Wildebeest analysis examples for:   kpg-kpg   y    February 25, 2023 at 00:33    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

43  GEN 2:12  Nia goolo e kida i tenua deelaa, mono daubigi laagau ala e hai nia lolo kala, mono hadu ‘onyx’ dingidingia hagalabagau.
45  GEN 2:14  Tolu monowai la go Tigris, dela e hali i bahi i dua o Assyria, ge di haa monowai la go di Euphrates.
239  GEN 10:4  Nia hagadili o Javan la go nia daangada o Elishah, Spain, Cyprus mo Rhodes.
241  GEN 10:6  Nia dama daane o Ham la go Cush, Egypt, Libya mo Canaan. Digaula la nia maadua mmaadua ni digau ala e hai hegau gi nadau ingoo.
245  GEN 10:10  Matagidagi, tenua o maa e daabui mai Babylon, Erech mo Accad, nia waahale e dolu huogodoo aanei la i lodo Babylonia.
246  GEN 10:11  Mai tenua deelaa, mee ne hana gi Assyria, ga haga duu aga nia waahale Nineveh, Rehoboth Ir, Calah,
248  GEN 10:13  Nia hagadili o Egypt la nia daangada o Lydia, Anam, Lehab, Naphtuh,
269  GEN 11:2  Digaula nogo heehee hua digi noho baba i di bahi i dai, ga loomoi gi di gowaa maalama i Babylonia, gaa noho i golo.
276  GEN 11:9  Di waahale le e haga ingoo bolo Babylon, idimaa, deelaa di gowaa Dimaadua ne hagahinihini nia helekai digau huogodoo, gei mai i di gowaa deelaa, gei Mee gaa hai digaula gi modoho adu gi hongo henuailala hagatau.
295  GEN 11:28  Haran ne made i dono guongo donu go Ur i Babylonia, gei dono damana le e mouli hua igolo.
298  GEN 11:31  Terah gaa lahi dana dama daane go Abram, mo tama daane o dana dama daane Haran go Lot, mo tama ahina dau aga go Sarai di lodo o Abram, ginaadou ne hagatanga i di waahale go Ur i Babylonia e hula gi Canaan. Digaula ga hula loo gaa dau i Haran, gaa noho i golo.
309  GEN 12:10  Tau magamaga i Canaan gu huaidu huoloo, gei Abram ga haga menege labelaa gi ngaaga gi Egypt belee noho i golo hagabalua.
310  GEN 12:11  Di madagoaa o mee dela bolo ga ulu adu gi tagageinga o Egypt, gei mee gaa hai gi dono lodo go Sarai boloo, “Goe di ahina madanga.
311  GEN 12:12  Digau Egypt ga mmada adu gi di goe, ge digaula ga hagabau bolo goe di lodo ni oogu, ga daaligi au gaa dugu goe hagamouli.
313  GEN 12:14  Di madagoaa mee dela ne ulu adu gi tagageinga o Egypt, gei digau Egypt gu gidee bolo di lodo o maa e madanga huoloo.
314  GEN 12:15  Hunu gau i digau ngalua o di king o Egypt ga gidee ginaadou a mee, ga hagi anga gi di king i di madanga o maa, gei Sarai guu lahi go digaula gi di gowaa e noho ai di king.
315  GEN 12:16  Di king gu hagahumalia a Abram i di gili di ahina deelaa, guu wanga ana buini siibi, mono kuudi, mono kau, mono ‘donkey’, mono hege, mono ‘camel’.
320  GEN 13:1  Abram gu hagatanga i Egypt gaa hana gi ngeia gi di bahi i ngaaga Canaan, mo dono lodo mo ana mee huogodoo ala e hai mee ginai, gei Lot guu hana i muli o mee.
329  GEN 13:10  Lot ga madamada gi daha gaa mmada gi di gowaa i taalinga di monowai Jordan, ga hanadu loo gi Zoar, e logo ono wai e hai be di Hadagee a Dimaadua, be e hai be tenua go Egypt. (Deenei la i mua Dimaadua ne hagahuaidu Sodom mo Gomorrah.)
338  GEN 14:1  Nia king e haa go Amraphel di king o Babylonia, Arioch di king o Ellasar, Chedorlaomer di king o Elam, mo Tidal di king o Goiim,
346  GEN 14:9  gi nia king o Elam, Goiim, Babylonia mo Ellasar. Nia king e lima e hai baahi gi nia king e haa.
368  GEN 15:7  Gei Dimaadua ga helekai gi mee, “Au go Yihowah dela ne laha mai goe gi daha mo Ur i Babylonia belee gowadu gi di goe di gowaa deenei e hai mee ginai goe.”
