Wildebeest analysis examples for:   kto-kto   “    February 25, 2023 at 00:34    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23232  MAT 1:19  Iosep lai, iang Maria la agatong gare ro, Atabo magabun tung la duriieng ga noba migana ga mugo.” Irie migana ila muri ga ouluan maimai ang Moses. Are ratmat ga tale kan namo omotmuliaba Maria ga airang it teteiliat.
23233  MAT 1:20  Urie, Iosep la man agatong ka me iriro paga, pa tubiat na non kikiritniap non angelo ang Ila Kakani la betong ai. Ga ugama angelo, Iosep, nunuo migana a gar ang Devit, baraba nurau le olaginang magabun nung Maria. Iruo kulot la ut na karima o, Muranama Ila Babai la uabua tapma una.
23236  MAT 1:23  Miptang! Non magabun la tale kan durieng ga noba migana, tubiat eba mugo ba ga eba avarangeieng kulot ba ila migana. Ga teip ga magaulap leba meivang bonim a Emanuel.” Muana o uriro bonim la are ro, Morowa la unama ga bubuo.”
23240  MAT 2:2  Kulot ila nei la betong meba orong ang me gar onim Israel, lagum la unama? Ogimapang marala ang toma na nap la ime bet muabari, ga mupo meba lotupang me ai.”
23242  MAT 2:4  Are ratmat ga upamuam Herot mirier miridaip ganam mila uke ga teip mila omeit maimai ga mamarikong, Iriro migana Karisito, naga ang eba avarangeieng na man pianam?”
23243  MAT 2:5  Mepulo ties gare ro, Eba avarangeieng na pianam ula kapio Betilem na provins Iudaia. Are unuli Maika la omirong ties gare ro,
23244  MAT 2:6  ‘Mimi teip ga magaulap onim Betilem na provins Iudaia, Betilem la tale pianam ula kapio agarit kabirana ma taunup mila kakanim la maionama Iudaia. Karuk kan. Memani, eba betang noba migana ila kakani kabirana mi gare migana o unuleap ma sipsipup ga eba ualeng bo gar ruang Israel.’”
23246  MAT 2:8  Ga masagaong ga mela na pianam Betilem ga maulo, Mila ga ubiming maranit le asinming iriro kulot. Ga leba amioping, tie eba ina mumiong ga tomilava. Meba gat tala loturang me ai.”
23250  MAT 2:12  Pa na non kikiritniap, Morowa la maulo, Baraba gat ina mila Ierusalem ga agimaming Herot.” Are ratmat ga omeuluo non alang ga mela na lakuan maiong.
23251  MAT 2:13  Teip o agat la mela ra. Urie, non angelo ang Ila Kakani la betong ai Iosep na kikiritniap. Ga ugama, Tenara ga alaginang kulot ga naga ang, ga igomig ga mila Isip. Ga mionang Isip puoieng na tara leba miralava gat meba ina terigiming. Herot la namo aisinang Iesu meba anamung ga aving.”
23253  MAT 2:15  Urie, unama Iosep Isip puoieng la uvara Herot, eva uriro la ovuoieng non ties ang Ila Kakani la uaramo na nanam a unuli Hosia la tiesong gare ro, Poi ruang la unama Isip ga amariktung ga oulai Isip ga muo.”
23256  MAT 2:18  Inamaniap la mepto nulibap la betieng Rama. Meptam magaulap la meliba ga kukupmeng un kadik. Magaulap a gar iang Resel la meliba me lop maiam. Pa tale kan puomeng teip ga magaulap meba maidangmeng dalap ma. Memani, karuk kan maime lop maiam, pa mevara ra.”
23258  MAT 2:20  Tenara ga alaginang poi nuang ga naga ang, ga ina mila Israel. Teip la namo menamung kulot Iesu la mevara ra.”
