Wildebeest analysis examples for:   bsn-bsnNT   A    February 11, 2023 at 18:08    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  Jesús ñacami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩar'i, Abraham ñamasir'i, to yicõari, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami. Tirea masisere bojañari, ĩ ñicʉa vãmereare gotigʉayaja yʉ. Ado bajiro vãme cʉtimasiñujaĩna:
23215  MAT 1:2  Abraham ñamasir'i mañamasiñuju Isaac. Isaac mañamasiñuju Jacob. Jacob mañamasiñuju Judá. To yicõari, gãjerã ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã.
23216  MAT 1:3  Judáa Fares, to yicõari, Zara ñamasiñujarã. Ĩna jaco ñamasiñuju Tamar. Fares mañamasiñuju Esrom. Esrom mañamasiñuju Aram.
23217  MAT 1:4  Aram mañamasiñuju Aminadab. Aminadab mañamasiñuju Naasón. Naasón mañamasiñuju Salmón.
23220  MAT 1:7  Salomón mañamasiñuju Roboam. Roboam mañamasiñuju Ab'ias. Ab'ias mañamasiñuju Asa.
23221  MAT 1:8  Asa mañamasiñuju Josafat. Josafat mañamasiñuju Joram. Joram mañamasiñuju Uz'ias.
23222  MAT 1:9  Uz'ias mañamasiñuju Jotam. Jotam mañamasiñuju Acaz. Acaz mañamasiñuju Ezequ'ias.
23223  MAT 1:10  Ezequ'ias mañamasiñuju Manasés. Manasés mañamasiñuju Amón. Amón mañamasiñuju Jos'ias.
23226  MAT 1:13  Zorobabel mañamasiñuju Abiud. Abiud mañamasiñuju Eliaquim. Eliaquim mañamasiñuju Azor.
23227  MAT 1:14  Azor mañamasiñuju Sadoc. Sadoc mañamasiñuju Aquim. Aquim mañamasiñuju Eliud.
23230  MAT 1:17  Abraham a jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne aãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham mañamasiñuju Isaac. Isaac mañamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne aãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujaĩna. Tijʉ bero, quẽna David mañamasiñuju Salomón. Salomón mañamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macaIsrael sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna aãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujaĩna. Jecon'ias mañañuju Salatiel. Salatiel mañañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩar'i ĩ ruyuarirodo aãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujaquẽna.
23233  MAT 1:20  To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosaángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju:Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ mayijare, masãñañaamo so.
23235  MAT 1:22  Ado bajiro bajirʉarojaDiore gotirẽtobosamasir'i ĩ yimasire ñajare, to bajiro yiyuju ángel. Ado bajiro yimasiñuju:
23243  MAT 2:5  To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujaĩna: —“Judea sita Belén vãme cʉti macaruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire:
23260  MAT 2:22  Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoaJudea sitañañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ vaabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriaari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitaa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju.
23264  MAT 3:3  Ĩne ñañuju, Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimaIsa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ maado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojosea yisere yitʉjaari, quẽnasejʉare tʉoĩaña a, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
23270  MAT 3:9  Ado bajiro yitʉoĩabesa a: Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
23288  MAT 4:10  To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús.
23296  MAT 4:18  Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai arimasa ñañujaĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujaĩna.
23321  MAT 5:18  Riojoare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñaarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja.
23342  MAT 5:39  Yʉjʉama, ado bajiro are gotiaja: Rojose mʉre yigʉre gãmebesa. Ado bajirojʉa yiya: Cojojacaa, vayujuare ĩ jajama, gajejacaare quẽne ĩre jarotiya.
23344  MAT 5:41  Sĩgʉ̃ ĩ gajeyeũnire mʉre ũmaroticõari, Adone cũcõaña mʉ” mʉre ĩ yiboajaquẽne, vadiriacũcõrone gãme varẽmocõarijʉ ĩre cũbosaya.
