23256 | MAT 2:18 | “Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias. |
23260 | MAT 2:22 | Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju. |
23261 | MAT 2:23 | Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju. |
23272 | MAT 3:11 | Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan: —Yʉ berore yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan. |
23273 | MAT 3:12 | Gaje vãme ado bajiro masare gotiyuju Juan: —Yʉ bero ejagʉjʉama, trigo ajere besegʉre bajiro yirʉcʉmi, masare. To bajiri ti gasere yireacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi, jeame yatibetimejʉ masare cõagʉ̃, to yicõari, quẽnase cõrone juagʉre bajiro yirʉcʉmi, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre juavacʉ —ĩnare yiyuju Juan. |
23274 | MAT 3:13 | Cojorʉ̃mʉ Galilea sitajʉ ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju. |
23284 | MAT 4:6 | To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás. |
23285 | MAT 4:7 | To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre. |
23290 | MAT 4:12 | “Tubiberiavijʉ tubibe ecocoajami Juan” yise quetire ajicõari, Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. |
23291 | MAT 4:13 | To va, ĩ ya maca Nazaret vãme cʉti macajʉ eja, no cõro mene ñaboa, Capernaum vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti maca ñañuju ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ, Zabulón sita, to yicõari, Neftal'i sita tʉ ñarimaca. |
23293 | MAT 4:15 | “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús. |
23296 | MAT 4:18 | Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna. |
23301 | MAT 4:23 | Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju. |
23303 | MAT 4:25 | Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna. |
23309 | MAT 5:6 | Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yirʉa tʉoĩarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, “Yʉ bojasere yivariquẽnato” yigʉ, Dios, ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare. |
23310 | MAT 5:7 | Gãjerãre ĩamaicõari, quẽnaro yirã quẽne, variquẽnarʉarãma, Dios quẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare. |
23328 | MAT 5:25 | Gajeye ado bajiro bajiaja: Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãjʉne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi. |
23330 | MAT 5:27 | Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja. |
23334 | MAT 5:31 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. |
23343 | MAT 5:40 | Gãji, mʉre ocasãrʉ, “Rojose yʉre yibʉ mʉ. To bajiri, rojose mʉ yise vaja mʉ sudirore yʉre ĩsiña. Mʉ ĩsibetijama, mʉre ocasãrʉcʉja yʉ” ĩ yijama, ĩre ĩsiña. To yicõari, gajease quẽnabʉsariase ĩre ĩsirẽmocõaña. |
23366 | MAT 6:15 | Gãjerãre rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, mani jacʉ quẽne rojose mʉa yisere masiriobetirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre. |
23370 | MAT 6:19 | Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Adi macarʉcʉrojʉ, “Gajeyeũni jairo juarẽocũrʉarãja” yirã me moaña mʉa. Gajeyeũni mʉa juarẽocũboasere barearʉarãma gajeyeũni barimasa. Gajeyema, boarʉaroja ti. To yicõari, gajeyerema juarudirʉarãma juarudirimasa. |
23379 | MAT 6:28 | Sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. |
23381 | MAT 6:30 | Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, tire tĩarãma masa, bare roariajaʉjʉre. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire maigʉ̃mi Dios. To bajiri, “Manire sudi cõarʉcʉmi”, yimasiroti ñaja. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa. |
23388 | MAT 7:3 | Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús. |
23397 | MAT 7:12 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. Tire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉajʉa quẽne. To bajirone Moisés ñamasir'ire roticũmasiñuju Dios. To yicõari Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone yaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. |
23398 | MAT 7:13 | Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarãma. Gaje soje eyarisojere sãjacõari, to yicõari, eyari maa vanare bajiro josabetirʉarãma ĩnama. Ti josabetiboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma. |
23423 | MAT 8:9 | Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, “¡Vasa!” yʉ yijama, vajami. Gãjire, “Vayá” yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, “Tire yiya” yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, mʉ roque rotigʉ masu ñari, tojʉ vabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi —Jesúre yiyuju. |
23432 | MAT 8:18 | Cojorʉ̃mʉ jãjarã masa ĩ tʉjʉ ĩna ñagãnibiaro ĩacõari, —Gajejacatʉajʉ jẽacoajaro mani —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. |
