Wildebeest analysis examples for:   cak-cakENT   á    February 24, 2023 at 23:49    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23215  MAT 1:2  Ri Abraham jari' ri rutata' ri Isaac, ri Isaac rutata' ri Jacob, ri Jacob rutata' ri Judá y ch'aka chic ru-hermanos.
23216  MAT 1:3  Ja ri Judá y ri Tamar ri rixjayil quite-quitata' ri Fares y ri Zara. Ja ri Fares ri rutata' ri Esrom, y ri Esrom rutata' ri Aram.
23228  MAT 1:15  Y ri Eliud ri' rutata' ri Eleazar, ri Eleazar rutata' ri Matán, ri Matán rutata' c'a jun ri rubini'an chuka' Jacob.
23233  MAT 1:20  Y jari' c'a ri xunuc-ka rija' pa ránima, que xa chilak'üj nuya' can. Y pa ruvaran c'a rija' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xutz'et rija', y ri ángel ri' xbij chin ri': José, rat ri ruxquin-riy can ri rey David, man taxbij-avi' ncac'ule' riq'uin ri María ri ac'utun chic richin ntoc avixjayil, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri xka-ka pari' richin nralaj jun ac'ual.
23237  MAT 1:24  Tok xc'astüj c'a ri José, xbün na vi c'a ri xbix chin roma ri ángel richin ri Ajaf Dios. Rija' xuc'ün na vi ri María richin xoc rixjayil.
23242  MAT 2:4  Y ri rey Herodes xerumol c'a conojel ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' chiquicojol ri israelitas, c'ateri' c'a xuc'utuj cheque que ape' c'a nalüx-vi ri Cristo.
23243  MAT 2:5  Xepu'u ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' xquibij chin ri rey: Ri Cristo nalüx pa tinamit Belén chere' pa Judea. Roma ri jun cheque ri rusamajela' ri Dios ri xc'uje' ojer can, quere' c'a ri rutz'iban can:
23244  MAT 2:6  Y rat tinamit Belén ri ratc'o pa ruch'ulef Judá, rat man rat co'ol tüj chiquicojol ri nimalüj tak tinamit chiri' pa Judá, roma ja chiri' aviq'uin rat ri npu'u-vi ri jun c'amol-bey, y nyeruyuk'uj-vi c'a ri vinük aj-Israel ri nutinamit, nbij ri Dios, xquibij-apu chin ri rey Herodes.
23248  MAT 2:10  Y ri achi'a' ye etamanela' chiquij ri ch'umila', xnoj-vi ri cánima riq'uin quicot tok xquitz'et chic c'a ri ruch'umil ri Cristo.
23251  MAT 2:13  Y ri achi'a' ri etamanela' chiquij ri ch'umila' xetzolij. Y jari' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut-ri' chuvüch ri José, pa rachic'. Y ri ángel ri' xbij chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixanmüj-e chere'. Quixbiyin c'a pan Egipto y quixc'uje' chila', y yin ninya' rutzijol chave tok utz chic nyixtzolij-pe. Roma ri vocomi, ri rey Herodes nberucanoj-pe ri ac'ual richin que nucamsaj, xbij ri ángel chin ri José, pa rachic'.
23256  MAT 2:18  Que chiri' pa Ramá xac'axüx c'a ok'ej. C'o-vi bis. C'o c'a jun ri nujik' ok'ej. Ri' ja ri Raquel nyerok'ej ri ral. Man nc'o tüj c'a ri bis chin roma ri ral xecom. Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías.
23257  MAT 2:19  Y tok camnük chic e ri rey Herodes, c'ateri' c'a tok ri ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut chic ri' chuvüch ri José, pa rachic', chiri' pa ruch'ulef Egipto.
23258  MAT 2:20  Y ri ángel richin ri Ajaf Dios xbij c'a chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixtzolij c'a pa ruch'ulef Israel. Roma ri xcajo' xquicamsaj ri ac'ual chila', xa ye manak chic.
23259  MAT 2:21  Y ri José xbün-vi c'a ri xbix chin pa rachic' roma ri ángel. Xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Xetzolij c'a pa ruch'ulef Israel.
23266  MAT 3:5  Y ri vinük c'a ri nye'apon-vi riq'uin ri Juan Bautista, ye juis vi ye q'uiy. Yec'o c'a ri aj pa tinamit Jerusalén, ri tinamit c'o chiri' pa ruch'ulef Judea. Y yec'o chuka' ri aj pa ch'aka chic tinamit richin ri Judea. Y chuka' yec'o c'a ri nyepu'u c'a cala' chunakaj ri rakün-ya' rubini'an Jordán. Conojel c'a ri vinük ri' ri nye'apon riq'uin.
23267  MAT 3:6  Ri vinük ri' nyeban c'a e bautizar roma rija' chiri' pa rakün-ya' Jordán. Nyequik'alajrisaj-vi c'a ri quimac chuvüch ri Juan Bautista.
23274  MAT 3:13  Y c'ateri' tok ri Jesús xapon riq'uin ri Juan chiri' chuchi' ri rakün-ya' Jordán. Ri Jesús, c'a pa Galilea petenük-vi. Rija' petenük c'a richin que nban-e bautizar roma ri Juan Bautista.
23278  MAT 3:17  Y c'o c'a jun ch'abül petenük chila' chicaj ri xbij: Jare' ri Nuc'ajol juis ninjo' y nucukuban vánima riq'uin, xbij ri ch'abül ri'.
23283  MAT 4:5  Y jari' tok ri itzel-vinük xuc'uaj c'a ri Jesús pa lok'olüj tinamit Jerusalén, y ja c'a ri más nüj jotol-vi chicaj chin ri racho ri Dios, chiri' xberuya-vi.
23284  MAT 4:6  C'ateri' ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Tatorij-ka-avi' pa xulan, rat ri ncabin que rat Ruc'ajol ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, nbij: Ri Dios nyerutük ri ángeles aviq'uin richin ncatquichajij. Ncatquili'ej pa quik'a', richin quiri' man natopij tüj avakün chuvüch abüj.
23288  MAT 4:10  Pero ri Jesús jari' tok xbij chin: Cabiyin cala' rat, Satanás. Yin xa man ninbün tüj ri narayij rat. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Xaxe c'a ri Kajaf Dios tikaya' ruk'ij, y xaxe rija' chuka' ri tikasamajij, xbij ri Jesús chin.
23289  MAT 4:11  Y jari' tok ri itzel-vinük xuya' can ri Jesús. Y xeka-pe ángeles riq'uin ri Jesús, y xquitz'om rilixic.
23290  MAT 4:12  Y tok ri Jesús xrac'axaj que ri Juan Bautista tz'amos y c'o chic pa cárcel, jari' tok ri Jesús xtzolij chic pa Galilea.
23293  MAT 4:15  Ri vinük ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Zabulón y ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Neftalí, ri chuchi' ri mar, ri c'o-apu lojc'an ruchi' ri rakün-ya' Jordán. Ri Galilea, ri quiyon chic vinük ri man ye israelitas tüj yec'o.
23303  MAT 4:25  Y ri Jesús xtzeklebüs c'a coma juis vinük ri aj chiri' pa tak tinamit richin ri ruch'ulef Galilea, coma chuka' ri nyepu'u pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Decápolis, ri nyepu'u pa tinamit Jerusalén y ri aj pa ch'aka chic tinamit ri chiri' pa ruch'ulef Judea. Y quiri' c'a chuka', xtzekelebüs coma juis vinük ri nyepu'u c'a lojc'an chic ruchi' ri rakün-ya' Jordán.
23306  MAT 5:3  Jabel quiquicot ri meba' cánima chuvüch ri Dios, roma nye'oc-vi pa ruk'a'.
23307  MAT 5:4  Jabel quiquicot ri ntok' cánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül-e ri cok'ej y nbün cheque que nyequicot.
23308  MAT 5:5  Jabel quiquicot ri ch'utinirsaj cánima, roma nye'ichinan c'a chupan ri ruch'ulef richin ri Dios.
23309  MAT 5:6  Jabel quiquicot ri nnum y nc'at cánima chirij ri chojmilüj rubanic c'aslen riq'uin ri Dios, roma ri Dios nbün c'a cheque que nyetiquer nquibün ri ncajo'.
23310  MAT 5:7  Jabel quiquicot ri c'o joyovanic pa tak cánima, roma rije' njoyovüx chuka' quivüch.
23311  MAT 5:8  Jabel quiquicot ri ch'ajch'oj cánima chuvüch ri Dios, roma rije' nquitz'et ruvüch rija'.
23312  MAT 5:9  Jabel quiquicot ri c'o cánima ri nkasan ruvi' oyoval, roma rije' nbix cheque que ye ralc'ual ri Dios.
23323  MAT 5:20  Rix ri nijo' nyixoc pa ruk'a' ri Dios, nc'atzin que ri ic'aslen más choj chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley y chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' fariseos. Roma rije' nquinuc que choj ri quic'aslen, pero xa man quiri' tüj.
23328  MAT 5:25  Tachojmirsaj c'a avi' chanin riq'uin ri vinük ri ncatuc'uan chuvüch ri juez, utz ri' xa c'ateri' itz'amon-e bey pa juzgado. Roma si xa man quiri' tüj nabün, ri sujunel chavij ncarujüch pa ruk'a' ri juez, y ri juez ri' ncarujüch-e pa ruk'a' ri chajiy ri cárcel, y rija' ncaberutz'apij can pa cárcel.
23329  MAT 5:26  Y ketzij vi ninbij chin ri quiri' nc'ulachin, que man ntel tüj c'a pe chiri' pa cárcel, hasta tok rutojon chic na can ri ruq'uisbül centavo richin ri ruc'as chin ri vinük ri banayun ri kajo'n chin.
23331  MAT 5:28  Jac'a yin ninbij que chuka' ri achi ri nuya' runak' ruvüch chirij jun ixok xaxe riq'uin nurayij ruvüch, ri nbanun quiri', pa ránima xa xmacun yan c'a riq'uin ri jun ixok ri'.
23332  MAT 5:29  Xa roma c'a ri' si jun runak' avüch nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj-e y natorij-e ri runak' avüch. Stape' (Aunque) ta ja ri runak' avüch más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri runak'-avüch ntel-e y mani ja rat ncabe can pa k'ak'.
23333  MAT 5:30  Chuka' si xa jun cheque ri ak'a' nbanun chave que ncamacun, xa man ta tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nachoy y natorij-e ri ak'a'. Stape' (Aunque) ta ja ri ak'a' ri más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri ak'a' ntel-e y mani que ja rat ncabe can pa k'ak'.
23340  MAT 5:37  Man jun bey c'a tibün jurar. Ronojel ri nibij, choj c'a tibij, si ketzij ri nibij o xa man ketzij tüj. Y si xa nibün jurar, nk'alajin c'a que c'o itzel pan ivánima.
23344  MAT 5:41  O si c'o c'a jun chive rix ri nban chin roma jun vinük ri nüj nbe-vi que tuc'uaj jun aka'n c'a pa jun kilómetro, xa riq'uin c'a quicot tuc'uaj ri aka'n ri xuya-e ri jun vinük chirij, y chuka' man tupokonaj nusuj-ri' que nuc'uaj jun kilómetro más richin nuto' riq'uin ri raka'n.
23350  MAT 5:47  Y si xaxe ri i-hermanos ri nibün saludar, ¿achique ta chic c'a ri más utz nyixtajin chubanic? Man jun. Roma hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nyetiquer nquibün quiri'.
23372  MAT 6:21  Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e.
23374  MAT 6:23  Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n. Romari' si xa njalatüj ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima, nk'alajin c'a pe que pa k'eku'n ratc'o-vi. Y ri k'eku'n ri' juis nim vi.
23375  MAT 6:24  Man jun c'a samajel ri yec'o ta ca'i' rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun bey. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si juis nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios.
23377  MAT 6:26  Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, rije' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', ni manak chuka' quicabal richin nquiyüc ta quijal. Man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri aj-chicaj Itata' ri nyo'on quivay. Ya voro c'a rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'.
23381  MAT 6:30  Ri Dios nyeruvek jabel ri k'ayis. Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis ri yec'o pa k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man katz nyelayuj tüj más, roma jun k'ij jabel quibanun, jun chic k'ij nyechaki'j-ka y c'ateri' nyetorix pa k'ak', man riq'uin tüj ri' ri Dios nyeruvek jabel. ¿Y achique c'a roma rix man iyo'on tüj iv'anima riq'uin ri Dios que nuya' ta itziek?
23393  MAT 7:8  Roma c'a ri', si riq'uin ronojel ivánima nic'utuj chin ri Dios, rija' nuya-vi-pe chive. Si rix nicanoj, nivil-vi. Y si rix nibün tocar ri ruchi-jay, njakatüj-vi-pe chivüch.