23353  MAT 6:2  Sĩgʉ̃ri, “Quẽnañaja ayiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjamasa ĩna vati maarijʉre quẽne ñaari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnañañumaare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa a. Riojoare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjaama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
23356  MAT 6:5  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnañaja ayiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajiro yirã ñarãma: Diore ĩna sẽnijama, Dios ocare ĩna buerivirijʉ rʉ̃gõcõari, sẽnirãma. To yicõari, jãjamasa ĩna vati maarijʉre quẽne ñaari, Diore ñagõrãma. To bajiro yirãma, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere bojañari. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere jẽre bʉjaarãma ĩna. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. To bajiri, ama, Diorea ñagõjama, ĩna yirore bajiro Diore ñagõbesa a.
23361  MAT 6:10  Adi macarʉcʉroana, bojase rĩnea yirotire tʉoĩa yurũgũaja a. Jẽre õ veca ñarojʉ yamʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja a.
23362  MAT 6:11  Adirʉ̃mʉ a barotire aña mʉ.
23370  MAT 6:19  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:Adi macarʉcʉrojʉ, “Gajeyeũni jairo juarẽocũrʉarãjayirã me moaña a. Gajeyeũni a juarẽocũboasere bareaarãma gajeyeũni barimasa. Gajeyema, boaaroja ti. To yicõari, gajeyerema juarudirʉarãma juarudirimasa.
23371  MAT 6:20  Ado bajirojʉa yirã ñaña a: “Õ vecamani jatʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yise vaja, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩaari, quẽnaro yirã ñaña. Õ vecayejʉarema, quẽnaro are Dios ĩ yisere bareamanama. Boabetirʉaroja tima. To yicõari juarudirimasa quẽne, ejabetirʉarãma. Dios manire quẽnaro ĩ yise jedibetirʉaroja.
23378  MAT 6:27  Adi macarʉcʉrojʉre ñayoaro catirʉarãjaa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro,are ejarẽmomasibeaja ti.
23388  MAT 7:3  Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja a: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja a. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, a cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocayayimasibeaja a, “Bʉto rojorã ñaja ayitʉoĩamasimena ñari. a rãcaĩ yisejʉare ĩaari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoayayirã, riojo mʉre gotirʉarãjayigotirã ñaboarine, Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja ayitʉoĩaboarine, rojorã ñaja a. “Bʉto rojorã ñaja aa yitʉoĩamasiro berojʉ,a rãcagʉre ejarẽmomasirãja a, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús.
23425  MAT 8:11  Quẽnaro yʉre ajiya. Ĩre bajiro bajirã Israel masa me, jãjaejaarãma õ vecaDios tʉjʉ. Muiju ĩ jiadojʉa vadiriaquẽne, ĩ rocasãtojʉa vadiriaquẽne ejaarãma. Tojʉre, rojorãre Dios ĩ rearo bero, ĩ rãca barujirʉarãma ĩna. Ĩna rãca ñaarãma Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ñamasir'i quẽne.
23431  MAT 8:17  To bajiro bajiyuju, Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimañamasir'i, “To bajiro bajirʉarojaĩ yiucamasire ti ñajare. Ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “Mani rijaye cʉtire catiorʉcʉmi. To yicõari, josari mani tãmʉoñasere yirẽtobosarʉcʉmi” yiucamasiñumi Isa'ias, Jesús ĩ catiorotire yigʉ.
23461  MAT 9:13  Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña a. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãrea ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãrea ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre aari, yʉrea soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicayʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicayʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bayaja —ĩnare yicami Jesús.
23481  MAT 9:33  Jesús, vãtire ĩ burocarone, ñagõbecʉ ñaboar'i, ñagõcoacami yuja. Tire ĩaari, no yimasibeticama masa: Adojʉre, Israel sitajʉre, ado bajise yigʉre ĩaña manirũgũmʉ maji —yicama ĩna.
23488  MAT 10:2  aãmo cõro, gʉboa jẽnituarirãcʉ ñacaa, “Yʉ ocare gotimasiocudibaJesús ĩ yicana. Ado bajiro vãme cʉtirã ñacaa: Simón vãme cʉtiboacacʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi Andrés ñacama. To yicõari, Zebedeoa ñacama Santiago, ĩ bedi Juan. Gãjerã, Felipe, Bartolomé, Tomás, yʉ Mateo vãme cʉtigʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimañaboacañacajʉ. Alfeo maSantiago, to yicõari, Tadeo vãme cʉtigʉ, gãji ñacami Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i. TʉsaJudas Iscariote vãme cʉticami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩsirocarocʉ.
