23214 | MAT 1:1 | Jesús ñacami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Abraham ñamasir'i, to yicõari, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami. Tire mʉa masisere bojagʉ ñari, ĩ ñicʉa vãmere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Ado bajiro vãme cʉtimasiñujarã ĩna: |
23219 | MAT 1:6 | Isa'i macʉ ñamasiñuju Ʉjʉ David vãme cʉtigʉ. David macʉ ñamasiñuju Salomón. Ĩ jaco ñamasiñuju Ur'ias ñamasir'i manajo. |
23229 | MAT 1:16 | Jacob macʉ ñañuju José. Ĩ ñañuju Mar'ia manajʉ. So ñañuju “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús jaco. |
23230 | MAT 1:17 | Abraham rĩa jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna David macʉ ñamasiñuju Salomón. Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macajʉ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Jecon'ias macʉ ñañuju Salatiel. Salatiel macʉ ñañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ĩ ruyuarirodo jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã quẽna. |
23231 | MAT 1:18 | “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ ruyuare ado bajiro bajiyuju: Ĩ jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo ñañuju so. So manajʉ ñarocʉ ñañuju José. Ĩ rãca so ñaroto rĩjoro, Esp'iritu Santo sore ejacõari, sore macʉ yiyuju ĩ. Sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñañuju so. |
23233 | MAT 1:20 | To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosagʉ ángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñaamo so. |
23234 | MAT 1:21 | Macʉ cʉorʉocomo so. Ĩre, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ. Masa rojose ĩna yise ñajare, Dios ĩ masiriose vaja, vaja yirẽtobosarocʉ ñarʉcʉmi ĩ. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ —Josére ĩre yiyuju ángel. |
23235 | MAT 1:22 | “Ado bajiro bajirʉaroja” Diore gotirẽtobosamasir'i ĩ yimasire ñajare, to bajiro yiyuju ángel. Ado bajiro yimasiñuju: |
23236 | MAT 1:23 | “Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.) |
23242 | MAT 2:4 | To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉma, ¿nojʉ, “Ruyuarʉcʉmi” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire? —ĩnare yiyuju ĩ. |
23243 | MAT 2:5 | To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna: —“Judea sita Belén vãme cʉti macajʉ ruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire: |
23244 | MAT 2:6 | “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. |
23245 | MAT 2:7 | To ĩna yisere ajicõari, quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes. To yicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿Divato masu ñoco ruyuasʉori? —ĩnare yisẽniĩañuju. |
23250 | MAT 2:12 | To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ. |
23253 | MAT 2:15 | Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23255 | MAT 2:17 | Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ: |
23261 | MAT 2:23 | Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23263 | MAT 3:2 | Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ: —Yoaro mene ejarʉcʉmi “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa —ĩnare yirũgũñuju ĩ. |
23264 | MAT 3:3 | Ĩne ñañuju, “Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ. |
23267 | MAT 3:6 | To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan. |
23268 | MAT 3:7 | To bajiro ĩ yiñarone, fariseo masa, to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã. Ĩna ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa? |
23270 | MAT 3:9 | Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan. |
23271 | MAT 3:10 | —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan. |
23272 | MAT 3:11 | Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan: —Yʉ berore yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan. |
23276 | MAT 3:15 | To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Jesús: —Yʉre oco rãca mʉ bautizasere bojaami Dios. Ñajediro Dios ĩ rotirore bajiro cʉdiroti ñaja manire —Juanre ĩre yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijare, —Baʉ. To bajirone bojaroja —ĩre yicʉdicõari, Jesúre oco rãca ĩre bautizayuju Juan. |
23281 | MAT 4:3 | To ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro rojose ĩre yirotiĩaboayuju vãtia ʉjʉ, Satanás: —Dios macʉne mʉ ñajama, adiari gʉ̃tarine pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju, Jesúre. |
23282 | MAT 4:4 | To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne, —Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, Dios rijarere ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. ‘Caticõa ñato’ yigʉ yimasigʉ̃ ñaami ĩ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús. |
23283 | MAT 4:5 | To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ, Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju. |
23284 | MAT 4:6 | To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás. |
23285 | MAT 4:7 | To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre. |
23288 | MAT 4:10 | To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús. |
23292 | MAT 4:14 | Ti macajʉ Jesús ĩ ñajama, Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i, ado bajiro ĩ yiucamasire ñari, bajiyuju: |
