Wildebeest analysis examples for:   ubu-ubu-nopenge   K    February 25, 2023 at 01:27    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  ⸤Isirele yambomanga ou pulu pulu anda kolepa⸥ Eporayamo kinie* pe yandopa ⸤enenga ye nomi kingi aili⸥ Depisi kinie eltene Yesusi Kirasi** kalko liringili mele i sipe:
23225  MAT 1:12  Ka siku mengo puringi kinie pe Jekonayane Sialtele merimu; Sialtelene Serapapele merimu;
23229  MAT 1:16  Jekopone Josepo merimu. Josepo Maria menu. Josepone Maria ou naa lipili Maria yu ambolango olona monjipe molorumu. Pe ambo yetolo moloringili kinie Mariane Yesusi merimu. ⸤Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye nomi te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu yemo pe Yesusi aku yemo omba molorumuna⸥ yunge imbi te pea sikulie Kirasimu’* niringila.
23230  MAT 1:17  Eporayamo kinie Eporayamone yandopa yandopa kalopa lipe Depisi kalopa lipe terimu yema ⸤Yesusinge⸥ anda kolepa tene po* moloringi. Pe Depisini yandopa yandopa ou Bepillono yambomane Juda yambo mare ka siku Bepillono anju naa mengo pangi anda kolepa tene pola moloringi. Bepillono ka siku mengo puringi kinie pe yandopa ye nomi Kirasimu kinie kalko liringi ye tene pola moloringi.
23231  MAT 1:18  Yesusi, Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu,* yu meringi temanemo i sipe: Yunge anumu Marianga pulu lerimu yambomane “Maria Josepone lipili.” ningu koronga niringi nakolo ou Josepo pea teluna naa peangili Mini Kake Telimuni Maria yunge olona ambolango te monjinjirimumu Maria yuyu pilirimu.
23232  MAT 1:19  Kanu kinie yunge ye Josepo yu ye sumbi nilimu molorumuna Maria ambolango monjirimu kinie pilipelie ‘Maria olie naa polopili.’ nimbe ‘Yambo aisili molangi yu temu mele nimbu para naa sipu yu yuyu molomba kinie kiyongo nimbu weKamu pui.” niembo.’ konopu lerimu.
23233  MAT 1:20  Josepo aku sipe konopu lipe mundupe molopili Ailimunge angello tene Josepo uru kumbu sipelie nimbendo: “Josepo, ye nomi kingi Depisini kalopa lirimu yemo, Mini Kake Telimuni Maria ulu te terimuna yu ambolangomo olana monjilimo kene yu linindu pipili naa kolko li.” nirimu.
23234  MAT 1:21  “Yu kango kanopa limbe. Kanu kangomone yunge yamboma ‘Enenga konopuna ulu pulu keri telemelema pepili molkolie mindili nonge.’ nimbe ene lipe taponjipe, mindili nolemelka ulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe kene yunge imbi lelko “Yesusi”* nieni.” nirimu.
23236  MAT 1:23  “Pilieyo. Ambo wenepo tene ambolango olona monjipelie kango te memba. Kanu kinie yunge imbi lelko “Imenuele” ningí.”* nirimu. I imbimunge ungu pulumu ‘Pulu Yemo** olio kinie molemo’.
23239  MAT 2:1  Erote kolea Judia disiriki yambomanga ye nomi kingi molopili Mariane kolea Judia, Betellieme taonona Yesusi merimu. Kanu walemanga ena wendo oli koleana pilipe konginjili peli ye pokore alieli ‘Ulu mare wendo okomonje piliemili.’ ningu kombukandipime mimi siku kanoko moloringime kolea aili Jerusalleme ongolie ningindu:
23242  MAT 2:4  Kanu kinie yuni Juda yambomanga Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime pali kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema pali kinie* “Sukundu wai.” nimbelie ene walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu** tena mengemondo niringiye?” nirimu.