23503  MAT 10:17  Ado bajiro bajiroti ñajare, quẽnaro tʉoĩama a: are ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarĩjorojʉa are juaárʉarãma ĩna. Tojʉare bajerʉarãma.
23505  MAT 10:19  Ʉjarĩjorojʉa are ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti a?”, yitʉoĩarejaibeja a. “Ñagõñaare ĩna yirirĩmarone, mani jaDios ĩagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Ado bajiro gotirʉarãja ayimasirʉarãja a —yʉare yicami Jesús.
23512  MAT 10:26  Quẽna ado bajiro ĩ buerãreare yicami Jesús: —Rojoseare ĩna yitud'iboajaquẽne, ĩnare güibeja a. “Masa ĩna ĩabeto yitud'irã yajaare ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, ĩaarʉcʉmi. Ñiejʉa masa ĩna yirudise maja, Diorema. Adirʉ̃mʉri masa ĩna masibeti jediro, Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, gotirʉcʉmi.
23533  MAT 11:5  Ado bajiro ĩre gotiba a: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariaquẽne ĩama. Rujasagueri vaboariaquẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariaquẽne, ajima. Bajireariaquẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejaari.
23544  MAT 11:16  Quẽna ado bajiro ĩre ajisʉyarãre goticami Jesús:Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja a, adirodoriana: Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã,are jutibosaboaa. To bajiro a yiboajaquẽne, basabejʉ a. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja a, a basañarone’ yiboaa. Toa yiboajaquẽne, otibejʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare.
23553  MAT 11:25  Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Mʉ sʉorine ajitirʉ̃nʉamayigʉ, “QuẽnajaDiore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yicami Jesús: —Cacʉ, õ vecaʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja ayitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩnayigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja ayirãjʉare, Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro yijama, bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yicami Jesús.
23565  MAT 12:7  Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasibetibʉsaja a. Ado bajiro gotiaja ti: “Vaibʉcʉrã ecariarãre aari, yʉre ĩna soemʉosere bojabetibʉsaja yʉ. Masa gãjerãre quẽnaro ĩna ĩamaisejʉare bojamasucõaja yʉ”. To bajiro yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire,Ado bajiro yirʉaro yajayiajimasirã masu a ñajama, Dios ĩ bojabeti rojose ĩna yibetiboajaquẽne, “Rojose yama buerimasare ĩnare yiĩabetiboriarãja a.
23568  MAT 12:10  Ti vijʉ ñacami sĩgʉ̃, cojojacaa ãmo ñujobecʉ. Fariseo masa quẽne ñacama. “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩatocama ĩna: —Dios, Moisére ĩ roticũmasirere tʉoĩajama, Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre mani catiojama, quẽnaaroja”, ¿yitʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩatocama ĩna.
23576  MAT 12:18  “Ãni ñaami, yʉre moabosarima besecacʉ, ĩavariquẽnagʉ̃. Esp'iritu Santore ĩrearʉcʉja yʉ, ‘Ĩ ejarẽmose rãca bojasere yimasiato ĩ’ yigʉ. To bajiri, Ado bajiro riojo yiroti ñajayigotibatorʉcʉmi, masa ñajedirore.
23586  MAT 12:28  Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja a: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcaa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja a. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩar'i ñaami”, yʉre yitʉoĩamasiroti ñaja are.
23594  MAT 12:36  Riojoare gotiaja yʉ. Ejaaroja masa jedirore Dios ĩ beserirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre tocãrãca vãme,a ñagõria vãmere,Ado bajiro ti bajijare, to bajise ñagõcaa”, Diore yigotirʉarãja a.
23611  MAT 13:3  To bajicõari, cojo queti me tʉoĩaari, Ado bajiro bajisere bajiro bajiajaĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise goticami: —Sĩgʉ̃ oterimasʉ, vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi.
23623  MAT 13:15  Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yijama, “Yʉ yere tʉoĩaamena ñaamayigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩaajama, tire ajimasicõari, bojarore bajiro tʉoĩavasoaari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
23626  MAT 13:18  Quẽna ado bajiro goticami Jesús:Ado bajise tʉoĩaari, oterimaĩ bajire quetire gotibʉ yʉ: Quẽnaro ajiya a.