23293 | MAT 4:15 | “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús. |
23295 | MAT 4:17 | Ti sitajʉ ejacõari, Dios ocare, ado bajise masare gotimasiocudisʉoyuju Jesús: —Diore rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudisʉoyuju ĩ. |
23301 | MAT 4:23 | Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju. |
23303 | MAT 4:25 | Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna. |
23304 | MAT 5:1 | Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, burojʉ majaejayuju. To ĩ bajirone, ĩ buerã ĩ tʉ rẽjañujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasiosʉoyuju Jesús: —“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma. |
23307 | MAT 5:4 | Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare. |
23308 | MAT 5:5 | “Masimena ñaja yʉa” yirã, Dios ĩ ejarẽmosere sẽnirũgũrã ñari, Dios ĩ goticatore bajirone variquẽnarʉarãma, adi macarʉcʉroana ʉjarã ĩna ñarotire Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ñajare. |
23309 | MAT 5:6 | Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yirʉa tʉoĩarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, “Yʉ bojasere yivariquẽnato” yigʉ, Dios, ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare. |
23310 | MAT 5:7 | Gãjerãre ĩamaicõari, quẽnaro yirã quẽne, variquẽnarʉarãma, Dios quẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare. |
23311 | MAT 5:8 | Dios ĩ bojarore bajiro rĩne quẽnase tʉoĩarã variquẽnarãma ĩna quẽne, berojʉ Diore ĩarona ñari. |
23312 | MAT 5:9 | Quẽnaro ñarotire oca quẽnorã quẽne, variquẽnarʉarãma, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarona ñari. |
23313 | MAT 5:10 | Dios ĩ rotirore bajirone ĩna yise sʉorine gãjerãjʉa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, variquẽnarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari. |
23315 | MAT 5:12 | To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa —ĩnare yiyuju Jesús. |
23319 | MAT 5:16 | Tire bajirone quẽnaro yiya mʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama, Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari’ yimasiato masa jediro” yirã, to yicõari, “Mani jacʉ õ vecagʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã —ĩnare yiyuju Jesús. |
23320 | MAT 5:17 | Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere reagʉ vayumi Jesús”, yitʉoĩabesa mʉa. Tire reagʉagʉ me vadicajʉ yʉ. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. |
23321 | MAT 5:18 | Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja. |
23322 | MAT 5:19 | No bojagʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasire ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, tire cʉdibecʉ, “No yibeaja, mani cʉdibetijaquẽne” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnabecʉ. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ me ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ Moisére Dios roticũmasirere cʉdicõari, “Tire mani cʉdijama, quẽnaja” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnagʉ̃. To bajiri Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi ĩjʉama. |
23323 | MAT 5:20 | Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, quẽnaro ĩna yiboase rẽtoro quẽnaro mʉa yibetijama, Ʉjʉ Dios yarã me ñarʉarãja mʉa quẽne. |
23324 | MAT 5:21 | Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajise ajirũgũaja mʉa: “Sĩabesa. Ĩ sĩajama, ĩ sĩase vaja ĩre sĩaroti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja mʉa. |
23325 | MAT 5:22 | Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja, “Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ. |
23326 | MAT 5:23 | Tire masirã ñari, gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajʉ vacʉne, “Rojose ĩre yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩabʉjajama, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩre mʉa soemʉoĩsirotire soemʉobeja maji. |
23327 | MAT 5:24 | Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ. “Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja. |
23329 | MAT 5:26 | Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi, tudibudire manojʉ —ĩnare yiyuju Jesús. |
23330 | MAT 5:27 | Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja. |
23334 | MAT 5:31 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. |
23335 | MAT 5:32 | Yʉma, ado bajiro mʉare gotiaja: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore ĩ rocajama, bʉto rojose sore yigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yise sʉorine, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Diojʉama, “So manajʉ me rãca ajeri cʉtiamo”, yiĩagʉ̃mi. Ʉ̃mʉre quẽne, gãji ĩ rocario rãca ĩ manajo cʉtijama, “Ĩ manajo me rãca ajerio cʉtiami”, yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri mʉa manajoa gãjerã rãca ĩna ajeriarã cʉtibetijama, ĩnare reabetiroti ñaja —ĩ buerãre yigotimasioñuju Jesús. |
23336 | MAT 5:33 | Quẽna gajeye ado bajise ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, ‘Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi’ yirã, ‘Yirʉarãja’ mʉa yirore bajirone yiba”, yirere ajirũgũaja mʉa. |