379  GEN 15:18  Di madagoaa hua deelaa, gei Dimaadua gaa hai dana hagababa gi Abram boloo, “Au e hagababa bolo Au gaa wanga tenua deenei huogodoo gi do hagadili, mai tagageinga o di gowaa go Egypt gaa huli gi di monowai damana go Euphrates,
383  GEN 16:1  Di lodo Abram go Sarai digi haanau ana dama gi mee, gei mee dana hege ahina mai Egypt, dono ingoo go Hagar.
394  GEN 16:12  Dau dama daane la ga mouli gadoo be di ‘donkey’-lodo geinga, mee ga hai baahi gi digau huogodoo, ge digau huogodoo ga hai baahi gi mee, gei mee gaa noho i daha mo ono gau.”
523  GEN 21:9  Dahi laangi hua, gei Sarah gaa mmada gi Ishmael dela ne haanau go Hagar di hege ahina mai Egypt gi Abraham, e hai ana daagala ginaua mo Isaac di tama Sarah.
535  GEN 21:21  Tinana o maa gaa gida dana ahina o Egypt, guu hai di lodo o Ishmael.
551  GEN 22:3  Hagaluada loo dono daiaa, gei Abraham gaa hai ana dohomu ang gi tigidaumaha, ga haga uda gi hongo dana ‘donkey’, gaa lahi a Isaac mono hege dogolua dalia ia. Digaula ga daamada gaa hula gi di gowaa dela ne hagi anga go God gi mee.
553  GEN 22:5  Gei mee ga helekai gi nia hege, “Noho i ginei, goodou mo di ‘donkey’. Gimaua mo dagu dama daane e hula gi golo, e daumaha ga loomoi labelaa gi goolua.”
627  GEN 24:35  Dimaadua gu haga maluagina dogu dagi guu hai a mee gii hai tangada maluagina. Mee guu wanga ana llongo siibi mo kuudi, nia kau, silber, goolo, mo ana hege ahina mo daane, nia ‘camel’ mono ‘donkey’.
671  GEN 25:12  Ishmael la tama ni Abraham mo Hagar, di ahina Egypt, di hege ni Sarah.
677  GEN 25:18  Nia hagadili o Ishmael la nogo noho i lodo tenua i mehanga Havilah mo Shur, i bahi i dua Egypt i di ala gi Assyria. Digaula nogo noho i daha mo nia hagadili o Abraham ala i golo.
695  GEN 26:2  Dimaadua ne hagagida gi Isaac ga helekai, “Hudee hana gi Egypt, noho hua i tenua deenei, i di gowaa dela ga hagi adu e noho ai.
874  GEN 30:43  Jacob gu maluagina huoloo. Mee gu hai mee gi nia buini manu e logo, nia hege e dogologo, nia ‘camel’ mo nia ‘donkey’.
934  GEN 32:6  Au agu hagabuulinga manu aanei i dogu baahi, nia kau mono ‘donkey’, siibi, kuudi mo digau hai hegau, daane mo ahina. Au e hai di haga iloo deenei adu gi di goe, meenei, bolo goe gi dumaalia mai gi di au.”
944  GEN 32:16  nia ‘camel’ dogo haanau e motolu mo nadau dama, nia kau ahina e madahaa ge madangaholu kau daane, nia ‘donkey’-ahina e madalua ge madangaholu ‘donkey’-daane.
1009  GEN 34:28  Digaula gaa kae nia siibi, nia kau, nia manu ‘donkeymo nia mee huogodoo i lodo di waahale mo i lodo nia gowaa di waahale.
1065  GEN 36:24  Zibeon e lua ana dama daane, go Aiah mo Anah. (Anah la tangada ne gida ana monowai welengina lodo geinga dono madagoaa nogo madamada humalia i nia manu ‘donkeyo dono damana.)
1109  GEN 37:25  Di madagoaa hua digaula ala e miami, gei digaula ga mmada hua gi di hagabuulinga Ishmael ala e loomoi i Gilead e hula gi Egypt. Nia ‘camel’ digaula e kae nadau goloo hagalabagau, ala go nia mee haga kala meegai, nia lolo kala hui ngadaa mo nia ‘myrrh’.
