Wildebeest analysis examples for:   bsn-bsnNT   D    February 11, 2023 at 18:08    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  Jesús ñacami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Abraham ñamasir'i, to yicõari, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami. Tire mʉa masisere bojagʉ ñari, ĩ ñicʉa vãmere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Ado bajiro vãme cʉtimasiñujarã ĩna:
23219  MAT 1:6  Isa'i macʉ ñamasiñuju Ʉjʉ David vãme cʉtigʉ. David macʉ ñamasiñuju Salomón. Ĩ jaco ñamasiñuju Ur'ias ñamasir'i manajo.
23229  MAT 1:16  Jacob macʉ ñañuju José. Ĩ ñañuju Mar'ia manajʉ. So ñañuju “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús jaco.
23230  MAT 1:17  Abraham rĩa jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna David macʉ ñamasiñuju Salomón. Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macajʉ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Jecon'ias macʉ ñañuju Salatiel. Salatiel macʉ ñañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ĩ ruyuarirodo jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã quẽna.
23231  MAT 1:18  “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ ruyuare ado bajiro bajiyuju: Ĩ jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo ñañuju so. So manajʉ ñarocʉ ñañuju José. Ĩ rãca so ñaroto rĩjoro, Esp'iritu Santo sore ejacõari, sore macʉ yiyuju ĩ. Sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñañuju so.
23233  MAT 1:20  To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosagʉ ángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñaamo so.
23234  MAT 1:21  Macʉ cʉorʉocomo so. Ĩre, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ. Masa rojose ĩna yise ñajare, Dios ĩ masiriose vaja, vaja yirẽtobosarocʉ ñarʉcʉmi ĩ. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ —Josére ĩre yiyuju ángel.
23235  MAT 1:22  “Ado bajiro bajirʉaroja” Diore gotirẽtobosamasir'i ĩ yimasire ñajare, to bajiro yiyuju ángel. Ado bajiro yimasiñuju:
23236  MAT 1:23  “Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.)
23242  MAT 2:4  To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉma, ¿nojʉ, “Ruyuarʉcʉmi” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire? —ĩnare yiyuju ĩ.
23243  MAT 2:5  To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna: —“Judea sita Belén vãme cʉti macajʉ ruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire:
23244  MAT 2:6  “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa.
23245  MAT 2:7  To ĩna yisere ajicõari, quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes. To yicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿Divato masu ñoco ruyuasʉori? —ĩnare yisẽniĩañuju.
23250  MAT 2:12  To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ.
23253  MAT 2:15  Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju.
23255  MAT 2:17  Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ:
23261  MAT 2:23  Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju.
23263  MAT 3:2  Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ: —Yoaro mene ejarʉcʉmi “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa —ĩnare yirũgũñuju ĩ.
23264  MAT 3:3  Ĩne ñañuju, “Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
23267  MAT 3:6  To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan.
23268  MAT 3:7  To bajiro ĩ yiñarone, fariseo masa, to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã. Ĩna ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa?
23270  MAT 3:9  Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
23271  MAT 3:10  —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
23272  MAT 3:11  Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan: —Yʉ berore yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorineDios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan.
23276  MAT 3:15  To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Jesús: —Yʉre oco rãca mʉ bautizasere bojaami Dios. Ñajediro Dios ĩ rotirore bajirodiroti ñaja manire —Juanre ĩre yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijare, —Baʉ. To bajirone bojaroja —ĩre yicʉdicõari, Jesúre oco rãca ĩre bautizayuju Juan.
23281  MAT 4:3  To ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro rojose ĩre yirotiĩaboayuju vãtia ʉjʉ, Satanás:Dios macʉne mʉ ñajama, adiari gʉ̃tarine pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju, Jesúre.
23282  MAT 4:4  To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne, —Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare manidisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, Dios rijarere ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. ‘Caticõa ñato’ yigʉ yimasigʉ̃ ñaami ĩ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús.
23283  MAT 4:5  To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ, Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju.
23284  MAT 4:6  To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás:Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás.
23285  MAT 4:7  To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yiseredibeaja yʉ.Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre.
23288  MAT 4:10  To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩrediyuju Jesús: —Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari,diroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús.
23292  MAT 4:14  Ti macajʉ Jesús ĩ ñajama, Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i, ado bajiro ĩ yiucamasire ñari, bajiyuju:
23293  MAT 4:15  “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús.
23295  MAT 4:17  Ti sitajʉ ejacõari, Dios ocare, ado bajise masare gotimasiocudisʉoyuju Jesús:Diore rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudisʉoyuju ĩ.
23301  MAT 4:23  Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju.
23303  MAT 4:25  Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna.
23304  MAT 5:1  Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, burojʉ majaejayuju. To ĩ bajirone, ĩ buerã ĩ tʉ rẽjañujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasiosʉoyuju Jesús: —“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma.