23433 | MAT 8:19 | To ĩ yise rãcane, sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesús tʉ ejayuju. —Gotimasiorimasʉ, no bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ. |
23442 | MAT 8:28 | Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gadara vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre jʉarã ʉ̃mʉa budiayujarã. To bajicõari, Jesús tʉre ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã. Jʉarãjʉne vãtia sãñarã ñari, bʉto guayujarã. To bajiro ĩna bajijare, rẽtomasiña mañuju. |
23457 | MAT 9:9 | Micagʉ̃re catiogajano vagʉne, Mateo vãme cʉtigʉre yʉre ĩabʉjacami Jesús. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñacajʉ yʉ. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujicajʉ. To yʉ yiñaro ĩacõari, —Yʉre ajisʉyaya —yʉre yicami Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacajʉ yʉ yuja. |
23461 | MAT 9:13 | Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús. |
23468 | MAT 9:20 | To yʉa vatone, sĩgõ rõmio rijago Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃riomo. Gãmorõmi cʉtigo ñañumo so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. “Jesús sudiro gaja moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiriomo so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩariomo. |
23478 | MAT 9:30 | To ĩ yirone, ĩacõacama. To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare yiboacami. |
23488 | MAT 10:2 | Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa, “Yʉ ocare gotimasiocudiba” Jesús ĩ yicana. Ado bajiro vãme cʉtirã ñacajʉ yʉa: Simón vãme cʉtiboacacʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi Andrés ñacama. To yicõari, Zebedeo rĩa ñacama Santiago, ĩ bedi Juan. Gãjerã, Felipe, Bartolomé, Tomás, yʉ Mateo vãme cʉtigʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñaboacacʉ ñacajʉ. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Tadeo vãme cʉtigʉ, gãji ñacami Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉticami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩsirocarocʉ. |
23494 | MAT 10:8 | Gase boarãre mʉa ĩajama, ĩnare catioba mʉa. Gãjerã no bojase rijaye cʉtirãre quẽne ĩnare catioba. Rijariarãre tudicatioba. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne ĩnare bureaba. Vaja manone to yirotire mʉare ʉjoaja yʉ. To bajiri, vaja sẽnimenane, mʉa quẽne gotimasiocudi, rijaye cʉtirãre catio, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burea, yicudirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. |
23496 | MAT 10:10 | To yicõari, bare sãriajoari juaábeja mʉa. Sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vaja. Gajeye gʉbo sudi mʉa vasoaroti juaábeja. Tueriayucʉ́rire quẽne juaábeja. No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne —yʉare yicami Jesús. |
23531 | MAT 11:3 | Yʉa tʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna: —¿Mʉne ñati “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩacama ĩna. |
23533 | MAT 11:5 | Ado bajiro ĩre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari. |
23537 | MAT 11:9 | ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa. |
23596 | MAT 12:38 | To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩre yicama fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne: —Gotimasiorimasʉ, ĩaĩañamani mʉ yiĩosere bojaja yʉa —Jesúre ĩre yicama ĩna. |
23613 | MAT 13:5 | Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti. |
23615 | MAT 13:7 | Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. |
23616 | MAT 13:8 | Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, cien ñaricari rica cʉtiejoroja. Gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ treinta ñaricari rica cʉtiroja. |
23620 | MAT 13:12 | No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ. |
23623 | MAT 13:15 | Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i. |
23628 | MAT 13:20 | —Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ. |
23640 | MAT 13:32 | Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti mostaza ajeaca. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasiocami Jesús. |
23642 | MAT 13:34 | Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũcami Jesús. |
23667 | MAT 14:1 | Cojorʉ̃mʉ Galilea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩose quetire ajiyuju. |
23693 | MAT 14:27 | To yʉa yiboajaquẽne, —Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —yʉare yicami Jesús. |
23700 | MAT 14:34 | To baji jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ ejacajʉ yʉa. |