23243  MAT 2:5  Enene yundu ningindu:Kolea Judia sukundu Betellieme taonona yu menge. Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye ⸤Maikane⸥* pe aku sipe wendo ombamondo ou nimbe boku torumu akuna molemo kanumu. Yuni nimbendo:
23245  MAT 2:7  Kanu kinie yambo lupema naa kanoko naa pilku molangi Erotene pilipe konginjili peli yema “Wai.” nimbe kombukandipimu pulu pulu wendo omba angilirimu walemo walsipe pilipelie nirimumuni, yundu ningu siringi kinie
23246  MAT 2:8  pilipelie enendo nimbendo: “Ene Betellieme puku kangomo wamoko koropayo! Kanoko lenjikulie na ongo ningu sieyo. Na kepe yu ombo popo topo imbi ambolopo ola linjembo.” nirimu.
23247  MAT 2:9  Kingimuni aku sipe nirimu pilkulie ene kelko puku kanopuringi. Kanu kinie ena wendo oli koleana molkolie kombukandipi kanoringimu ene puringine kumbi lepa pumbe pupelie kangomo molorumu ulke imuna pupe ola angilirimu.
23249  MAT 2:11  Ulkena sukundu pukulie kangomo kinie anumu Maria kinie moloringili puku kanoko lenjiringi. Kanokolie kangomonga kumbikerena koporongo langoko ma kanokolie yu popo toko imbi ambolko ola linjiringi. Linjikulie ene wale peanga mengo oringime apisiku mele peangama wendo liku yu siringi. Kou gollo kinie, paura kalemele kinie mune paa toli paura te kinie, kopongo wele mune paa toli te kinie, aku melema yu siringi.
23250  MAT 2:12  Kanu kinie Pulu Yemone ene uru kumbu sipelie enendo nimbendo: “Ene Erote molemona kelko pu naa pangi, molo.” nirimu kinie pilkulie ene aulke tenga lupe ongolie ulkendo puringi.
23251  MAT 2:13  Kanu kinie pilipe konginjili peli yema kelko puringi kinie Ailimunge angello tene Josepo uru kumbu sipelie nimbendo: “Ye nomi kingi Erotene nondopa yunge ami yemandoKangomo koroko toko konjipai!” nimbé kene nu ola molkolie kangomo kinie anumu kinie liku mengo kolea Isipindu kowa puku molopayo. Ne anju molkolie ningímuni, pe naneKelko yando wai.” nimbú kinie wangi. Ou molo.” nirimu.
23253  MAT 2:15  ‘Erote kolomba kinie kelepo ulkendo pumulú.’ ningu ou Isipi anju moloringi.* Aku teringimunge Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye tene ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i sipe: “Pulu Yemone nimbendo: “Nanga kangomondo Kolea Isipi munduku kelko wendo oi.” nirindu.” nirimu.”** nimbe kanu ye ⸤Osiane⸥ nirimu kanumu.
23254  MAT 2:16  Kanu kinie anumu lapatolo Yesusi pea Isipi puku molangi, pilipe konginjili peli yemane Erote yu liku lou lenjiringi Erote yuni pilipelie mumindili paa pulumu kolorumu. Mumindili kolopalie ami ye marendo nimbendo: “Betellieme taono kinie Betellieme nondopa lemo koleama kinie kanumanga puku kango ponie talo omba puli kangoma kinie ponie talo naa pora nili kangoma kinie koroko toko konjipai!” nirimu. Kombukandipi kanoko pilipe konginjili peli yemane kombukandipimu pulu monjipe wendo omba angilirimu walemo yundu ningu siringi mele pilipelie ponie aku sipe nirimu.
23256  MAT 2:18  Yuni nimbendo: “Ene kolea Rama* suku ungu te piliringi; kola teringi pilku, yambo kolemele kinie kola telemele mele kola aku siku teringi piliringi. Ambo Reselene yunge ambolangomanga kola terimu. YuKonopu pe nipili.’ ningulie teringi nakolo yunge ambolangoma naa moloringine yu kondo kolopa mindi molorumu.”** nimbe Jeremayane ou aku nirimu kanumu.
23258  MAT 2:20  Kangomo toko konjengi koropai.” nirimu yemo kolorumu kene ola molko anumu malotolo liku mengo kolea Isirelendo kelko pui.” nirimu kinie
23260  MAT 2:22  Nakolo Akellesi yunge lapa Erote kolo wangopa ye nomi kingimu molopa kolea Judia disiriki nokorumu pilipelie Josepo yu kanuna altopa pumbendo pipili kolorumu. Kanu kinie Pulu Yemone uru kumbu sipelie nimbendo: “Marena tongenje kene akuna naa pui.” nimbe yundu lepi lepi torumu kinie yu kelepa kolea Gallilli disiriki pupe
23264  MAT 3:3  Kanu yemo ⸤ou naa molopili paa koronga ou⸥ Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Aisayane Pulu Yemonga ungu te nimbe sipe boku torumu. Kanu ungumu i sipe:Kolea ku leline yambo tenga kerena ungu te nimbendo: “Ailimu ombá aulkemo teko mimi tenjei. Yu ombá aulke kangama toko sumbi siei.” nikimu.”** nirimu. ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe panjipe boku torumu.⸥
23266  MAT 3:5  Kanu kinie kolea aili Jerusalleme yamboma kinie Jerusalleme lerimu kolea Judia disiriki pali yamboma kinie kolea Jodane pali yamboma kinie kanu yemo molorumuna pukulie niringimuni,
23268  MAT 3:7  Yuni ⸤Juda yambomanga ye aili⸥ Parisime kinie Sadusime kinie* aisili no lingíndu oringi kanopalie nirimumuni, ene iri topalie nimbendo:Kolo topa yamboma tepa kenjili wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga naene “Ene talopa lelko pai.” nimu kinie ene ‘Pulu Yemone naa tepa kenjipili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye?
23272  MAT 3:11  Nane ulu pulu kerime siye kolko konopu alowa telemele yamboma sike no linjilio. Nakolo te na akilipe ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu kinie tepemo kinie ene linjimbe ⸤lingí⸥. I na akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa. Na yu kinie manda molo. Yambo ailimenga kongono keri teli kendemande yambomane sike enenga ailimenga kongono keri tenjingindu kimbu su wendo linjilimele nakolo na akilipe ombámonga kimbu su wendo linjimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane tenjimbu kapola naa telka, ⸤na ye paa keri⸥.
23276  MAT 3:15  Nakolo Yesusini pundu topa nimbendo: “Molo. Ulu kake teli uluma pali kapola tepili kene nikiru mele tei.” nirimu. Kanu kinie JononeKapola.” nimbe yu no linjirimu.
23278  MAT 3:17  Kanu kinie muluna ola ungu te wendo ombalie, “I nanga konopu monjilio kangomo. Yu kinie konopu sipu molio.” nirimu.*
23279  MAT 4:1  Yesusi ⸤no lirimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumanga nomi⸥ depelemone* yu kondi topili.’** nimbe Yesusi kolea ku leline memba purumu.
23281  MAT 4:3  Kanu kinie kuru⸥ kondi toli ⸤Setene⸥ ombalie yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo* liemo i kouma ‘Pillawa kaloli au lepili.’ ni.” nirimu.
23283  MAT 4:5  Kanu kinie depelemone Yesusi lipe kolea aili Jerusalleme, akumundu kolea aili kake teli’ nilimu, akuna memba pupe Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena memba, paa ola imuna pupe anjipelie nirimumuni,
23284  MAT 4:6  yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo nu lipe taponjimbe kene pou ningu manie pui.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo: ‘Pulu Yemone yunge angellomane ‘Nu ongo nokangi.’ nimbé. Enene nuKou tene kepe na topili.’ ningu nu enenga kimene oko polko lingí.’* nimbe molemo kanumu. Aku sipe nirimu kene pilkulie aku siku tei.” nirimu.
23288  MAT 4:10  Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Setene,* nu anju pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbendo: ‘Pulu Yemo enenga Ailimu manjiku popo toko imbi ambolko ola linjiku, yunge kongonoma manjiku tenjiku molangi.’** nimbe molemo kanumu.” nirimu.***
23289  MAT 4:11  Kanu kinie depelemo Yesusi yu mundupe kelepa yu purumu. Purumu kinie mulu koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi.*
23290  MAT 4:12  Kanu kinie ⸤No Linjili⸥ Jono ka siku ka ulkena panjiringi* kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba
23291  MAT 4:13  Nasarete taonona ombalie nirimumuni, pe aku taonomo mundupe kelepa Kapeniame taono, nomu Gallilli kélona lerimu, akuna pupeKinié i koleamo nanga molombo kamu koleamo lepili.’ nimbe akuna molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinie Napatallaitolone kalko liringili yamboma ou moloringi koleana* lerimu.
23292  MAT 4:14  Kapeniame taonona pupe molorumumunge⸥ koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane* ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:
23294  MAT 4:16  Kanu yambo paa sumbulu toline molemelema pa tondolo paa aili tepa teli te kanoringi. Kololi ulu pulumu aki topa sumbulu tonjilimo koleana pelemele yambomanga koleana pa tenjikimu.” nirimu.*
23295  MAT 4:17  Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yamboma pulu monjipe unguma nimbe sipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba walemo* nondopa wendo ombá tekemo kene ⸤‘Pulu Yemo yuni nokomba yambomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu pulu keri telemelema munduku kelko konopu alowa teai.” nirimu.**
23299  MAT 4:21  Kanu kinie yu laye kolte wilsu pupelie angenungulu talo lupe kanorumu, akutolo Seperi malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jonotolo, lapa Seperi kinie enenga nona andoli sipine sukundu oma lili walema toko tambulku moloringi kanopalie elte walsipelie “Na lombili wale.” nirimu.
23301  MAT 4:23  Kanu kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga yamboma ungu mane sipe, Pulu Yemo nondopa ye nomi kingimu molopa nokomba mele* temane peangamo topa sipe, yambo kuru lupe lupe torumuma kinie kangine ulu aisili terimuma kinie tepa konde lirimu.
23303  MAT 4:25  Yambo paa aisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yamboma kinie, Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi kolea yamboma kinie, kolea Judia disiriki lerimu kolea aili Jerusalleme yamboma kinie, kolea Judia sukundu lerimu we koleamanga moloringi yamboma kinie, no Jodane nekendo koleamanga yamboma kinie, paa aisili yu lombili puringi.
23305  MAT 5:2  Kanu kinie yuni ene ungu mane sipelie nimbendo:
23317  MAT 5:14  “Ene ma koleana yambomanga pa tenjilime molemele.* Kolea aili ma pangine ola lembamo manda lopi na tenge.
23320  MAT 5:17  “Nane ‘Pulu Yemonga ungu manema ⸤Mosisini⸥ bokuna torumu unguma kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kinie* ‘manie pupili.’ nimbé okomo.’ ningu na piliengi! NaneKanu unguma kamu manie pupili.’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbú okoro.
23323  MAT 5:20  Nane ene nimbu sikiru: Parisime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma mane silimele yema kinie* enene ulu sumbi nilime telemele ulumanga olandopa ene we yambomane na tengi liemo, Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yambo nokolemo talapena sukundu ene paa na puku molonge.Kanu yemane ungu manema pilkulie telemele mele lupe. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilime nimbe kanolemo mele lupe.⸥” ⸤nirimu.⸥**
23324  MAT 5:21  Koro ou ⸤Mosisini⸥ anda kolepalimendo ungu mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: “Ene yamboma toko na konjengi.* Yambo topa konjimbe yambomo mongo limbe,kote pilimele yambomane⸥ yu kote tenjikulie mongo liku singí.”** nirimu kanumu.
23328  MAT 5:25  “Nu kote tenjimbe temba yambomoKapola kapola molambili ulu te teambo.’ ningulie welea teani. Aku na tenu liemo nu kote tenjimbe yambomone nunge kote pilili yemo molombana memba pupe simbenje. Pe kote pilili yemone nu ka ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka ulkena lipe mundumbe.
23330  MAT 5:27  “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: ‘Ambo ye pulime ye lupema kinie wa ulu kerinele na teko, ye ambo lilime ambo lupema kinie wa ulu kerinele na teangi.’* nirimu kanumu.
23334  MAT 5:31  “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sipelie nimbendo: “Ye tene yunge ambomondoKamu pupili.’ nimbe makorombando ambomoKamu pui.” nimbé mele pepá te topa ambomo sipelie yunduKamu pui.” nimbe aku tepili.” nirimu kanumu.*
23335  MAT 5:32  Nakolo nane kinié ene nimbu sikiru: Ye puli ambo te ye te kinie wa ulu kerinele na tepili yunge yemone yu makoropa Kamu pui.” nimu liemo ‘Wa ulu kerinele teli ambomo molopili.’ nimbe aku telemo. “Pui.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.”* ⸤nirimu.⸥
23336  MAT 5:33  Koro ou ⸤Mosisini⸥ anda kolepalimendo ungu mane te pea sirimumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: ‘ “Paa sike tembo.” ningu, ningu panjiku mi lenge ungumu pulue na tangi. Ailimundu “Paa sike tembo.” ningu, ningu panjiku mi lenge mele paa sike aku siku teangi.’* nirimu kanumu.
23338  MAT 5:35  Ma koleamo kepe imbi lelko mi na leangila. Akumu Pulu Yemo yunge kimbu mundulimo polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naa la leangi. Akumu Ye Nomi Kingi Paa Ailimunge* kolea ailimu kanumu.
23339  MAT 5:36  Nunge penge kepe. Akumu nuni penge indi teKake tepili.’ molo ‘Pombera topili.’ ningu ulu te manda na teni kene pengemo walsiku imbi lelko mi na leai.
23341  MAT 5:38  “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: “Yambo tene yambo tenga mongomo topa akumbe kinie yunge mongomo toko akunjengila. Yambo tene yambo tenga ungú topa langomba kinie yunge ungú toko langonjengila.”* nirimu kanumu.
23345  MAT 5:42  “Melte si.” nimbe mawa temba yambomo mawa temba melemo we sieni.Kou te pundu anjiku si.” nimbé yambomo “Molo.” na nieni.” ⸤nirimu.⸥
23346  MAT 5:43  “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu manemo i sipe: “Opa lkerayemo konopu monjiku,* opa toumu kanoko keri kanani.”** nirimu kanumu.
