chuka' Iscariote chin, nsamüj chic vi ri Satanás pa ránima. |
25963 | LUK 22:30 | richin quiri' nyixva' y nquitij ya' chuvüch jun misma mesa viq'uin, tok xa c'o chic c'a autoridad pa nuk'a' yin. Y rix nyixoc c'a jueces pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel. |
26032 | LUK 23:28 | Y ri Jesús xerutz'et c'a, y xbij cheque: Ixoki' aj-Jerusalén, man quinivok'ej yin. Xa tivok'ej-ivi' rix, y tivok'ej chuka' quivüch ri ac'uala' yec'o iviq'uin. |
26136 | JHN 1:23 | Y rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ja yin ri jun ri achique chok pari' c'o rutz'iban ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer can y rubini'an Isaías. Y jare' ri xutz'ibaj can rija': C'o jun achi c'a ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja nobos ri Ajaf, xbij ri Juan cheque. |
26144 | JHN 1:31 | Y yin man vetaman tüj achique achi rija'. Pero richin que nk'alajrisüs chuvüch ri tinamit Israel, romari' tok xinpu'u chubanic bautizar riq'uin ya'. |
26162 | JHN 1:49 | Ri Natanael jari' tok xbij: Maestro, xbij chin. Ja vi rat ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja rat ri Rey richin ri tinamit Israel, xbij. |
26397 | JHN 6:71 | Tok ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri itzel-vinük xel, pari' c'a ri Judas Iscariote xch'o-vi, ri Judas ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón. Ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri', roma jari' ri nc'ayin-e richin ri Jesús. Y rija' jun c'a cheque ri doce rachibila'. |
26492 | JHN 8:42 | C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Si ja ta ri Dios ri Itata', nk'alajin ta, roma nquinijo' ta y nquinic'ul ta jabel, roma yin riq'uin ri Dios yin petenük y yin kajnük-vi-pe. Ja vi c'a ri Dios ri takayon-pe vichin y man pa nuyon tüj yin que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef. |
26653 | JHN 12:4 | Y c'o c'a jun cheque ri achibila' ri man xka' tüj chuvüch que quiri' xban chin ri jubulüj ak'on, y ri' ja ri Judas Iscariote ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón, ri achibil ri nc'ayin na richin ri Jesús. Rija' xbij c'a: |
26687 | JHN 12:38 | Y quere' c'a xbanatüj, roma nc'atzinej c'a que nbanatüj na ri ye tz'iban can. Nc'atzinej na que xbanatüj ri rutz'iban can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rutz'iban c'a can: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, c'o comi c'a jun ri xniman? ¿C'o comi c'a jun ri xk'ax yan chin, roma xutz'et ri avuchuk'a'? Quiri' nbij ri rutz'iban can ri Isaías. |
26688 | JHN 12:39 | Ri vinük re' man nyetiquer tüj que nquitakej, roma chupan ri rutz'iban can ri Isaías nbij chuka': |