23636  MAT 13:28  To ĩna yijare, “Sĩgʉ̃ yʉre ĩategʉ oterimi”, ĩnare yigʉmi ĩ. To ĩ yirone, “¿Ado cõronea vʉereavatire bojati mʉ?”, ĩre yisẽniĩarãma ĩna.
23643  MAT 13:35  Diore gotirẽtobosarimasʉ, Ado bajiro bajirʉarojaĩ yimasire ti ñajare, to bajise gotimasiorũgũcami. Ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: “Masare ĩnare gotigʉ, gotimasiore queti tʉoĩaari, ĩnare gotimasiorʉcʉmi. To bajiro yigʉ, adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne masiñamanicoadirere gotimasiorʉcʉmi”, yiucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimaJesúre tʉoĩa yugʉ.
23644  MAT 13:36  To bajiro yigotigajanocõari, “Vijʉ vayaja yʉ”, yisãjacoacami. To ĩ yi vatone, ĩre sʉyasãjacaa quẽne. Sãjaejaari, ado bajiro ĩre sẽniĩacaa, ĩ buerimasa: —Vidi judire quetire,Ado bajiro yigʉ, to bajise yibʉ yʉ”,are yigotiya —Jesúre ĩre yicaa.
23652  MAT 13:44  Quẽna ado bajiro are goticami Jesús: —Dios yaquẽnaro ĩ yirãa ñase bʉto quẽnaja ti. To bajiro ti bajijare, sĩgʉ̃ bʉto vaja cʉtise bʉjagʉre bajiro bajirãma Dios yañaarã. Sĩgʉ̃ yere bʉto vaja cʉtisere sita vatoaĩ yayioboarere bʉjagʉmi gãji. Tire bʉjaari, quẽna tijʉne tudiyayiocũgʉ̃mi. To bajiri, “Jairo vaja cʉti ñajayivariquẽnagʉ̃ ñari, ĩ gajeyeũni ñaro cõrone gãjerãre ĩsijeocõagʉ̃mi, gãjoa bʉjarʉ. To yicõari, ti gãjoa rãca ti sita ʉjʉre vaja yigʉmi, sita vatoajairo vaja cʉtise ĩ bʉjarere cʉorʉ. Tire bajiro bajirãma Dios yañaarã. Adi macarʉcʉroaye jediro yʉ tʉoĩa bojaboase rẽtoro quẽnase ñaja Dios ye” yitʉoĩaari, jediro ĩ bojarore bajiro yirũgũrãma —yʉare yigotimasiocami Jesús.
23654  MAT 13:46  To yicudigʉne, gãji ĩ cʉoricare quẽnamasuricare bʉjagʉmi yuja. To bajiri tiare bʉto bojañari, ĩ gajeyeũni jedirore ĩsicõari, vaja sẽnigʉ̃mi, gãjoa bʉjarʉ. To yicõari, ti gãjoa rãca ĩ bojaricare vaja yigʉmi yuja. Tire bajiro bajirãma Dios yañaarã. Adi macarʉcʉroaye jediro yʉ tʉoĩa bojaboase rẽtoro quẽnaja Dios ye” yitʉoĩaari, jediro ĩ bojarore bajiro yirũgũrãma —yʉare yigotimasiocami Jesús.
23659  MAT 13:51  Tireare gotigajanocõari, ado bajiro are sẽniĩacami Jesús: —¿Tireare gotimasiose queti jedirore ajimasiati a? —yʉare yisẽniĩacami. Ajimasiaja —ĩre yicʉdicaa.
23663  MAT 13:55  ¿Adi macayucʉ́ moarimamame ñatique ĩma? ¿Mar'ia mame ñatique? ¿Santiago, José, Simón, Judas mesa game ñatique ĩ?
23674  MAT 14:8  To bajiro ĩ yisere ajicõari, so jacojʉa, Ado bajiro ĩre yicʉdiyaso yi ocasãjare, ado bajiro Herodere cʉdiyuju so: —Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimarʉjoare, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ va—ĩre yiyuju so.