23721 | MAT 15:19 | Masa, rojose tʉoĩacõari, ado bajise rojose yirãma: Gãjerãre sĩarãma ĩna. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma. Juarudirãma. Socarãma ĩna. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. |
23723 | MAT 15:21 | Gotigajanocõari, yʉare ũmato vacoacami Jesús, Tiro, to yicõari Sidón vãme cʉti macari tʉjʉ vana. |
23725 | MAT 15:23 | To bajiro so yiboajaquẽne, sore cʉdibeticami Jesús. To bajiri ado bajiro Jesúre yicajʉ yʉa, ĩ buerimasajʉama: —Sore varotiya mʉ. Gõjanabioro manire avasã sʉyaamo —ĩre yiboacajʉ yʉa. |
23731 | MAT 15:29 | To ĩ yiro bero, Galilea vãme cʉtirita tʉjʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, burojʉ majacajʉ. Tojʉ maja, joe jeaejacõari, ejarũjucoacajʉ. |
23755 | MAT 16:14 | To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Jerem'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama ĩna —Jesúre ĩre yicʉdicajʉ yʉa. |
23759 | MAT 16:18 | Ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Mʉ vãme ñaja Pedro. “Gʉ̃ta” yirʉaro yaja ti “pedro” ti yijama. Mʉ gotimasiose sʉorine jãjarã masa, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, vãti yarã, “Bajireacõa tʉjajaro ĩna” yirã, rojose ĩnare yimasibetirʉarãma ĩna. |
23776 | MAT 17:7 | To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna tʉ vacõari, ĩnare moaĩañuju Jesús. Ĩnare moaĩagʉ̃ne, ado bajiro yiyuju: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Güibesa mʉa —ĩnare yiyuju. |
23789 | MAT 17:20 | To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —“Dios ĩ ejarẽmose rãca burocarʉarãja” yitʉoĩamena ñari, vãtire burocamasibesuja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: “Mojoroaca yimasirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, i burore, “Gajerojʉ vasa” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti. Ñiejʉa mʉa yimasibeti manirʉaroja. |
23791 | MAT 17:22 | Galilea sitajʉ vana, gãmerã cãmotadiri mene cojojũnane Jesúrãca vacudicajʉ yʉa. To bajiro yʉare ũmato bajicudigʉne, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. |
23794 | MAT 17:25 | —Ĩsirʉcʉmi —yicʉdiyuju Pedrojʉama. Tijʉ bero, vijʉ sãjaejacõari, vaja sẽnirimasa ĩna sẽniĩarere ĩ gotibetone, Jesújʉa, ado bajiro Pedrore ĩre boca yicõacami: —Simón, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Adigodoana ʉjarã, ñimarãjʉare vaja yirotiati? ¿Ĩna yarãrene gãmerã vaja sẽniatique? ¿Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũatique ĩna? —Pedrore ĩre yisẽniĩacami Jesús. |
23795 | MAT 17:26 | To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro: —Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũama —yicʉdicami Pedro. To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús: —Riojo yaja mʉ. To bajiri Dios macʉ ñari, yʉ ya vi ti ñajare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre vaja yibecʉja yʉma. |
23809 | MAT 18:13 | Gãjerã yayimena noventa y nueve ñarirãcʉre, “Yayibesuma” yivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, yayir'ire bʉjacõari, ĩnare ĩ variquẽnaro rẽtobʉsaro ĩre variquẽnagʉ̃mi. |
23815 | MAT 18:19 | Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Gajeye ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajirone mʉa tʉoĩajedicõajama, mʉa bojasere ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ. |
23819 | MAT 18:23 | To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare gotimasiocami Jesús: —Bʉto rojose mʉa yiro bero, sʉtiriticõari, “Yʉare masirioya” Diore mʉa yijama, mʉare masiriorʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yise ñajare, “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, mʉare masirioroti ñaja” yigʉ, ado bajise gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩre vaja morãre gotirʉ, ĩre moabosarimasare jicõagʉ̃mi. |
23821 | MAT 18:25 | Ĩre ĩna ãmiejarirĩmarore, ñie rãca vaja yimasibecʉmi. To bajiro ĩ bajijare, ĩre ãmiejarãre ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire, ĩ manajo, ĩ rĩare quẽne gãjerãre yʉre ĩsibosaya, ‘Gãjerãre moabosarimasa ñato’ yirã. To yicõari, ĩ gajeyeũni jedirore gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnima. To yicõari, ti vaja mʉa bʉjasere yʉre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, yʉre ĩ vaja mose jedicoarʉaroja”, ĩnare yigotigʉmi ʉjʉ. |
23832 | MAT 19:1 | To bajiro ĩ gotimasioro bero, Galilea sita ñariarã vacõari, Judea sitajʉ ejacajʉ yʉa. Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ ñacajʉ ti sita. |
23843 | MAT 19:12 | Sĩgʉ̃ri manajo cʉtimena ñarãma. Rõmia rãca ĩna yiroti ti manijare, bajirãma. To bajirãne ruyuariarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, “Rĩa yimasibeticõato” yirã, ĩna yijeriarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, manajo bojamenama, “Yʉ manajo cʉtibetijama, yʉ ʉjʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnabʉsaro yimasirʉcʉja yʉ” yitʉoĩarã ñari, bajirãma. To bajiro bajirʉa tʉoĩarãma, to bajirone bajiato —yʉare yicami Jesús. |