23337 | MAT 5:34 | To bajiri cojojirema mʉa gotirore bajiro yiterã ñari, ado bajiro tʉoĩavasoaboaja mʉa: “‘Dios vãme rãca riojo yaja’ mani yijama, rojose manire yibogʉmi” yirã ñari, “Dios vãmere gotivasoarã yaja yʉa” yirã, gaje vãmere õ vecayere gotiboaja mʉa. To bajiro yimena quẽne, gaje vãme rãca, macarʉcʉroayere yiboarãja. Tire yiterã, Jerusalén vãme cʉti macayere yiboarãja. To bajiro mʉa yibetijama, gaje vãme rãca, mʉa rʉjoare quẽne, to yicõari, mʉa joare quẽne yiboarãja mʉa, ñise, botise mʉa joare godoveomasimena ñaboarine. Ti ũnire yibetiroti ñaja. |
23341 | MAT 5:38 | Quẽna gajeye ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉ cajeare ĩ jajama, mʉjʉa quẽne, ĩ cajeare jaroti ñaja. Mʉ gujiare ĩ jajeajama, mʉjʉa quẽne, ĩ gujiare jajearoti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja. |
23346 | MAT 5:43 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉa babarãre quẽnaro ĩamaiña. To yicõari, mʉare ĩaterãre ĩateya”, yimasirere ajirũgũaja. |
23347 | MAT 5:44 | Yʉjʉama, ado bajiro mʉare rotiaja: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Mʉare rojose yirãre quẽne quẽnaro ĩna bajirotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa. |
23348 | MAT 5:45 | To bajiro mʉa yijama, “Mani jacʉ õ vecagʉ rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa, ĩ bojarore bajiro yirã ñari. Masa jedirore quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. Ĩre cʉdimenare quẽne quẽnaro yirũgũgʉ̃mi. Ĩ ñagʉ̃mi quẽnarãre, rojorãre quẽne, “Busuato” yigʉ, muijure busurotigʉ, to yicõari, ocore quẽne quedirotigʉ. |
23349 | MAT 5:46 | Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Rojorã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne. |
23350 | MAT 5:47 | Mʉa tʉ ejarãre mʉare bajiro bajirã rĩrene mʉa sẽnijama, ¿“Quẽnaro yaja” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Diore ajimena quẽne, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne. |
23352 | MAT 6:1 | Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —Quẽnaro mʉa yijama, “‘Quẽnaro yama ĩna’ yato gãjerã” yirã me, quẽnaro yiya mʉa. Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rĩne, “‘Quẽnaro Diore cʉdirã ñaama’ yʉare yiĩato ĩna” yirã, mʉa yiĩoboajama, ñie vaja bʉjamenaja mʉa, õ vecajʉ mani jacʉ Dios tʉjʉ ejarã. |
23353 | MAT 6:2 | Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnarã ñañuma’ yʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. |
23356 | MAT 6:5 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajiro yirã ñarãma: Diore ĩna sẽnijama, Dios ocare ĩna buerivirijʉ rʉ̃gõcõari, sẽnirãma. To yicõari, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, Diore ñagõrãma. To bajiro yirãma, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã ñari. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere jẽre bʉjacõarãma ĩna. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. To bajiri, mʉama, Diore mʉa ñagõjama, ĩna yirore bajiro Diore ñagõbesa mʉa. |
23357 | MAT 6:6 | Mʉama, Diore mʉa sẽnijama, gãjerã mʉare ĩna ĩabeto sẽnirʉarã ñari, mʉa ya sõajʉ tubibesãjacõari, ĩre sẽniña. To bajiro yicõari, mani jacʉ ruyubecʉre ĩre sẽniña. Masa ĩna masibeto Diore mʉa sẽnijama, to bajiro mʉa yise vaja, mʉare vaja yirʉcʉmi mani jacʉ, masa ĩna ĩabetiboajaquẽne mani tʉoĩasere masigʉ̃ ñari —ĩnare yiyuju Jesús. |
23358 | MAT 6:7 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Dios yarã me ñarã, ĩna rʉ̃cʉbʉogʉre sẽnirã, cojoji me sẽniajerãma ĩna, “Cojoji me tire mani sẽnijama, manire ajigʉmi” yitʉoĩarã ñari. |
23359 | MAT 6:8 | Ĩnare bajiro yibesa mʉama. Mʉa bojase mʉa sẽniroto rĩjorojʉne jẽre masicõagʉ̃mi Dios. |
23360 | MAT 6:9 | To bajiri Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽniña: “Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna. |
23364 | MAT 6:13 | Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. To bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre. |
23367 | MAT 6:16 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma. Bare bamenane Diore ĩna sẽnijama, “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato ĩna” yirã, sʉtiritirãre bajirã ñaĩorãma ĩna. To bajiro yirãma, “‘Ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamena bajirãma’ masa yʉare yiĩato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. |
23368 | MAT 6:17 | Mʉajʉama, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamenane ĩre mʉa sẽnijama, sʉtiritirãre bajiro bajibesa. Mʉa yirũgũrore bajiro mʉa joare quẽne quẽnaro siroa, riogare quẽne quẽnaro coe, yiya, “Masa yʉare ĩacõari, bare yʉa babetire masibeticõato” yirã. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ gãjerã ĩna ĩamasibetiboajaquẽne, ĩamasigʉ̃ ñari, mʉare vaja yirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús. |
23371 | MAT 6:20 | Ado bajirojʉa yirã ñaña mʉa: “Õ vecajʉ mani jacʉ tʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yise vaja, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña. Õ vecayejʉarema, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama. Boabetirʉaroja tima. To yicõari juarudirimasa quẽne, ejabetirʉarãma. Dios manire quẽnaro ĩ yise jedibetirʉaroja. |
23373 | MAT 6:22 | Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. |