23684  MAT 14:18  To bajiro a yisere ajicõari, ado bajiro yicami: Adojʉa tire juaya maji —yʉare yicami.
23706  MAT 15:4  Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Mʉ jacʉre, jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcaarãja aĩnare ĩ yijama, ĩrearoti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
23718  MAT 15:16  To ĩ yisere ajicõari, —¿Ajimasibeati a quẽne? —yicami.
23721  MAT 15:19  Masa, rojose tʉoĩaari, ado bajise rojose yirãma: Gãjerãrearãma ĩna. Manajo cʉtirã, manacʉtirã, manajo mana, manamana quẽne, gãjerã rãca ajeriacʉtirãma. Juarudirãma. Socarãma ĩna. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa, socarãne, Ado bajise rojose yima”, yigotirãma.
23734  MAT 15:32  Ĩ buerãreare jicõari, ado bajiro yicami Jesús:Ado ñarãre ĩamaiaja yʉ. Idiarʉ̃mʉ tʉsayuja, rãca ĩna ñaro. To bajicõari, bare maama. Bamenane ĩna ya virijʉ ĩna tudiasere bojabeaja yʉ. Ĩnare tudirotijama, bamenane ĩna vajama, varũtu vanane, ñiorijañari, rijavẽjaborãma —yʉare yicami Jesús.
23735  MAT 15:33  To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicaa: Ado, masa manojʉ ñaja. No bajiro masa ñaro cõro ĩna barotire bare bʉjamasiña manoja —ĩre yicaa.
23744  MAT 16:3  Busurijʉ ñibiaari, bueri tiayujijama, Adirʉ̃mʉ, oco quedirʉaroja”, yiĩamasiaja a. No bojarirʉ̃mʉ, ʉ̃mʉagaserore ĩaari, “Quẽnarirʉ̃mʉ, rojorirʉ̃mʉ ñaaroja”, yiĩamasiaja. To bajiro yiĩamasirã ñaboarine, ñamasusejʉare ĩamasibeaja a. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩañaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja a.
23759  MAT 16:18  Ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Mʉ vãme ñaja Pedro. “Gʉ̃tayirʉaro yaja ti “pedro” ti yijama. gotimasiose sʉorine jãjamasa, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, vãti yarã, “Bajireaa tʉjajaro ĩnayirã, rojose ĩnare yimasibetirʉarãma ĩna.
23760  MAT 16:19  To bajiri, ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje jãnariaro cʉogʉre bajiro mʉre cũrʉcʉja yʉ. To bajiri, masare ĩaari, ado bajiro ĩnare yimasirʉcʉja mʉ: “Ãnoa to bajiro yirã ñari, Ʉjʉ Dios yaquẽnaro ĩ yirã ñaarãma. Ãnoaa, to bajiro yirã ñari, Dios yame ñaama”, ĩnare yimasirʉcʉja mʉ. Adi sitayʉre rotibosañarʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, Ado bajiro a yijama, Dios yañaarãja a. Ado bajirojʉa a yijama, Dios yame ñaarãja a”, yimasirʉcʉja mʉ —ĩre yicami Jesús.
23786  MAT 17:17  To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami, are ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejarãre quẽne: —Rojosere tʉoĩañari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñaaja a. ¿No cõrojʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro a rãca ñaboajaquẽne, masisere are yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja a maji —yʉare yicami Jesús. To yigʉne,Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ĩre ãmiaya —yicami Jesús.
23794  MAT 17:25  —Ĩsirʉcʉmi —yicʉdiyuju Pedrojʉama. Tijʉ bero, vijʉ sãjaejaari, vaja sẽnirimasa ĩna sẽniĩarere ĩ gotibetone, Jesújʉa, ado bajiro Pedrore ĩre boca yicõacami: —Simón, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Adigodoana ʉjarã, ñimarãjʉare vaja yirotiati? ¿Ĩna yarãrene gãmerã vaja sẽniatique? ¿Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũatique ĩna? —Pedrore ĩre yisẽniĩacami Jesús.
23808  MAT 18:12  To bajiro yicõari, ado bajiro yirũtuacami Jesús:Adi quetiaca are gotimasiosere quẽnaro ajitʉoĩaña a. Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien oveja cʉogʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ.
23814  MAT 18:18  Quẽna ado bajiro are yicami Jesús: —Riojoare gotiaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉ yʉre rotibosañaarãja a. To bajiro yirã ñari, Ado bajiro a yijama, Dios yañaarãja a. Ado bajirojʉa a yijama, Dios yame ñaarãja a”, yimasirʉarãja —yʉare yicami Jesús.