23352  MAT 6:1  ⸤Yesusini ungu mare nimbe molopalie ungu mare pea nimbendo:⸥* “‘Yambomane ‘Olio yambo paa peangama. Uluma paa tepo konjilimolo.’ ningu kanangi.’ ningu yamboma kanoko molangi enenga ulu peangama paa na teangi. Aku siku tenge kinie yambomane ene kapi ningí. Kanu kapi ningí unguma enenga mele kalolimu lingímunge enenga mulu koleana molemo Lapamone ene mele na kalomba.**
23355  MAT 6:4  Kanu kinie yambomane naa kanangi, tenge mele yambo te naa ningu sikulie koropa puli yambo te liku taponjingí kinie enenga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone lopi teko telemele uluma kanolemomone ene mele kalomba.” ⸤nirimu.⸥
23356  MAT 6:5  “Ene Pulu Yemo kinie ungu ningindu topele mapele toli yemane* Pulu Yemo kinie ungu nilimele mele aku siku naa teayo. Kanu topele mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yambo aisilini mongone kanoko na kapi niengi.’ ningu yamboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilili ulkemanga kinie aulkemanga kinie yamboma kanoko molangi konopu siku angilku Pulu Yemo kinie ungu nilimele. Nane enendo paa sike nimbu sikiru: Aku siku telemelemonga ene enenga mele kalolimu koronga limele kanumu.**
23358  MAT 6:7  “‘Na Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ ningulie Isirele talapemonga ulsu molemele yambomane* enenga kuruma molo pulu ye kolo tolime kinie ungu ningindu we ungu aisili nilimele mele aku siku naa teangi. Kanu yambomane ‘Na ungu aisili nimbú kinie pilimbe.’ ningu aku siku nilimele kanumu.**
23367  MAT 6:16  “Ene langi naa nongo mi toko we molonge ulu pulumu tengendo topele mapele toli yemane* ‘Na nono nimbu molambo.’ nilimele mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na langi naa nombondo mi topo molio mele yambomane kanangi.’ ningu ene kumbikere teko enenga kumbikerema teko kenjiku molemele. Nane enendo paa sike nimbu sikiru: Kanu yemane aku telemelemonga yambomane ene kapi nilimele unguma enenga mele kalolimu koronga limele.**
23374  MAT 6:23  Nakolo nunge mongomo keri lemba kinie nunge kangi pali sumbulu topili andoni. Kanu kinie nunge kangine pa teli pembamo alowa tepa sumbulu tomba kinie akumu paa kamu sumbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥
23375  MAT 6:24  “Yambo tene ye aili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tenjimbe. Ye aili te konopu keri panjipe, te konopu monjimbe. Molo aku naa temu liemo ye aili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tenjipe, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yambomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere lelko manda na tenjingí.*
23376  MAT 6:25  “Akumunge nane ene ⸤tenge mele⸥ nimbu siembo.Kangikundu molopo konjemili.’ ningu konopu aisili liku na mundengi. Langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu wambale pakongemonga kepe akumanga konopu aisili liku munduku naa molangi. Ene kapola molonge mele ulu pulumu langi kinie mulu wambale kinie mindiye?
23377  MAT 6:26  Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nakolo ene yambomanga mulu koleana molemo Lapamone kerama langi silimo. Kerama we mele ene yamboma olandopamonga yuni ene naa nokombaye?
23384  MAT 6:33  ⸤Ene langi nongemanga kinie mulu wambale pakongemanga kinie konopu naa liku munduku,⸥ Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma nokolemo* uluma kinie yu kanopa kake telemo kanolemo uluma kinie melema kinie Kumbi lepo teambo.’ konopu lelko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe ene simbe.
23385  MAT 6:34  Yuni aku temba kene ‘Opali nambe tembonje?’ ningu kinié konopu aisili liku na mundengi. Opalimunge langi molo melema aku opali, kiniémonga langi molo melema kinie, opalimunge kinie, liku tere lelko naa piliengi! Enamanga yu mele mele umbunime pelemo pembama kanu enamanga mindi. Kinié umbuni wendo ombáma kinie, opali talu umbuni wendo ombámanga kinie tere lelko konopu liku naa mundengi.” ⸤nirimu.⸥
23391  MAT 7:6  “‘Pulu Yemonga’ nilimele melema liku owa naa sieme. Nombalie pe topele topa ene nombanje kene aku naa teangi. Enenga mele peangama kongi angilimbena toko naa mundengi. Kimbuni kambilimbenje kene aku naa teangi.” ⸤nirimu.⸥
23398  MAT 7:13  “Ene pala kerepulu kangamonga paa pangi.* Kolea kerine pulimo kerepulumu paa ailimu, akuna pulimo aulkemo paa anju yando pupe paa pará lemo akuna yambo aisili mindili naa siku we we teko pulimele.