1112  GEN 37:28  Di madagoaa hua digau Midian huihui mee aalaa ne dau mai gi baahi digaula, gei digaula ga hudi aga a Joseph gi daha mo di monowai deelaa, gaa hui a mee gi digau Ishmael gi nia silber e madalua. Gei digau Ishmael gaa lahi a mee gi Egypt.
1120  GEN 37:36  Di madagoaa hua deelaa, gei digau Midian la guu dau i Egypt, gei digaula gaa hui a Joseph ang gi Potiphar, tangada aamua ni di king. Potiphar tangada dela e dagi digau huogodoo ala e hagaloohi di hale o di king.
1151  GEN 39:1  Digau Ishmael la guu lahi a Joseph gi Egypt, guu hui gi tangada o Egypt go Potiphar, tangada aamua ni di king, gei di tagi labelaa ni digau hagaloohi di hale o di king.
1152  GEN 39:2  Dimaadua le e madalia a Joseph, guu hai nia mee huogodoo a mee ala ma gaa hai la gii kila humalia. Mee e noho i di hale o dono dangada aamua o Egypt.
1174  GEN 40:1  Mai gi nomuli, gei tangada dela e madamada humalia nia waini o di king o Egypt mo di tagi dunu palaawaa o di king guu hai nau mee hala gi di king.
1197  GEN 41:1  Nia ngadau e lua nomuli, gei di king o Egypt gaa hai dana midi boo bolo ia nogo duu i taalinga di monowai damana go Nile,
1204  GEN 41:8  Luada dono daiaa, gei mee guu noho gu de nnoomaalia, gei mee ga haga dagabuli mai digau hai mogobuna mo digau kabemee huogodoo o Egypt, ga hagi anga gi digaula dana midi, gei di maa hagalee tangada e mee di haga donu nia midi a maa ai.
1215  GEN 41:19  Ga nomuli, nia kau labelaa e hidu ga lloo aga i lodo di monowai, nia kau hegehege ge e huaidu. Au digi mmada loo gi nia kau hegehege beelaa i hongo Egypt hagatau.
1225  GEN 41:29  Taugai damana gaa hai i hongo Egypt i lodo nia ngadau e hidu.
1232  GEN 41:36  Nia meegai aalaa le e benebene ang gi di hagahumalia o tenua i lodo tau magamaga o nia ngadau e hidu dela ma gaa hai i hongo Egypt. Maa gaa hai beenei, gei nia daangada hagalee hiigai.”
1237  GEN 41:41  Dolomeenei, gei au e haga menege aga goe e hai di gobinaa o Egypt hagatau.”
1239  GEN 41:43  Gaa wanga gi mee dono lua waga hongo henua e hana iei mee. Nia madaloohi o di king e hula i mua o mee, mo di wwolowwolo boloo, “Haga aadee ina di ala! Haga aadee ina di ala!” Malaa, Joseph gu haga menege aga go di king guu hai di gobinaa o Egypt hagatau.
1240  GEN 41:44  Di king ga helekai gi Joseph, “Au di king, deai tangada i hongo Egypt hagatau e dahi aga dono lima be go dono wae ai, maa goe digi hai gi mee bolo gi heia.”
1241  GEN 41:45  Di king gaa wanga di ingoo a Joseph bolo Zaphenath Paneah, gaa wanga gi mee di ahina go Asenath gi lodo ginai mee, di ahina la tama ahina ni Potiphera, tangada hai mee dabu ni di waahale damana go Heliopolis. Joseph gu motolu ono ngadau i di madagoaa o mee ne daamada ga hai hegau i baahi di king o Egypt. Malaa, Joseph guu hana gi daha mo di king guu hana gu haganiga i hongo Egypt hagatau.
1249  GEN 41:53  Nia ngadau e hidu o taugai i hongo Egypt la guu odi,
1250  GEN 41:54  gei nia ngadau e hidu o tau magamaga gu daamada be nia helekai a Joseph ne hai. Nia henua huogodoo ala i daha mo Egypt la guu hai tau magamaga damana, gei i hongo Egypt la nogo iai nia meegai i golo.
1251  GEN 41:55  Digau Egypt ma ga hiigai, gei digaula gaa hula ga tangi gi di king i nia meegai, gei di king ga helekai gi digaula bolo gii hula gi Joseph gi heia nia mee a mee ma ga hagi anga gi ginaadou.