23307  MAT 5:4  Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.
23308  MAT 5:5  “Masimena ñaja yʉa” yirã, Dios ĩ ejarẽmosere sẽnirũgũrã ñari, Dios ĩ goticatore bajirone variquẽnarʉarãma, adi macarʉcʉroana ʉjarã ĩna ñarotire Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ñajare.
23309  MAT 5:6  Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yirʉa tʉoĩarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, “Yʉ bojasere yivariquẽnato” yigʉ, Dios, ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare.
23310  MAT 5:7  Gãjerãre ĩamaicõari, quẽnaro yirã quẽne, variquẽnarʉarãma, Dios quẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare.
23311  MAT 5:8  Dios ĩ bojarore bajiro rĩne quẽnase tʉoĩarã variquẽnarãma ĩna quẽne, berojʉ Diore ĩarona ñari.
23312  MAT 5:9  Quẽnaro ñarotire oca quẽnorã quẽne, variquẽnarʉarãma, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarona ñari.
23313  MAT 5:10  Dios ĩ rotirore bajirone ĩna yise sʉorine gãjerãjʉa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, variquẽnarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari.
23315  MAT 5:12  To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa —ĩnare yiyuju Jesús.
23319  MAT 5:16  Tire bajirone quẽnaro yiya mʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama, Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari’ yimasiato masa jediro” yirã, to yicõari, “Mani jacʉ õ vecagʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
23320  MAT 5:17  Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere reagʉ vayumi Jesús”, yitʉoĩabesa mʉa. Tire reagʉagʉ me vadicajʉ yʉ. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, vadicajʉ yʉ.
23321  MAT 5:18  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja.
23322  MAT 5:19  No bojagʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasire ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, tiredibecʉ, “No yibeaja, manidibetijaquẽne” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnabecʉ. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ me ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ Moisére Dios roticũmasireredicõari, “Tire manidijama, quẽnaja” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnagʉ̃. To bajiri Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi ĩjʉama.
23323  MAT 5:20  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, quẽnaro ĩna yiboase rẽtoro quẽnaro mʉa yibetijama, Ʉjʉ Dios yarã me ñarʉarãja mʉa quẽne.
23324  MAT 5:21  Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajise ajirũgũaja mʉa: “Sĩabesa. Ĩ sĩajama, ĩ sĩase vaja ĩre sĩaroti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja mʉa.
23325  MAT 5:22  Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja, “Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ.
23326  MAT 5:23  Tire masirã ñari, gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajʉ vacʉne, “Rojose ĩre yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩabʉjajama, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩre mʉa soemʉoĩsirotire soemʉobeja maji.
23327  MAT 5:24  Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ. “Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja.
23329  MAT 5:26  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi, tudibudire manojʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
23330  MAT 5:27  Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús:Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja.
23334  MAT 5:31  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
23335  MAT 5:32  Yʉma, ado bajiro mʉare gotiaja: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore ĩ rocajama, bʉto rojose sore yigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yise sʉorine, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Diojʉama, “So manajʉ me rãca ajeri cʉtiamo”, yiĩagʉ̃mi. Ʉ̃mʉre quẽne, gãji ĩ rocario rãca ĩ manajo cʉtijama, “Ĩ manajo me rãca ajerio cʉtiami”, yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri mʉa manajoa gãjerã rãca ĩna ajeriarã cʉtibetijama, ĩnare reabetiroti ñaja —ĩ buerãre yigotimasioñuju Jesús.
23336  MAT 5:33  Quẽna gajeye ado bajise ĩnare gotiyuju Jesús:Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, ‘Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi’ yirã, ‘Yirʉarãja’ mʉa yirore bajirone yiba”, yirere ajirũgũaja mʉa.
23337  MAT 5:34  To bajiri cojojirema mʉa gotirore bajiro yiterã ñari, ado bajiro tʉoĩavasoaboaja mʉa: “‘Dios vãme rãca riojo yaja’ mani yijama, rojose manire yibogʉmi” yirã ñari,Dios vãmere gotivasoarã yaja yʉa” yirã, gaje vãmere õ vecayere gotiboaja mʉa. To bajiro yimena quẽne, gaje vãme rãca, macarʉcʉroayere yiboarãja. Tire yiterã, Jerusalén vãme cʉti macayere yiboarãja. To bajiro mʉa yibetijama, gaje vãme rãca, mʉa rʉjoare quẽne, to yicõari, mʉa joare quẽne yiboarãja mʉa, ñise, botise mʉa joare godoveomasimena ñaboarine. Ti ũnire yibetiroti ñaja.