23820  MAT 18:24  Ĩre vaja morãreAdocãrãcʉ ñaamaĩ yigʉadijʉne, sĩgʉ̃ jairo ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ãmiejarãma ĩna.
23834  MAT 19:3  Tojʉa ñaro sĩgʉ̃ri fariseo masa ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. Ado bajiro ĩre sẽniĩatocama ĩna: —¿No bojase sʉorine, manajo rocajama, quẽnaati? —ĩre yisẽniĩatocama ĩna.
23838  MAT 19:7  To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro tudisẽniĩatocama ĩna: —Riojo mʉ gotiboajaquẽne, ¿no yigʉ ricati rotimasiñujari Moisés ñamasir'i? Ado bajiro rotimasiñumi ĩ: “No bojaĩ manajore ĩ rocaajama, ‘Mʉre rocayajayise papera ucaari, sore ĩsiroti ñaja”, yimasiñumi Moisés —Jesúre ĩre yicama.
23861  MAT 19:30  To bajiboarine adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña a: Jãjaado bajiro a tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja a. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjaarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩaari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jaa, ĩna a, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecaarema ñamasumena ñaarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecaarema ñamasurã ñaarãma —yʉare yicami Jesús.
23862  MAT 20:1  To yicõari, ĩ buerimasare are gotimasiorũtuacami Jesús. “‘Adojʉ ñamasurã ñaja a. To bajiri õ vecaquẽne ñamasurã ñari, quẽnamasuse bʉjaarãjayitʉoĩabeticõato” yigʉ, ado bajise are gotimasiocami: —Ʉye vese cʉogʉ, ʉye ti bʉcʉaro ĩaari, busurijʉ jẽjʉ ĩre moabosaronare jigʉ vacʉmi. To bajirone yirʉcʉmi Dios,a ʉjʉ quẽne.
23876  MAT 20:15  Yʉ ye gãjoa ñati. To bajiri bojarore bajirone yibʉ yʉ. Ĩnare quẽnaro vaja yisere ĩajũnisiniaja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiri adi quetiare yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecaarema ñamasumena ñaarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecaarema ñamasurã ñaarãma —yʉare yicami Jesús.
23881  MAT 20:20  To ĩ yiro bero, Zebedeoa jaco, soa rãca ejacamo, soa ĩna bajirotire Jesúre sẽnigõ ejago. Adocãrãcʉ ñacama soa: Santiago, Juan ñacama ĩna. Jesúre rʉ̃cʉbʉogo, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucamo so. To yicõari, Jesús quẽnaro soare ĩ yirotire sẽnicamo.
23892  MAT 20:31  To bajiro ĩna yiavasãrone, —¡Avasãbesa! —ĩnare yicama masa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãcama ĩna: —Yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩar'i ñaja mʉ.are ĩamaa —Jesúre ĩre yiavasãcama ĩna.
23899  MAT 21:4  To bajiro ĩnare yiroticami Jesús, Diore gotirẽtobosarimasʉ, Ado bajiro bajirʉarojaĩ yiucamasire ñajare:
23911  MAT 21:16  To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩacama: —¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajiati mʉ? “To bajise yibesa”, ĩnare yiya —ĩre yicama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:Ajiaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajirone gotiaja amasa ĩna yirotire. ¿Ĩabeticatique ado bajiro yisere? Ado bajiro gotiaja ti: “‘Rĩamasa, to yicõari, ũjurãca quẽne, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩnato bajiro mʉ yise ñajare”, yigotiaja Dios oca —ĩnare yicami Jesús.
23927  MAT 21:32  Juan, oco rãca masare bautizarimasʉ, Ado bajirojʉa a yijama, quẽnarojaare ĩ yigotimasioboajaquẽne, ĩre ajibesuja a. To bajiboarine, “Rojorã masu ñaamaa yiĩaterãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ĩariañaboarine, ĩre ajibeticõari, rojosea yirũgũriarore bajiro rojose yicõa ñaja a —ĩnare yicami Jesús.
23928  MAT 21:33  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús: —Sĩgʉ̃ maʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecañaari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja a. To yicõari, a juajama, Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ yemayicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja.
23933  MAT 21:38  To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩaari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani ajama, mani ye sita ñaaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna.