Wildebeest analysis examples for:   bsn-bsnNT   R    February 11, 2023 at 18:08    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  Jesús ñacamiRotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Abraham ñamasir'i, to yicõari, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami. Tire mʉa masisere bojagʉ ñari, ĩ ñicʉa vãmere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Ado bajiro vãme cʉtimasiñujarã ĩna:
23218  MAT 1:5  Salmón macʉ ñamasiñuju Booz. Ĩ jaco ñamasiñuju Rahab. Booz macʉ ñamasiñuju Obed. Ĩ jaco ñamasiñuju Rut. Obed macʉ ñamasiñuju Isa'i.
23220  MAT 1:7  Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. Roboam macʉ ñamasiñuju Ab'ias. Ab'ias macʉ ñamasiñuju Asa.
23229  MAT 1:16  Jacob macʉ ñañuju José. Ĩ ñañuju Mar'ia manajʉ. So ñañujuRotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús jaco.
23230  MAT 1:17  Abraham rĩa jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne jʉaãmoro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne jʉaãmoro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna David macʉ ñamasiñuju Salomón. Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macajʉ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna jʉaãmoro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Jecon'ias macʉ ñañuju Salatiel. Salatiel macʉ ñañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama,Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ĩ ruyuarirodo jʉaãmoro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã quẽna.
23231  MAT 1:18  Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ ruyuare ado bajiro bajiyuju: Ĩ jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo ñañuju so. So manajʉ ñarocʉ ñañuju José. Ĩ rãca so ñaroto rĩjoro, Esp'iritu Santo sore ejacõari, sore macʉ yiyuju ĩ. Sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñañuju so.
23233  MAT 1:20  To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosagʉ ángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñaamo so.
23236  MAT 1:23  Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.)
23242  MAT 2:4  To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉma, ¿nojʉ,Ruyuarʉcʉmi” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire? —ĩnare yiyuju ĩ.
23251  MAT 2:13  Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero, José ĩ cãjiriarojʉ ĩre ruyuayuju ángel quẽna. Ruyuacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Yujiya. Sũcare, ĩ jacore quẽne Egiptojʉ ĩnare ũmato rudiasa mʉ. Tone ñacõama maji.re gotirojʉ tudiaba. Herodes, Jesúre sĩarʉ ĩre macarʉcʉmi —Josére ĩre yiyuju ángel.
23255  MAT 2:17  Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ:
23256  MAT 2:18  Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias.
23261  MAT 2:23  Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju.
23263  MAT 3:2  Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ: —Yoaro mene ejarʉcʉmi Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa —ĩnare yirũgũñuju ĩ.
23267  MAT 3:6  To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan.
23268  MAT 3:7  To bajiro ĩ yiñarone, fariseo masa, to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã. Ĩna ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —Oco rãca mʉare bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa?
23269  MAT 3:8  Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnarã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa.
23271  MAT 3:10  —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
23272  MAT 3:11  Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan: —Yʉ berore rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan.
23302  MAT 4:24  To bajiri Jesús rijarãre ĩ catiosere masa ĩna gotibatojare, Siria sitana quẽne tire ajicõari, rijaye cʉtirãre juaejayujarã, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. Rijaquedirãre, to yicõari, micarãre quẽne juaejayujarã, Jesúre catiorotirã. Ĩna ñaro rone ĩnare catioyuju.
23314  MAT 5:11  re mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa.
23317  MAT 5:14  Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju:Rẽtiarojʉre busubatosere bajiro bajiroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa bajijare, busubatose quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩarʉarãma masa. Jairimaca buro joejʉ ñarimaca quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩajedicõarʉarãma.
23321  MAT 5:18  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja.
23323  MAT 5:20  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, quẽnaro ĩna yiboase rẽtoro quẽnaro mʉa yibetijama, Ʉjʉ Dios yarã me ñarʉarãja mʉa quẽne.
23325  MAT 5:22  Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja,Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ.
23326  MAT 5:23  Tire masirã ñari, gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajʉ vacʉne,Rojose ĩre yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩabʉjajama, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩre mʉa soemʉoĩsirotire soemʉobeja maji.
23327  MAT 5:24  Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ.Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja.
23329  MAT 5:26  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi, tudibudire manojʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
23331  MAT 5:28  Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Rõmio, no bojagore yirʉa tʉoĩare quẽne rojose ñaja. No bojagʉ, rõmiore yirʉa tʉoĩagʉ̃, ĩ tʉoĩasene sore ajerio cʉtigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma, mʉare yaja yʉ —yiyuju Jesús.
23342  MAT 5:39  Yʉjʉama, ado bajiro mʉare gotiaja: Rojose re yigʉre gãmebesa. Ado bajirojʉa yiya: Cojojacatʉa, mʉ vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya.
23343  MAT 5:40  Gãji,re ocasãrʉ, Rojose re yibʉ mʉ. To bajiri, rojose mʉ yise vaja mʉ sudirore re ĩsiña. Mʉ ĩsibetijama,re ocasãrʉcʉja yʉ” ĩ yijama, ĩre ĩsiña. To yicõari, gajease quẽnabʉsariase ĩre ĩsirẽmocõaña.
23349  MAT 5:46  Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Rojorã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne.
23353  MAT 6:2  Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnarã ñañuma’ yʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
23363  MAT 6:12  Rojose yʉa yisere masirioya’ re yisẽniaja yʉa, yʉare rojose yirãre quẽne masiriorã ñari.
23364  MAT 6:13  Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. To bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
23367  MAT 6:16  Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma. Bare bamenane Diore ĩna sẽnijama, “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato ĩna” yirã, sʉtiritirãre bajirã ñaĩorãma ĩna. To bajiro yirãma, “‘Ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamena bajirãma’ masa yʉare yiĩato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
23373  MAT 6:22  Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama,Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
23386  MAT 7:1  Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“Rojose yirã ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama,Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios.
23387  MAT 7:2  To bajiri, gãjerãre rojose ĩna yise sʉorine Rojose tãmʉorʉarãja” mʉa yiĩacõĩajama, mʉare ĩ beserirʉ̃mʉjʉ, Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩacõĩarʉcʉmi Dios.
23388  MAT 7:3  Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo re gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús.
23408  MAT 7:23  To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Tire mʉare yirotibeticajʉ yʉ. Mʉare masibeaja. ¡Vasa! Rojose yirã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.
23419  MAT 8:5  Capernaum vãme cʉti macajʉre Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉ vayuju surara ʉjʉ. Romano masʉ ñañuju ĩ. Jesús tʉ ejacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ado bajiro ĩre sẽniñuju:
23424  MAT 8:10  To bajiro ĩ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩañuju Jesús. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju, ĩre sʉyarãre: Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, re yirẽmorʉcʉmi” re ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re, ĩabetirũgũaja yʉ.
23440  MAT 8:26  To bajiro ĩna yirone, —¿No yirã bʉto güiati mʉa?Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, re yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju. To yi, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.
23443  MAT 8:29  Jesúre ĩarãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna ʉsʉrijʉre sãñarã, vãtia: —¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati Dios macʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yirotirʉ̃mʉ ti ejabetiboajaquẽne, ¿rojose yʉare yigʉ vadiati mʉ? —Jesúre yiyujarã vãtia.
23450  MAT 9:2  Ti macajʉ ĩ ñaro, micagʉ̃re rijarã ãmivariajʉ joejʉ ĩre ãmiejayujarã. “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Yʉ maigʉ̃, tʉoĩatutuaya. Rojose yirere re masiriocõaja —ĩre yiyuju Jesús.
23453  MAT 9:5  Rojose yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”,re yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, re yiĩamasirãja mʉa.
23458  MAT 9:10  Yʉ ya vijʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, bacajʉ yʉa. Yʉ rãca barã ejacana, jãjarã ñacama. Yʉ yicatore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã, Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne ñacama. Jesús buerimasa quẽne ñacama.
23460  MAT 9:12  To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús, fariseo masare: —Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiajare quẽne.Rojosere yirã me ñaja yʉa”, yirãma, re bojamenama.Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne re bojarãma.
23461  MAT 9:13  Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, re mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.
23475  MAT 9:27  Tojʉ ñariarã yʉa cãnirivi yʉa tudiatone, caje ĩamena jʉarã Jesúre avasã sʉyadicama: —Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami,Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre yisʉyacama ĩna. Vijʉ yʉa sãjaejarone, ĩna quẽne sʉyasãjaejacoacama. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —“Yʉa caje ĩabetire ‘Ĩato’ yigʉ, yʉare ejarẽmomasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. —Yʉa ʉjʉ, to bajirone re yitʉoĩaja yʉa —ĩre yicʉdicama.
23487  MAT 10:1  Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasare yʉare jʉaãmoro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽocami Jesús. Yʉare jirẽocõari, ado bajiro yicami: —Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma. Rijaye cʉtirãre quẽne, “Catiya” mʉa yijama, caticoarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
23494  MAT 10:8  Gase boarãre mʉa ĩajama, ĩnare catioba mʉa. Gãjerã no bojase rijaye cʉtirãre quẽne ĩnare catioba. Rijariarãre tudicatioba. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne ĩnare bureaba. Vaja manone to yirotire mʉare ʉjoaja yʉ. To bajiri, vaja sẽnimenane, mʉa quẽne gotimasiocudi, rijaye cʉtirãre catio, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burea, yicudirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
23501  MAT 10:15  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —yʉare yicami Jesús.
23509  MAT 10:23  Cojo maca mʉare rojose ĩna yijama, gaje macajʉ rudiaja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jediro Israel sitajʉre ñarimacarire mʉa goticudijeoroto rĩjoro, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, adi macarʉcʉrojʉre tudiejarʉcʉja yʉ.
23512  MAT 10:26  Quẽna ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús:Rojose mʉare ĩna yitud'iboajaquẽne, ĩnare güibeja mʉa. “Masa ĩna ĩabeto yitud'irã yaja” mʉare ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, ĩacõarʉcʉmi. Ñiejʉa masa ĩna yirudise maja, Diorema. Adirʉ̃mʉri masa ĩna masibeti jediro, Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, gotirʉcʉmi.
23528  MAT 10:42  Riojo mʉare gotiaja yʉ.re ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne,re ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna. Ocone ĩnare ĩna ioboajaquẽne, vaja bʉjarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
23531  MAT 11:3  Yʉa tʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna: —¿Mʉne ñatiRotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
23533  MAT 11:5  Ado bajiro ĩre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari.
23537  MAT 11:9  ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa.
23538  MAT 11:10  Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ,re cõaroto rĩjoro, re gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’, yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
23541  MAT 11:13  Juan ĩ gotimasiosʉoroto rĩjorojʉne, Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre goticoayuma ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. Moisére Dios ĩ roticũmasire quẽne, tire gotiaja ti.
23542  MAT 11:14  “Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro bajigʉ ejarʉcʉmi”, yigotiyujarã ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. To bajiro ĩna yimasirere, Riojo ucamasiñuma ĩna” mʉa yitʉoĩajama, “Juan ĩ ejarotire gotirã yimasiñuma”, yimasiaja mʉa.
23544  MAT 11:16  Quẽna ado bajiro ĩre ajisʉyarãre goticami Jesús: —Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana: Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare.
23549  MAT 11:21  —Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama.Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma.
23550  MAT 11:22  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro.
23551  MAT 11:23  Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. Toanare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Sodoma macanare quẽne yʉ yiĩojama, rojose ĩna yisere yitʉjaboriarãma ĩnama. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõaboriaroja ti maca maji.
23552  MAT 11:24  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macanare ĩna ajirʉabeti vaja, Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —yitʉoĩa goticami Jesús.
23564  MAT 12:6  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére ĩ roticũmasire, Diore yirʉ̃cʉbʉoriaviaye ñase rẽtobʉsaro ñamasuse ñaja mame yʉ rotise.
23565  MAT 12:7  Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasibetibʉsaja mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, re ĩna soemʉosere bojabetibʉsaja yʉ. Masa gãjerãre quẽnaro ĩna ĩamaisejʉare bojamasucõaja yʉ”. To bajiro yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire, “Ado bajiro yirʉaro yaja” yiajimasirã masu mʉa ñajama, Dios ĩ bojabeti rojose ĩna yibetiboajaquẽne,Rojose yama” yʉ buerimasare ĩnare yiĩabetiboriarãja mʉa.
23581  MAT 12:23  Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa jediro: —¿Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamiRotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani tʉoĩa yuñarũgũgʉ̃ ñatique ĩ? —yicama.
23586  MAT 12:28  Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, re yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”,re yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.
23591  MAT 12:33  Quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Yucʉ́ quẽnase ti rica cʉtijama, “Quẽnaricʉ ñaja”, yaja mani. Yucʉ́ rojose ti rica cʉtijama,Rojoricʉ ñaja”, yaja mani. Ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉaye, rojoricʉaye ñaja”, yiĩamasiaja mani. To bajirone bajiaja mani yise quẽne. “Quẽnagʉ̃ ñaami. Rojogʉ ñaami” yimasirʉarã, ĩ yisere ĩaĩarãja mani.
23592  MAT 12:34  Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. Rojorã ñari, no yirã quẽnasere ñagõmenaja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉ rojose mʉa tʉoĩasãñasere ñagõburũgũaja mʉa.
23593  MAT 12:35  Quẽnagʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri quẽnase ñagõgʉ̃mi. Rojogʉjʉama, rojose tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri rojose ñagõgʉ̃mi.
23594  MAT 12:36  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ejarʉaroja masa jedirore Dios ĩ beserirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre tocãrãca vãme, mʉa ñagõria vãmere, “Ado bajiro ti bajijare, to bajise ñagõcajʉ yʉa”, Diore yigotirʉarãja mʉa.
23625  MAT 13:17  Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yiĩosere masirã ñari, to yicõari, gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
23639  MAT 13:31  Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi.
23641  MAT 13:33  Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús: “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ, gaje gotimasiore queti goticami:Rõmio, pan quẽnogoago, trigo vetare idiaji vasãcõari, pan ũmato vauvasere vʉogomo so. To so yijare, jairo vauvaroja ti. Tire bajirone bajirʉaroja, Diore rotibosagʉre re ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa mʉa bʉjʉroti —ĩnare yigotimasiocami Jesús.
23658  MAT 13:50  Rojorãre ĩnare juacõari, jeame yatibetimejʉ reacõarʉarãma. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
23668  MAT 14:2  To ĩ yiñasere ajicõari, ĩre moabosarimasare ado bajiro yiyuju: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne, ñagʉ̃mi quẽna. Rijacoaboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi ĩ —yitʉoĩaboayuju Herodes.
23673  MAT 14:7  To bajiri, Riojo re gotiaja yʉ. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. No bojase mʉ sẽnijama,re ĩsirʉcʉja —sore yiyuju ĩ Herodes.
23675  MAT 14:9  To bajiro so yisere ajicõari, sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, Riojo re gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama,re ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ti ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju.
23681  MAT 14:15  Rãioroto rĩjoro, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yicajʉ yʉa, ĩ buerã: —Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja. To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboacajʉ yʉa.
23687  MAT 14:21  Tire bacana cinco mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa.
23706  MAT 15:4  Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Mʉ jacʉre, jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
23713  MAT 15:11  Dios ĩ ĩajama, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmo coemenane mani base sʉori me rojose yirãja mani. Rojose tʉoĩacõari, rojose mani ñagõsejʉa ñaja rojose mani yise. “Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mani”, yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
23724  MAT 15:22  Tojʉ yʉa ejaro bero, sĩgõ cananeo maso, Jesús tʉjʉare avasã vadicamo so: —Yʉ ʉjʉ, David ñamasir'i jãnami,Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ.re ĩamaiña. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. To bajiri bʉto rojose tãmʉoamo —Jesúre yigoticamo so.
23732  MAT 15:30  To yʉa bajiro ĩacõari, Jesúsre jãjarã masa ejacama, rijaye cʉtirãre juaejarã. Ĩna juaejacana ado bajiro bajirã ñacama: Rujasagueri vana, jeariarã, ĩamena, ñagõmena, to yicõari, jãjarã gajeye rijaye cʉtirã ñacama. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ĩnare catiocami Jesús.
23733  MAT 15:31  Ñagõmena ñaboariarã, ñagõcoacama. Rujasagueri vaboariarã, quẽnaro vacama. Ĩamena ñaboariarã, ĩacoacama. Jeariarã quẽne, quẽnaejacoacama. To bajiro bajisere ĩacõari, no yimasibeticama masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna, “Ĩ ñagʉ̃mi quẽnaro yigʉ, jud'io masa yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ” yirã.