23400  MAT 7:15  “Pulu Yemone ungu umbu tonjilime na pilku we kolo toko yando ningu singí yema onge kene kanoko konjiku molayo. Kongi sipisipi paa taka lelko molemele mele aku siku kanu yamboma ongo molonge nakolo owa takara* paa engelene kolkolie ‘Melte topo namili.’ ningu andoko molemele mele aku siku kanu yambomane ‘Ene mindili nangi. Ene tepo kenjemili.’ ningu molemele.**
23401  MAT 7:16  Kanu kolo toli yamboma ongo ulu tengema kanokolie, ‘Ene sike kolo tolime.’ ningu kanonge. ‘Amu namili.’ ningu takeme manda olko toko nolemelkaye? Molo ‘Me te namili.’ ningu silipu manda akuku nolemelkaye? Paa molo. ‘Amu lupe takeme lupela, me lupe silipu lupela.’ ningu kanolemele. ⸤Aku siku mele Pulu Yemone sike ungu umbu tonjilime pilku yamboma sike ningu silimele mele lupe, Pulu Yemone ungu umbu na tonjilime yamboma kolo toko ningu silimele mele lupela ningu kanonge.⸥ Unjuma mongo tolemo kinie kanokolie ‘Ime nomolo lemo. Ime naa nomolo lemo.’ ningu kanoko imbi silimele kanumu.*
23416  MAT 8:2  Kanu kinie ye te kuru kendi nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopalie yundu nimbendo: “Ailimu, nunge konopumuni nakonde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie
23418  MAT 8:4  Kanu kinie Yesusini yundu altopa nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepe paa naa niyo. Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjili yemo* nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe panjirimu mele pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tonjili yemondoKalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu. ⸤“Aku siku teni kinie yambomane nu kanoko keri naa kanonge, nu altoko we yamboma molemelena manda teluna puku moloni.” nirimu.⸥
23419  MAT 8:5  Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinie Romo yambomanga ami ye wane anderete nokorumu ye te yu orumuna omba yundu mawa tepalie nimbendo:
23422  MAT 8:8  ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ ami ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pui.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Oi.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tenjili kendemande yambo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande yemo konde pumbe kene nuni we ni.” nirimu.
23426  MAT 8:12  Nakolo Pulu Yemone ‘yunge yamboma’ nimbe mako torumu ⸤Isirele⸥ yamboma yu nokopa molemo koleana puku molemelka yamboma yuni topa makoropa sumbulu toline mundumbe. Kanuna paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” nirimu.*
23427  MAT 8:13  Aku nimbelie yuni ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Nane nu ‘manda tenjimbe’ konopu lenu mele* tenjindu kene pui.” nirimu. Kanu kinie yuni aku sipe nirimu enamonga kendemande yemo yu kuru topa kelepa konde pupe molorumu.
23428  MAT 8:14  Kanu kinie⸥ Yesusi Pitanga ulkena sukundu ombalie Pitanga kolepa ambomo kuru topa kangi norumuna aniembo lerimu kanopalie,
23430  MAT 8:16  Pe kolea ipu lemba terimu kinie konopuna kuru molorumu yambo aisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinie yuni kurumando “Ongo wendo pai.” nirimu kinie ongo wendo puringi. Kuru torumu yamboma pali tepa konde lirimula.
23435  MAT 8:21  Kanu kinie yu lombili andorumu ye tene* yundu nimbendo: “Ailimu, nu kamu lombili wambo mangali ou pupu nanga lapamokinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie⸥ ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.
23438  MAT 8:24  Kanu kinie ⸤nomuna pungí puringi kinie⸥ poporome aili te nomuna torumu. Aku terimuna nomumu apisipe ola ombalie sipimu lipe aki tomba terimu nakolo Yesusi we uru perimu.
23439  MAT 8:25  Kanu kinie enene yu uru perimuna puku toko makinjikulie ningindu: “Ailimu, olio liku taponjiyo. Olio no wangokomolo.” niringi.
23440  MAT 8:26  Yu ⸤makilipelie⸥ enendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, ene nambemuna mini wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbelie ola molopa poporomemo kinie nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lerimu.