23341  MAT 5:38  Quẽna gajeye ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús:Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉ cajeare ĩ jajama, mʉjʉa quẽne, ĩ cajeare jaroti ñaja. Mʉ gujiare ĩ jajeajama, mʉjʉa quẽne, ĩ gujiare jajearoti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja.
23346  MAT 5:43  Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉa babarãre quẽnaro ĩamaiña. To yicõari, mʉare ĩaterãre ĩateya”, yimasirere ajirũgũaja.
23347  MAT 5:44  Yʉjʉama, ado bajiro mʉare rotiaja: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Mʉare rojose yirãre quẽne quẽnaro ĩna bajirotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa.
23348  MAT 5:45  To bajiro mʉa yijama, “Mani jacʉ õ vecagʉ rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa, ĩ bojarore bajiro yirã ñari. Masa jedirore quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. Ĩredimenare quẽne quẽnaro yirũgũgʉ̃mi. Ĩ ñagʉ̃mi quẽnarãre, rojorãre quẽne, “Busuato” yigʉ, muijure busurotigʉ, to yicõari, ocore quẽne quedirotigʉ.
23349  MAT 5:46  Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Rojorã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne.
23350  MAT 5:47  Mʉa tʉ ejarãre mʉare bajiro bajirã rĩrene mʉa sẽnijama, ¿“Quẽnaro yaja” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Diore ajimena quẽne, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne.
23352  MAT 6:1  Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —Quẽnaro mʉa yijama, “‘Quẽnaro yama ĩna’ yato gãjerã” yirã me, quẽnaro yiya mʉa. Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rĩne, “‘Quẽnaro Diore dirã ñaama’ yʉare yiĩato ĩna” yirã, mʉa yiĩoboajama, ñie vaja bʉjamenaja mʉa, õ vecajʉ mani jacʉ Dios tʉjʉ ejarã.
23353  MAT 6:2  Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnarã ñañuma’ yʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
23356  MAT 6:5  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajiro yirã ñarãma: Diore ĩna sẽnijama, Dios ocare ĩna buerivirijʉ rʉ̃gõcõari, sẽnirãma. To yicõari, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, Diore ñagõrãma. To bajiro yirãma, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã ñari. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere jẽre bʉjacõarãma ĩna. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. To bajiri, mʉama, Diore mʉa ñagõjama, ĩna yirore bajiro Diore ñagõbesa mʉa.
23357  MAT 6:6  Mʉama, Diore mʉa sẽnijama, gãjerã mʉare ĩna ĩabeto sẽnirʉarã ñari, mʉa ya sõajʉ tubibesãjacõari, ĩre sẽniña. To bajiro yicõari, mani jacʉ ruyubecʉre ĩre sẽniña. Masa ĩna masibeto Diore mʉa sẽnijama, to bajiro mʉa yise vaja, mʉare vaja yirʉcʉmi mani jacʉ, masa ĩna ĩabetiboajaquẽne mani tʉoĩasere masigʉ̃ ñari —ĩnare yiyuju Jesús.
23358  MAT 6:7  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:Dios yarã me ñarã, ĩna rʉ̃cʉbʉogʉre sẽnirã, cojoji me sẽniajerãma ĩna, “Cojoji me tire mani sẽnijama, manire ajigʉmi” yitʉoĩarã ñari.
23359  MAT 6:8  Ĩnare bajiro yibesa mʉama. Mʉa bojase mʉa sẽniroto rĩjorojʉne jẽre masicõagʉ̃mi Dios.
23360  MAT 6:9  To bajiri Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽniña: “Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna.
23364  MAT 6:13  Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. To bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
23367  MAT 6:16  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma. Bare bamenane Diore ĩna sẽnijama, “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato ĩna” yirã, sʉtiritirãre bajirã ñaĩorãma ĩna. To bajiro yirãma, “‘Ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamena bajirãma’ masa yʉare yiĩato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
23368  MAT 6:17  Mʉajʉama, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamenane ĩre mʉa sẽnijama, sʉtiritirãre bajiro bajibesa. Mʉa yirũgũrore bajiro mʉa joare quẽne quẽnaro siroa, riogare quẽne quẽnaro coe, yiya, “Masa yʉare ĩacõari, bare yʉa babetire masibeticõato” yirã. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ gãjerã ĩna ĩamasibetiboajaquẽne, ĩamasigʉ̃ ñari, mʉare vaja yirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
23371  MAT 6:20  Ado bajirojʉa yirã ñaña mʉa: “Õ vecajʉ mani jacʉ tʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yise vaja, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña. Õ vecayejʉarema, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama. Boabetirʉaroja tima. To yicõari juarudirimasa quẽne, ejabetirʉarãma. Dios manire quẽnaro ĩ yise jedibetirʉaroja.
23373  MAT 6:22  Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.