23400  MAT 7:15  Romari' nc'atzin nichajij-ivi' chiquivüch ri nyebin que nquik'alajrisaj c'a ri bin cheque roma ri Dios y xa man ketzij tüj ri nquibij. Roma tok c'ateri' nye'apon iviq'uin, ri c'aslen ri nquic'ut, juis jabel, cachi'el quibanic ri ovejas, man jun itzel ntz'etetüj chiquij. Jac'a tok nyek'alajin ri itzel ri c'o pa tak cánima, xa cachi'el chic quibanic ri utiva', nyequiq'uis c'a ri achique chok q'uin nye'apon-vi.
23406  MAT 7:21  Ye q'uiy vi c'a vinük ri nyebin ¡Ajaf! ¡Ajaf! chuve yin, pero man conojel tüj cheque rije' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Roma ri nye'oc richin ri Dios xaxe c'a ri riq'uin ronojel cánima nquibün ri rurayibül ri Nata' Dios.
23419  MAT 8:5  Y tok ri Jesús c'o chic c'a pa tinamit Capernaum, c'o c'a jun achi ri xapon riq'uin. Y ri achi ri' jun Capitán y xuc'utuj c'a jun favor chin ri Jesús.
23420  MAT 8:6  Quere' c'a ri xbij ri Capitán: Ajaf, ri achi nusamajel, man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Y ri yabil re' rukasan chuvüch ri ruvarabül. Y juis pokonül ri ntajin chuc'usasic. Rija' chila' c'a pa vacho c'o-vi.
23421  MAT 8:7  Xpu'u ri Jesús xbij chin ri Capitán: Jo' c'a y ninc'achojrisaj ri achi yava', xbij.
23422  MAT 8:8  Y quere' c'a ri tzij ri xbij chic ri Capitán chin ri Jesús: Ajaf, yin xa yin jun achi aj-mac y romari' man c'uluman tüj chave que ncatoc pa vacho. Xaxe c'a tabij que nc'achoj y nc'achoj ri achi nusamajel.
23423  MAT 8:9  Yin vetaman-vi que quiri' nbanatüj, roma yin c'o jun ri nbin chuve ri nc'atzinej que ninbün. Y chuka' yec'o achi'a' ye yo'on pa nuk'a'. Tok ninbij c'a chin jun achi ri c'o pa nuk'a' que tibiyin, nbe-vi. Y si ninbij chuka' chin jun chic cheque ri achi'a' ri yec'o pa nuk'a' que tipu'u, npu'u-vi chuka'. Y tok ninbij c'a chin ri nusamajel que tabana' re', nbün-vi chuka', xbij ri Capitán.
23424  MAT 8:10  Y ri Jesús xsatz ruc'u'x tok rac'axan chic c'a ka ri tzij ri' y xbij cheque ri ye tzekleben richin: Ketzij ninbij chive que ri xbin ri tzij re', ruyo'on-vi ránima viq'uin. Y man jun c'a nuvinak israelita ri vilon ri ruyo'on ta ránima viq'uin, cachi'el ri jun achi re'.
23426  MAT 8:12  Jac'a ri vinük ri ye richin que nye'oc ta pa ruk'a' ri Dios, xa man chic nye'oc tüj, xa nye'elesüs can y nyetorix chupan ri k'eku'n, roma xa man xquiya' tüj cánima viq'uin yin. Y chiri' npu'u c'a ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey.
23427  MAT 8:13  C'ateri' c'a ri Jesús xbij-e chin ri Capitán: Catzolij pan avacho. Roma xanimaj que yin nquitiquer nquic'achojrisan, tibanatüj c'a ri arayibül, xbij-e chin. Y ri achi ri rusamajel ri Capitán ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
23440  MAT 8:26  Xpu'u ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man iyo'on tüj c'a ivánima viq'uin, romari' tok ixbin-ivi', xbij. Y rija' xbecatüj c'a pe y xbij, que tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y chuka' ri nbolko't ri ya' xtane-ka.
23450  MAT 9:2  Y jari' tok c'o jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, li'an-e chuvüch-ruvarabül, ri xc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús. Y tok ri Jesús xerutz'et que riq'uin ronojel cánima xe'apon apu riq'uin rija', xpu'u rija' xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Valc'ual, xbij chin. Tiquicot c'a avánima. Ri amac xecuyutüj.
23451  MAT 9:3  Y jari' tok yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri yec'o-apu chiri', xquibij-ka pa tak cánima chirij ri Jesús: Itzel achi re'. Nbün que ja rija' ri Dios, roma nbij que nucuy mac.