23260  MAT 2:22  Tie, betong ara Iosep Israel ga upto ties gare ro, Arkilao la aigorula mamo ang a Herot, ga orongong na provins Iudaia.” Are ratmat ga urau Iosep ga tale ga eba ala onang na uriro provins. Pa na arubu Morowa la inagat asagaong angelo na non kikiritniap ga ualo ties aun Iosep.
23261  MAT 2:23  Are ratmat ga mela maionama na pianam bonim o Nasaret, are Morowa la tiesong tinan na nanamup ma non unulip la betieng ga iario parak. La tiesieng gare ro, Eva, eba meivang inamaniap irie, migana onim Nasaret.”
23263  MAT 3:2  Tiesong gare ro, Marigiming dalap mi ga omiolaing kirinim ming. Kagarat ara la namo muiong inamon onim na panbinim. Ga Ila Kakani la namo ualeng mabuo teip ga magaulap onim na uro kimanam.”
23264  MAT 3:3  Ioanes iriro migana la avuoong Morowa na nanam a unuli Aisaia. La tiesong gare ro, Na pianam la karuk ma inamaniap ba, non migana la marikong maranit ga tiesong gare ro, ‘Orangaming alang ang Ila Kakani. Mavuvutmiling alangip am.’”
23268  MAT 3:7  Tie, Ioanes la magimaong papaluaip ma Parasaiop ga papaluaip ma Sadukaiop la betmeng meba avarem. Pa maulo gare ro, Mimi lop iam kagok, aga la miulo meba igoming ga okabanming bukbuk ang Morowa leba betieng tubiat?
23275  MAT 3:14  Pa tale naong Ioanes ga ugama, Mumuru meba orala nuvietiap noun. Are mani ga munuo toi meba onala nuvietiap, a?”
23276  MAT 3:15  Pa upulo Iesu ties ang Ioanes, Tie, tonairang me orala nuvietiap noun. Mumuru le mabuluo mirier pagap ganam Morowa la namo makosarbuong.” Tiesong Iesu gare tiro ga akeula Ioanes ga uavaria Iesu.
23278  MAT 3:17  Pa non nigunama na panbinim la marikong ga ugama gare ro, Iriro migana irie Poi ruang. Narung aime maset. Temeba dalap tuo aime.”
23281  MAT 4:3  Urie, muo Satan, migana o uvuvuo, meba avuvuoang Iesu ga ugama, Leba migat ba nunuo Poi ang Morowa, tie manalava miriro tadasip meba terigimeng ga betmeng gare purun ga eba nom.”
23282  MAT 4:4  Pa upulo Iesu ties ang gare ro, Babam ula puaru la igama, ‘Purun it la tale kan puoieng meba ialang ninimiap maun teip ga magaulap. Mime omela ninimiap mar mirier tiesiap ganam la mumaio na nanam a Morowa.’”
23284  MAT 4:6  Ga aulo, Leba migat ba nunuo Poi ang Morowa, tie tegonang me lourup pa eba tale naving. Memani, Babam ula puaru la tiesieng gare ro, ‘Eba maalava angelop am nuo, ga eba nomela ma kilalap ma. Babun makiraranung kibap nuo ira tadas ba.’”
23285  MAT 4:7  Pa aulo Iesu Satan, Naptang! Babam ula puaru la inagat tiesieng gare ro, ‘Baraba avuvuonung Ila Kakani, irie Morowa nuang.’”
23287  MAT 4:9  Ga ugama aime Iesu, Leba makofnang dadebip nuo ga kumunang me lourup ga lotunang me toi, eba talam miriro pagap ganam noun.”
23288  MAT 4:10  Pa ugama Iesu, Satan, kusnang! Babam ula puaru la igama, ‘Lotunang it me ai Ila Kakani irie Morowa nuang ga aviennang iriet namurit.’”
23293  MAT 4:15  Teip ga magaulap na kimanam ang gar Sebulon ga kimanam ang gar Naptali kagarat labinim na alang me na kin Ioridan na nap toma. Galili maiang teip mila tale ameit Morowa.