1252  GEN 41:56  Tau magamaga la gu huaidu huoloo i hongo nia henua huogodoo, malaa, Joseph guu huge nia hale benebene mee huogodoo, ga huihui nia palaawaa aalaa gi digau Egypt.
1253  GEN 41:57  Nia daangada i nia madagowaa huogodoo i henuailala e lloomoi gi Egypt e hui nadau palaawaa gi Joseph, idimaa tau magamaga la guu dau i nia madagowaa huogodoo.
1254  GEN 42:1  Di madagoaa Jacob ne iloo bolo nia meegai i Egypt, mee ga helekai gi ana dama daane, “Goodou de ga hai di godou mee!
1255  GEN 42:2  Au e longo bolo nia meegai i Egypt, hula huia godou meegai e daahi gidaadou gi de hiigai gaa mmade.”
1256  GEN 42:3  Gei nia duaahina daane Joseph dilongoholu gaa hula e hui nia meegai i Egypt,
1259  GEN 42:6  Joseph dela nogo hai di gobinaa o Egypt, nogo huihui ana meegai gi nia daangada huogodoo o henuailala. Gei nia duaahina daane Joseph gu loomoi gaa pala i mua o mee, nadau golomada guu tale gi nia gelegele.
1279  GEN 42:26  Nia duaahina daane ga hagauda nadau meegai ne hui gi hongo nadau ‘donkeyga hagatanga.
1280  GEN 42:27  Di gowaa dela ne noho gaa kii ai digaula i di boo, tangada e dahi i digaula gaa huge dana peege belee haangai dana ‘donkey’, ga gidee ana bahihadu i di ulu gi nua dana peege.
1283  GEN 42:30  “Di gobinaa o Egypt gu helekai mai hagawelewele bolo gimaadou e halahala hagammuni nia mee e hai baahi gi di nadau henua.
1293  GEN 43:2  malaa, di madahaanau Jacob guu gai nia mee huogodoo ala ne gaamai i Egypt, gei Jacob ga helekai, “Hula gi muli, huia hunu meegai mai gi gidaadou.”
1306  GEN 43:15  Digaula gaa kae nadau kisakis mono bahihadu e logo holongo lua, gaa hula gi Egypt guu lahi a Benjamin. Digaula gaa hula gi mua o Joseph.
1309  GEN 43:18  Di nadau lahi gi di hale, digaula gu mmaadagu ga hagamaanadu, “Gidaadou e laha mai gi kinei i di gili nia bahihadu ala ne gaamai gi muli i lodo tadau peege i di matagidagi. Digau aanei la ga heebagi mai gi gidaadou, gaa kae tadau ‘donkey’, gaa hai gidaadou gii hai nia hege ni mee.”
1315  GEN 43:24  Tangada hai hegau gaa lahi digaula gi lodo di hale, gaa wanga nadau wai gaugau wae, ga haangai nadau ‘donkey’.
1323  GEN 43:32  Joseph nogo noho i teebele e dahi ge ono duaahina i tuai deebele. Digau Egypt nogo dau e miami nogo noho i di nadau deebele, idimaa e hagalangaadia di nadau noho dalia digau Hebrew e miami i teebele.
1328  GEN 44:3  Luada loo dono daiaa, tagahaanau daane gaa hula mo nadau manu ‘donkey’.
1338  GEN 44:13  Nia duaahina o maa ga hahaahi nadau gahu i nadau lodo huaidu, ga hagauda nadau ‘donkey’, gaa hula gi muli gi di waahale.
1361  GEN 45:2  Joseph ne dangi gi nua, gei digau Egypt gu longono, gei di longo guu kae gi di hale di king.
1363  GEN 45:4  Joseph ga helekai, “Dumaalia, mmaanege gi hoohoo mai.” Digaula gu mmaanege mai, gei mee ga helekai, “Au go di godou duaahina go Joseph, dela ne hui go goodou gi digau Egypt.
1367  GEN 45:8  Malaa, hagalee go goodou ne hagau mai au gi kinei, go God. God guu hai au gii hai tangada kaedahi aamua ni di king. Au e dagi Egypt hagatau.
1368  GEN 45:9  “Hula gi muli hagalimalima, haga iloo gi dogu damana bolo deenei telekai dana dama daane go Joseph ne helekai, ‘God guu hai au di tagi o Egypt hagatau, hudee duai, hanimoi gi di au.