23844 | MAT 19:13 | Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejacama masa, ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa: —¡Juavadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yicajʉ yʉa. |
23847 | MAT 19:16 | Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami: —Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajise quẽnase yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yicami. |
23849 | MAT 19:18 | To ĩ yijare, —¿Disere yati mʉ, “Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja” mʉ yijama? —Jesúre ĩre yicami. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise rotimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa. |
23854 | MAT 19:23 | To bajiro ĩ bajivato ĩacõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma. |
23889 | MAT 20:28 | Dios ĩ roticõacacʉ quẽne, to bajirone bajiaja yʉ. “Gãjerã yʉ bojasere masicõari, quẽnaro yʉre yato ĩna” yigʉ me vadicajʉ yʉ. “Ĩna bojasejʉare masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yigʉ vadicajʉ yʉ. To yicõari, jãjarã rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vaja, ĩnare vaja yibosagʉagʉ vadicajʉ yʉ —yʉare yicami Jesús. |
23903 | MAT 21:8 | Jãjarã masa ñacama. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉticama. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yicama, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉticama. |
23906 | MAT 21:11 | To ĩna yijare, gãjerã ado bajiro yicʉdicama: —Ĩne ñaami Diore gotirẽtobosarimasʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, Galilea sita Nazaret vãme cʉti macagʉ —yicama masa. |
23907 | MAT 21:12 | Ti macajʉre ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne tud'iãgõbucami Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereacami. |
23916 | MAT 21:21 | To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami ĩ: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. “To bajiro yirʉcʉmi Dios” ĩre mʉa yiajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, higuera vãme cʉtiʉre yʉ yise ũni rĩrene yimasimenaja mʉa. Gajeye josase ti ñaboajaquẽne, yimasicõarãja. “I burore, moa riagajʉ rocaroacoasa” mʉa yijama, to bajirone bajirʉaroja. |
23930 | MAT 21:35 | Ʉye vesejʉ ĩna ejaro ĩacõari, ti vese coderãjʉa, ado bajiro yirãma: Ĩnare ñejecõari, jarãma. Gãjerãre sĩarãma, to yicõari gãjerãre gʉ̃tane reasĩarãma. |
23937 | MAT 21:42 | To ĩna yicʉdisere ajicõari, Jesújʉa, ado bajiro ĩnare yicami: —“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. |
23946 | MAT 22:5 | To ĩ yisere ajicõari, jirã vaboarãma ĩna quẽna. Ĩnare cʉdimenane, vacoanama, ĩna ye moare moaroana. Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉ vacʉmi. Gãji ĩ gajeyeũni ĩsirojʉ vacʉmi. |
23947 | MAT 22:6 | Gãjerãma, ʉjʉ ĩ cõaboariarãre ñejecõari, ĩnare jasĩacõarãma. |
23961 | MAT 22:20 | Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yicami Jesús. |
23977 | MAT 22:36 | —Gotimasiorimasʉ, ¿disejʉa ñati ñamasuse masu Dios ĩ rotimasire, mʉ ĩajama? —ĩre yisẽniĩacami. |
23992 | MAT 23:5 | Jediro ĩna yisere, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama. Ĩna riovecari siature, ĩna ricari dʉreature quẽne Dios ocasãñarijataroriaca jacabʉsarijatarori cʉoama ĩna, “Gãjerã manire ĩacõari, quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã. To yicõari sudiro gaja seayore, jacabʉsase seayore cʉtiaseri sãñaama ĩna. “Quẽnaro yirã ñaama ĩna” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama. |
23995 | MAT 23:8 | Mʉarema, ĩna yirore bajiro mʉa yibetijare, quẽnarʉaroja. “Gotimasiorimasʉ” mʉa rãcana mʉare ĩna yisere bojabetirʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, mʉa jedirore gotimasiorimasʉma. Mʉama, cojoro cõrone ñarã ñaja mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiri gotimasiorimasʉ gãmerã yimasimenaja mʉa. |
24000 | MAT 23:13 | Fariseo masare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne yigʉ, ado bajiro goticami Jesús: —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús. |
24021 | MAT 23:34 | Mʉa jud'io masa vatoajʉ Diore gotirẽtobosarãre, quẽnaro tʉoĩarãre quẽne, Dios ocare gotimasiorãre quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãja mʉa. Gãjerãrema yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãja. Gãjerãrema, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ĩnare jarʉarãja. Gãjerãrema, ĩna vati macari ñaro cõrone rojose ĩnare yisʉyarʉarãja. |