23295  MAT 4:17  Urie, na iriro tara, Iesu la puaro la man uaramo ties maun teip ga magaulap, ugama, Marigiming dalap mi! Memani, kagarat ara inamon onim na panbinim ga Morowa la namo ualeng bo inamaniap onim na kimanam.”
23297  MAT 4:19  Are ratmat ga muo leulo, Ei, mumang tomauluo, meba mesingtala o unulap ma teip ga magaulap meba tomeuluan ga omela ninimiap la iot atatan makin.”
23306  MAT 5:3  Teip ga magaulap la omeit la tale kan memaning paga ba meba amama Morowa ‘temaieng’, eba malaminaismeng. Memani, inamon onim na panbinim la maiong.
23320  MAT 5:17  Tie, baraba agatming ga mima muruo meba ovukutara maimai ga ties maiong unulip. Karuk. Tale kan muruo meba ovugutara, pa muruo meba ovuorang migat.
23324  MAT 5:21  Tie, mipta Morowa la maulo eap mim tinan gare ro: Baraba nunamua migana ba ga aving. Leba noba migana la unamua noba ga aving, eba dusang na ties.
23326  MAT 5:23  Are ratmat ga leba nalang lavang nuang na luguan o lotu ga nuga nabung bo luaga o bais, ga anaginung non papa nuang la amaning bukbuk me ira nuo me paga la akosarnung ira a.
23330  MAT 5:27  Tie, amit ara Morowa la maulo eap mim gare ro, ‘Baraba okosarming sadak.’
23334  MAT 5:31  Tie, tinan kan la tiesong Morowa gare ro, ‘Migana la namo ogoong kuala ang, lake alang babam ba un me ukirip o magi.’
23336  MAT 5:33  Tie, inagat tiesong Iesu gare ro, Non ties la ualo Morowa maun eap tinan la igama: Baraba mikarabum na tara la miva ituan. Leba namama, ‘Migat tatuan.’ Meba akosarnang paga, tie onouluo uriro ties ga okosarnang me ai Morowa.
23341  MAT 5:38  Urie, Iesu la tiesong gare ro, Mipto ra la aulo Morowa ea ming tinan gare ro, ‘Migana la akiraraong irama a noba migana, tie inabun akiraranang irama a. Pa leba noba migana la akofong logima a noba migana, tie inabun akafnang logima a.’
23346  MAT 5:43  Urie, Iesu la man tiesong ka gare ro, Mipto ra tinan la maulo Morowa eap mim gare ro, ‘Nanang maset me migan nuang, pa abuknala karorama nuang.’
23352  MAT 6:1  Urie, Iesu la tiesong gare ro, Temamalienming! Baraba makosarming tavukup mim mila murum na irap ma teip ga magaulap meba migimameng la akosarming tavuk ila puvuvui. Leba okosarming gare tiro, tale kan puoming meba omila uniap aun Mamo ming la unama na panbinim. Memani, teip ga magaulap la maiavio bonim nuo ga uriro are uniap ara nung.
23356  MAT 6:5  Urie, Iesu kan la tiesong, Na tara la marikming, baraba kamina gare inamaniap o kakarabunim. Mirie la nameng kan maset meba dusmeng tapma na luguan o usingnualap ga na taralap o alang ula kakanu me teip ga magaulap meba magatmeng miriro teip la mumurum ga maiavim bop ma. Mirulor migat, miriro teip la omelar uniap maiong na uro inamon. (Are ratmat ga Morowa la tale kan puoong meba alang paga ba maun tubiat.)
23360  MAT 6:9  Are ratmat ga marikming gare ro, ‘Mamo pang la nunama na panbinim, bonim nuo le ionang ga babau ba.
23365  MAT 6:14  Are ratmat ga leba miavaiang kiribas maiong non inamaniap ira mi, tie eba avaiam gat Morowa kirinim ming ula kiro ituan na panbinim.
23367  MAT 6:16  Tie, na tara la fenming o parak, baraba makosarming kirat pavap mi, are inamaniap o kakarabunim. Mime makosar kirat pavap ma meba mameira inamaniap la fenmeng me parak. Mirulor migat, miriro teip la omelar uniap maiong na uro inamon.