23452  MAT 9:4  Pero ri Jesús retaman c'a ri nquinuc pa tak cánima ri etamanela'. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma ja ri itzel ri xinuc chanin?
23461  MAT 9:13  Yin man xinpu'u tüj chiquicanoxic vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chiquicanoxic ri aj-maqui', ri nc'atzin que ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y rix man choj quiri' tibij-pe ri tzij nabey, xa quixbiyin c'a chutz'etic y chiretamaxic ri achique nic'ulun-vi ri nbij ri Dios: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve.
23464  MAT 9:16  Y man jun chuka' vinük nbanun que nrelesaj ta jun c'ojobül chin jun tziük c'ac'a', y c'ateri' nucusaj ta richin nc'ojoj jun tziük ri xa ri'j chic. Roma jun c'ojobül c'ac'a' nc'ol-ri' y njec' ri tziük c'ojol, y ri tziük ri' xa más nk'ach'itüj-ka.
23469  MAT 9:21  Roma ri ixok ri' rubilon c'a pe pa ránima: Xa riq'uin ta ba' nintz'om-e ruchi-rutziek, nquic'achoj, bin pa ránima.
23470  MAT 9:22  Pero ri Jesús chanin c'a xuna' y xtzu'un chirij. Y tok rutz'eton chic achique ri xtz'amon ruchi-rutziek, xbij c'a chin ri ixok ri': Numi'al, xac'achoj, roma xaya' avánima viq'uin. Man cabison chic, xbij chin. Y ri ixok ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
23486  MAT 9:38  Romari' tic'utuj c'a chin ri Rajaf ri samaj, que querutaka-pe más samajela' chiquicojol ri vinük ri nc'atzin richin ncac'axaj ri rutzij.
23489  MAT 10:3  Ri Felipe, ri Bartolomé, ri Tomás, ri Mateo ri moloy-alcaval, ri Jacobo ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Lebeo ri nbix chuka' Tadeo chin.
23508  MAT 10:22  Conojel vi c'a nye'etzelan ivichin roma iyo'on ivánima viq'uin. Pero ri nucoch' ronojel hasta pa ruq'uisbül, ncolotüj-vi c'a ri'.
23510  MAT 10:24  Y rix nic'usaj-vi c'a pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Roma ninc'usaj na pokonül yin ri Maestro ivichin, ya voro rix. Man jun c'a que xa ja ri ntijoj-ri' ri más ta nim ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Chuka' man jun samajel ri más ta ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj.
23511  MAT 10:25  Jac'a yin ri Tata'aj ri chi'icojol y ja rix ri rix ic'unük valc'ual. Si chuve yin quibin Beelzebú, jun chic rubi' ri itzel-vinük, rix tivoyobej c'a que más itzel ri nyequibij chive. Pero si xa man xtic'o tüj c'a ruvi' ri nquibün chive, y xa cachi'el ri xquibün chuve yin, quiri' nquibün chive rix, c'uluman c'a que nyixquicot rix ri vachibila' y nusamajela'.
23514  MAT 10:28  Man tixbij c'a ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ich'acul ri nyetiquer nquicamsaj y chin ri ivánima man jun nyetiquer nquibün. Ri c'uluman que nyixbij-ivi' chuvüch, ja ri chuvüch ri jun ri ntiquer nuya' ri ivánima y ri ich'acul chupan ri k'ak' richin chi jumul.
23517  MAT 10:31  Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Rix más c'a nyixjo'ox que chiquivüch ri ch'ipa', y romari' man tixbij-ivi'.
23522  MAT 10:36  Ri nye'etzelan c'a richin jun vinük ri nuya' ránima viq'uin yin, xa ja ri ye aj pa racho.
23523  MAT 10:37  Ri vinük ri más c'a nyerujo' rute-rutata' y xa man nbün tüj ri ninbij chin, man c'uluman tüj que ntoc vichin yin. Ri te'ej y tata'aj ri más nyequijo' ri calc'ual que chinuvüch yin, man c'uluman tüj que nye'oc vichin yin.
23530  MAT 11:2  Ri samaj c'a ri nbün ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xac'axüx roma ri Juan Bautista tok c'o chiri' pa cárcel, y xpu'u rija' xerutük c'a e ca'i' rachibila' c'a riq'uin ri Jesús.