1372  GEN 45:13  Hagi anga ina gi dogu damana ogu mogobuna dagi maaloo dangihi i Egypt, mo godou mee huogodoo ne mmada ginai. Laha mai a mee hagalimalima gi kinei.”
1377  GEN 45:18  Heia digaula gi lahamai di nadau damana, mo nadau madahaanau gi loomoi gi kinei. Au gaa wanga gi digaula tenua e kaedahi humalia i Egypt, gei digaula gaa dohu gi nia mee e mouli ai.
1378  GEN 45:19  Helekai labelaa gi digaula gi kaina nadau kulumaa mai i Egypt ang gi nadau lodo mo nadau dama lligi, gei gi lahamai di nadau damana dalia ginaadou.
1379  GEN 45:20  Digaula hagalee heie ginaadou nadau mee ala e diiagi gi muli, nia mee kaedahi humalia i Egypt la gaa hai nadau mee.”
1382  GEN 45:23  Mee gu hagau gi dono damana nia ‘donkeye madangaholu, gu hagauda ginai nia goloo humalia o Egypt, gei madangaholu ‘donkeyne hagauda gi nia huwa laagau, palaawaa mo nia meegai ala i golo ang gi di nadau hula.
1384  GEN 45:25  Digaula ga hagatanga i Egypt, gaa hula gi di nadau damana i Canaan.
1385  GEN 45:26  Digaula ga helekai gi mee, “Joseph le e mouli hua igolo. Mee e dagi Egypt hagatau!” Jacob gu homouli gu deemee di hagadonu digaula.
1386  GEN 45:27  Di nadau hagi anga nnelekai huogodoo Joseph ne hai ang gi ginaadou, gei Jacob gaa mmada gi nia kulumaa Joseph ne hagau mai belee lahi ia gi Egypt, Jacob gu manawa lamalia gi daha mo dono homouli,
1390  GEN 46:3  God ga helekai, “Au go God, go di God o do damana. Goe hudee madagu di hana gi Egypt. Au gaa hai laa do madawaawa gi dogologowaahee i tenua deelaa.
1391  GEN 46:4  Au gaa hana i oo muli gi Egypt. Au ga laha mai gi muli do madawaawa gi kinei. Do madagoaa ma gaa made, gei Joseph e noho i do baahi.”
1392  GEN 46:5  Jacob ga hagatanga i Beersheba. Nia dama daane a maa ne haga uda a Jacob mo nadau dama lligi mo nadau lodo gi hongo nia waga hongo henua a di king o Egypt ala ne kae belee laha mai digaula.
1393  GEN 46:6  Digaula gaa kae nadau manu mo nadau mee huogodoo ala e hai mee ginai ginaadou i Canaan, gaa hula gi Egypt. Jacob guu hana guu lahi dono madawaawa hagatau gi Egypt,
1395  GEN 46:8  Digau di madahaanau Jacob ne hula dalia a mee gi Egypt la go dana dama daane madua go Reuben
1407  GEN 46:20  I Egypt Joseph ana dama daane dogolua go Manasseh mo Ephraim gi Asenath, tama ahina ni Potiphera, tangada hai mee dabu i Heliopolis.
1413  GEN 46:26  Togologo o di madawaawa Jacob ala ne hula gi Egypt le e modoono maa ono (66), nia lodo o nia dama daane a maa digi daulia.
1414  GEN 46:27  Ga haga puni ang gi nia dama daane a Joseph dogolua ala ne haanau i Egypt, gaa hai digau o dono hale huogodoo e mada hidu (70) ala ne hula gi Egypt.
1421  GEN 46:34  gei goodou helekai gi mee bolo goodou digau madamada humalia i nia manu mai i godou damagiigi be di hai o di godou damana mai i mua nogo hai. Goodou ga helekai beenei gi mee, gei mee gaa dugu goodou gii noho i tenua go Goshen.” Joseph ne helekai beenei, idimaa digau Egypt hagalee hiihai gi digau hagaloohi siibi.
1427  GEN 47:6  tenua go Egypt la tenua ni digaula. Heia digaula gii noho i tenua go Goshen, deelaa di gowaa koia e humalia. Gei di maa nia daangada i digaula ala e mee di benebene nia hagabuulinga manu, gei goe ga hagi anga agu manu la gi digaula e benebene.”