23370  MAT 6:19  Urie, Iesu la inagat tiesong gare ro, Baraba man ubiming la man mipamuam pagap mim mila murum togo na uro kimanam. Memani, uriro kimanam ame papot kaup ga palinim la ime makirara pagap. Ga teip o pula la mime mumaio magirit kurup ga mime mapula pagap.
23373  MAT 6:22  Tie, irap la are lalabie ma neip: Leba dakmeng irap nuo ma non ara agarip mila mumurum, tie eba dakmeng neip nuo a lalabie.
23375  MAT 6:24  Tie, tale kan puoieng ira migana ba leba aring ubi ba liong narain teipien lila like. Memani, eba kiram ba dalap a me noba pa eba naang me irie. O eba auluo irie pa eba alang ibunam a ira irie. Tale kan puoming meba miaring ubi ang Morowa ga ma kakepup gat.
23376  MAT 6:25  Are ratmat ga mirulo, baraba agatming papot me ninimiap ming ga mimama, ‘Eba mani le pong ga mani le tappo? Eba mani le panang?’ Baraba agatming papot me neip mi ga mimama, ‘Eba bunang man buruma?’ Memani, ninimiap la okurupin parak, pa neip la akurupin buruma.
23382  MAT 6:31  Are ratmat ga baraba agatming papot ga tiesming gare ro, ‘Teivuo, eba man paga le bung? O eba tapbu amani? O eba buarang buruma ba ga eba mabung lagum?’ Pa baraba agatming papot.
23386  MAT 7:1  Urie, Iesu la tiesong gare ro, Baraba avuvuoming tavuk maiang non teip ga magaulap la akosarmeng. Babun akosarong Morowa iriet tavuk ira mi gat.
23389  MAT 7:4  Miptang, leba ot pararima na irap mi kan, tie are mani ga puoming meba amilava papa o lou ming gare ro, Ei, papa, tuga opugutara tatakam la iot na irama nuo.
23391  MAT 7:6  Baraba mialam tiesiap am Morowa mila murum maun inamaniap mila kiram la memaning agat gare kavunap mila suvameng. Babun terigimeng ga makirarameng miriro tiesiap ga mikaratmeng. Are gat to, baraba mialam tiesiap mila murum am Ila Kakani me maun teip ga magaulap mila kiram gare kumep. Memani, eba fugaumeng ira ma miriro ga eba mabutbutmeng pagap la tale mameit la mumurum.”
23392  MAT 7:7  Urie, inagat tiesong Iesu gare ro, Marikming ga amikang Morowa meba alang paga miun, ga eba alang miun. Ubiming le man maisinming pagap aun Morowa, ga eba mamioping. Bakbakming ira tabuna, ga eba anavang Morowa mibuo.
23398  MAT 7:13  Urie, Iesu la uaramo non ties o uvuvuo gare ro, Mila miobung na tatak tabuna. Memani, alang la ila na pianam o iou la kakanu, ga alang la ila na uriro pianam la mitara inava. Ga mitara kakabalo meba omeuluo, are ratmat ga papot ma inamaniap la mime omeuluan uriro alang.
23400  MAT 7:15  Urie, Iesu la inagat uaramo ties o uvuvuo ga tiesong gare ro, Umialeng maset me unulip o kakarabunim. Mime maiaramam tiesiap mila murum meba miladanmeng. Pa agat maiong migat la are kavunap mila suvameng la menam papakip ma sipsipup, meba mivanameng ga mela kagarat mai sipsipup meba umaiaring ma ga menamum ga maiom.
23406  MAT 7:21  Baraba agatming gare tiro, ‘Mirier teip ga magaulap ganam la mime meiva Iesu Ila Kakani, eba mela maiobung na inamon o panbinim ga eba ualeng Morowa mabuo’. Karuk. Inamaniap it la mime omeuluan agat ang Mamo ruang la unama na panbinim, miriet leba maiobung na inamon ang.