23533  MAT 11:5  Que'itzijoj chin achique rubanic tok ri moyi' nyetiquer nyetzu'un-e, achique rubanic tok ri vinük ri man ta nyetiquer nyebiyin roma ri ye jetz', nyebiyin-e jabel, y achique rubanic tok ri ye yava'i' riq'uin ri yabil lepra, nyec'achoj. Titzijoj chuka' chin ri achique rubanic tok ri man nye'ac'axan tüj, nyec'achoj, ri caminaki' nyec'astüj, y ri vinük ri meba' cánima chuvüch ri Dios, ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque.
23534  MAT 11:6  Tibij c'a chuka' chin que jun vinük cachi'el rija', ri ruyo'on ránima viq'uin y man jun bey nquirumalij ta can, jabel ruquicot. Quiri' c'a xbix-e cheque ri ca'i' rachibila' ri Juan Bautista.
23539  MAT 11:11  Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Jaru' achi'a' ri ye k'alajrisüy rutzij ri Dios ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef, man jun c'a ri más ta ruk'ij que chuvüch ri Juan Bautista. Nim vi c'a ruk'ij rija'. Jac'a ri vocomi, conojel c'a ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, más c'a nimak' quik'ij. Y ri más co'ol cheque rije', más nim que chuvüch ri Juan.
23540  MAT 11:12  Y chupan c'a ri k'ij tok c'a nsamüj na ri Juan Bautista, c'a ri k'ij re', ri vinük juis c'a nquibün que nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyemajon c'a qui' chirij y más nquibün ri riq'uin c'a ronojel cánima nye'apon.
23550  MAT 11:22  Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón.
23552  MAT 11:24  Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Capernaum ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Sodoma.
23553  MAT 11:25  Y ja tiempo chuka' ri' tok ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis etamabül c'o quiq'uin. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'.
23557  MAT 11:29  Y ja ri nu-yugo yin tiya-e chirij ivi' rix, roma ja ri vichin yin ri más man c'ayuf tüj ruc'uaxic y man al tüj. Quinitz'eta' yin, nuc'uan jun c'aslen ri nuch'utinirsan-vi'. Y quiri' tibana' rix. Tic'uaj c'a ri nu-yugo yin, richin que ri ivánima nril ta uxlanen, xbij ri Jesús.
23564  MAT 12:6  Ri' roma c'a ri racho ri Dios c'o-vi ruk'ij. Pero ri vocomi, rix nitz'et c'a Jun ri más ruk'ij que chuvüch ri racho ri Dios.
23565  MAT 12:7  Y rix man ta xixtiquer xibij que man utz tüj ri nyetajin chubanic ri vachibila', xa ta ivetaman achique ntel-vi chi tzij ri rutzij ri Dios ri nbij: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve. Quiri' ri nbij ri Dios.
23570  MAT 12:12  Ya voro comi, c'a jun achi que man ta ncol, tok xa más c'o-vi ruk'ij que chuvüch jun oveja. Xa roma c'a ri' tok c'uluman-vi que nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen.
23576  MAT 12:18  Jare' c'o ri Nusamajel ri nucha'on. Yin juis ninjo' rija', nquicot-vi vánima riq'uin. Ninya' c'a pe chuka' ri nu-espíritu pari', y rija' nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri man quetaman tüj nuvüch yin, ri achique nc'atzin-vi ri c'aslen choj.
23592  MAT 12:34  Roma c'a ri' rix ri rix cachi'el itzel tak cumütz, ¿nyixtiquer c'a nibij ri utz, tok xa ja ri itzel c'o iviq'uin? Roma jun vinük ja ri c'o pa ránima ri nbij.
23593  MAT 12:35  Jun utzilüj vinük chucojol c'a ri utzilüj beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij. Jac'a ri vinük ri man utz tüj, chucojol c'a ri itzel beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij.
23597  MAT 12:39  Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Ri vinük richin vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' c'a que yin ninbün na jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'.
23598  MAT 12:40  Roma ri Jonás xc'uje' c'a pa rupan jun nimalüj cür, oxi' k'ij y oxi' ak'a'. Y quiri' c'a chuka' ri retal ninya' yin chivüch. Yin c'a ri xinalüx chi'icojol, nquic'uje' c'a pa ruc'u'x ri ulef, oxi' k'ij y oxi' ak'a' chuka'.
23599  MAT 12:41  Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a chuka' juicio pa quivi' ri vinük yec'o vocomi. Y nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive y nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
23600  MAT 12:42  Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá. Ri reina ri' nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.