23409  MAT 7:24  Urie, Iesu la inagat tiesong gare ro, Are ratmat ga inamaniap la mepto uriro ties tung ga omeuluan, kamena gare migana la amaning agat ula muru ga akosarong luguan ang tatuan bo tadas.
23416  MAT 8:2  Pa non migana la tafaong o tapak la unum ga muo ai Iesu ga makofong dadebip a me ai ga ugama, Ila Kakani, leba nanang, puonung it meba obabauranang uro tapak ira ruo meba tomumuri ba na irap a Morowa.”
23417  MAT 8:3  Iesu la upto uriro ties, tie uabua kilan a bo iriro migana ga ugama, Narung le betnang ga nobabai ba.” Ga talet kagat ga opugutuara urio tafa ang ga amuriraong.
23418  MAT 8:4  Ga Iesu kan la aulo, Naptang! Baraba anulo migana ba o magabun ba a iriro paga la betong ira nuo. Karuk. Nala masingnala neip nuo mai miridaip ga akosarnang lavang are maimai ang Moses la tiesieng, meba omeira inamaniap la no ra tafa nung.”
23420  MAT 8:6  Ila Kakani, migana ruang o ubi la tafaong ga man duriong tapma na luguan. Kilalap ga kibap a la mevara ra ganam ga mitara ngitmeng.”
23421  MAT 8:7  Pa aulo Iesu, Eba tala ga amumurirarang.”
23422  MAT 8:8  Pa iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap la upulo ties ang Iesu gare ro, Karuk. Ila Kakani, tale kan turuo migana ila muri meba puonang le munang nobung na luguan tuang. Tiesnang it meba ina muri ba migana ruang o ubi.
23427  MAT 8:13  Tie, aulo Iesu iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap gare ro, Nala ra. Pagap leba betmeng ira nuo garet tie la nagannung ara.” Ga na iriro kan tara, migana o ubi ang iriro migana ila uke me 100 ma teip o danunumiap la inar muri. (Iesu la tiesong me gar ma teip ga magaulap onim Israel la maialam ibup ma ira a, pa tubiat papot teip ga magaulap la tale onim Iudaia la eba naganmeng iro ties o bais ula muru ga ameuluan Iesu.)
23431  MAT 8:17  Ga na iriro tavuk, okosarong non ties Morowa la ualo aun unuli Aisaia la iario parak. Tiesong gare ro, Irie kan la uaram non ara tafaiap buam ga mapugutuara.”
23432  MAT 8:18  Urie, Iesu la magimaong papot inamaniap la man dusmeng ga akalimeng. Ga maulo lop am o usingnualap, Bula toma na taralap o uriro kin o burunam.”
23433  MAT 8:19  Pa namo mela, tie non migana o agat o maimai ang Moses la muo ga aulo Iesu gare ro, Migana o usingnualap, mirier pialap la nula mana, eba norouluo ga tala ga nunuo.”
23434  MAT 8:20  Iesu la upulo ties ang gare ro, Kavunap onim na panap la memaning lu na kimanam, pa kobengip la memaning luguan nakap bo kuop. Pa turuo Migana migat ang Morowa tale kan mating pianam me duri ga aagarulie? Karuk kan!”
23435  MAT 8:21  Pa non gat migana kabirana ma lop am o usingnualap la aulo gat Iesu, Migana ila kakani, tonairang ka meba tala tamung mamo ruang.”
23436  MAT 8:22  Pa ugama Iesu aime, Inamaniap la tale mime omeuluan ties tung, la tale kan memaning ninimiap migat, nairam meba okosarmeng uriro ubi. Pa nunuo munang tonouluo.”
23439  MAT 8:25  Are ratmat ga mela meimua Iesu. Ga megama, Ila Kakani, paaganalie. Ebar naminbula ga buving.”
23440  MAT 8:26  Tie, maulo Iesu, Nagan ming la mitara kakapio. Memani ga mitara mirau, a?” Tiesong gare tiro, tie teuara ga obukula ifif ga uriro pirom (boulup). Ga ivara ifif ga maganieng pirom.
23441  MAT 8:27  Lop o usingnualap la mitara turupmaiaba ga man nemarikmeng kan, Teivuo! Iriro irie man migana, a? Tiesong ume pirom ga ifif, ga oliuluan ties ang!”
23443  MAT 8:29  Mulio ga marikliong maranit gare ro, Nunuo Poi ang Morowa, nuga namaning me palam mani? Tale ka betong tara nuang, pa munuo to meba pakiraranang, a?”
23445  MAT 8:31  Are ratmat ga marikmeng muranap mila kiram maranit aime Iesu, Leba pakalanang, panairang meba pala pobung na irobu gar ma kumep.”
23446  MAT 8:32  Pa maulo Iesu gare ro, Mila.” Ga muranap mila kiram la lemaiolai ga mela na gar ma kumep. Are ratmat ga temaiara gar ila kani ma kumep ga ibirmeng maranit ga mela todang na non malo. Ga melum na kin ga kongameng ga mevara.
23450  MAT 9:2  Na uriro taun, non inamaniap la maiavia non migana ila tafaong me ai. Kilalap ga kibap a iriro migana la mevara ra ganam ga man duriong bo labun. Ga mait Iesu la naganmeng ira a migat, ga aulo iriro migana ila tafaong gare ro, Poi ruang, baraba kadiknung. Mapuguttuara ra kirinimup nuam.”
23451  MAT 9:3  Ga non teip o agat o maimai ang Moses la mepto uriro ties la uaramo Iesu ga man tiesmeng kan kabirana ma gare ro, Morowat la puoong meba avaiang kirinim. Iriro migana namo betang gare ba Morowa, a?”
23452  MAT 9:4  Tie, Iesu la oit ara agat maiong ga ugama, Memani ga mimaning uriro agat ula kiro na dalap mi, a?
23454  MAT 9:6  Pa narung le omirat turuo Migana migat ang Morowa ga mating kaguma na uriro kimanam puorung meba maduratang kirinimup.” Are ratmat ga aulo iriro la mevara kilalap a ga kibap a, Norulo, tenara ga narang labun nung ga nala na luguan nuang.”
23457  MAT 9:9  Urie, Iesu la oulai uriro pianam ga unum ga ula, ga agimaong non migana la man unama na luguan o unulap o takis. Bonim a Mataio. Tie, aulo Iesu gare ro, Munang tonouluo.” Urie, teuara Mataio ga auluan Iesu.
23459  MAT 9:11  Tie, non gar ma Parasaiop la mumaio magimameng, ga mamarikmeng lop o usingnualap gare ro, Memani ga ume parak migana ming o usingnualap ga teip o unulap o takis ga inamaniap mila tale maset omeuluo maimai ang Moses?”
23460  MAT 9:12  Pa upto Iesu uriro ties ga upulo gare ro, Teip ga magaulap la tale memaning tafa, tale kan mime mela ai umakmager. Karuk. Pa teip ga magaulap it mila tafameng la mime mela agima umakmager.
23462  MAT 9:14  Urie, Iesu ga lop am o usingnualap la man parakmeng ka, pa mumaio lop am Ioanes o usingnualap ai Iesu ga amarikmeng gare ro, Pava am Ioanes ga Parasaiop la pame obunak parak. Pa memani ga lop nuam o usingnualap la tale mime obunak parak, a?”
23463  MAT 9:15  Pa upulo Iesu ties gare ro, Tie, atabo noba migana la namo magiang, pa mumuru me migap am leba giginam ba dalap ma na tara la unama ka ga mirie, a? Karuk kan! Pa tubiat, tara leba alagimeng iriro migana ga ala ga tale gat unama ga migap am, tie na iriro bat tara la eba obunakmeng parak ga giginanim ba dalap ma.
23466  MAT 9:18  Urie, Iesu la man tiesong ka ga lop o usingnualap am Ioanes, pa non migana ila uke onim Iudaia la muo ga makofong dadebip a kagarat ai kiban a Iesu. Ga ugama, Poi rung ula magabun titot it la ivara. Pa munang nabung kilan nuo ubuo meba ina imung.”
23468  MAT 9:20  Menum ga mela. Tie, non magabun la ionama tie. Urie, la ime iaria olabuan puoieng ma 12 ma karaip. Uriro magabun la muio kagarat malonim a Iesu ga agatieng gare ro, Leba tabung it kilan tuo ira buruma ang, eba ina tomuri ba.” Are ratmat ga paieng it ira buruma ang Iesu.
23470  MAT 9:22  Pa terigiong Iesu ga ogimaong ga ugama, Baraba kadiknung, poi rung. Nagannung ira ruo ga inar nomuri.” Pa nat iriro tara la ina muru magabun ga ne ra olabuan.
23472  MAT 9:24  Pa maulo Iesu gare ro, Kusming ga mila. Uro kulomut ula kakapio la tale kan ivara. Karuk. Man durieng it.” Pa teip ga magaulap la mepto uriro ties, ga mitara fagabuomeng kirat aime.
23475  MAT 9:27  Urie, na tara la oulai Iesu uriro pianam ga unum, narain teipien lila sapsapliong la aliuluan ga lila ga man amarikliong gare ro, Nunuo ea ang orong Devit, kadiknang me ilam.”
23476  MAT 9:28  Iesu la ula uobu na non luguan, pa litiro lila sapsapliong la mulio ai. Ga lemarikong gare ro, Naganmang puorung it leba akosartang iriro paga o karuk?” Pa alilo, Eva, Ila Kakani, ii la naganing.”
23477  MAT 9:29  Tie, uabua Iesu kilan a na irapien lie ga tiesong gare ro, Naganmang ira ruo. Are ratmat ga me iriro paga leba betang ira me.”
23478  MAT 9:30  Talet kagat ga ina menava irap lie. Pa ualo Iesu ties ula mamaranu liun gare ro, Tala kan maira noba migana le aera iriro paga la betong ira me.”
23481  MAT 9:33  Tie, akalaong Iesu iriro muranama ila kire, ga iriro pamuieng nanam la inar tiesong. Ga turupmaiaba kirat teip ga magaulap ga megama, Teivuo! Tinan la karuk kan a noba paga lare tiro la betong na kantri Israel. Pa titot la agimapang bat!”
23482  MAT 9:34  Pa megama Parasaiop, Eva, ume makala muranap mila kiram. Memani, migana ila uke maiang muranap mila kiram la ualo kukunim aun meba akosarang.”
23485  MAT 9:37  Are ratmat ga maulo Iesu lop am o usingnualap, Magimaming! Papot ma parakiap la piram ara na ubi, pa karuk kan ma papot ma teip o ubi la maionama meba okakavameng.
23491  MAT 10:5  Urie, na tara Iesu la masagaong miriro 12 ma teip ga mela, maulo gare ro, Baraba mila mai inamaniap la tale gar onim Israel. Ga are gat to, baraba mila miobu na taun maiong Samariap. Karuk.
23502  MAT 10:16  Inagat tiesiong Iesu gare ro, Miptang! Misagarung ga mila gare sipsipup la mela kabirama ma kavunap mila suvameng. Are ratmat le amiuluo tavuk iang kagok ga agatming maset. Ga amiuluo gat tavuk iang kobeng la meiva baima ga baraba agatming meba okosarming kirinim ba.
23510  MAT 10:24  Miptang! Karuk kan a kulot ba o usingnualap la akurupin migana ang o usingnualap. Karuk kan a migana ba o ubi la akurupin migana ang Ila Kakani.
23512  MAT 10:26  Tie, inagat tiesong Iesu gare ro, Are ratmat ga baraba mirau me inamaniap la namo mikirarameng. Mirier pagap ganam la kagomeri ga maiot, mirier teip ga magaulap ganam la eba meptam ga magimameng.