23214 | MAT 1:1 | Chupan ri vuj re' tz'iban-vi can quibi' ri ojer tak rati't-rumama' ri Jesucristo. Rija' riy-rumam can ri rey David, y riy-rumam can ri Abraham. |
23229 | MAT 1:16 | Ri Jacob jari' rutata' ri José; y ri José jari' xoc rachijil ri María, ri achok chuk'a' xalex-vi ri Jesús. Y ri Jesús, jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. |
23230 | MAT 1:17 | Chuvech re roch'ulef xek'ax-e catorce solaj vinak ri nitiquer-pe riq'uin ri Abraham c'a riq'uin ri rey David. Catorce chic solaj xek'ax-e chuvech re roch'ulef ri nitiquer-pe riq'uin ri rey David c'a chupan ri tiempo tok ri israelitas xe'uc'uax pa roch'ulef Babilonia. Y catorce chic solaj xek'ax-e chuvech re roch'ulef ri nitiquer-pe riq'uin ri tiempo tok ri israelitas xe'uc'uax pa Babilonia c'a chupan ri tiempo tok xalex ri Jesucristo choch'ulef. |
23231 | MAT 1:18 | Tok xalex ri Jesucristo, quire' ri xbanataj: Ri María ri xoc rute', jun xten c'utun chic roma ri José. Pero tok man jani tiquic'uaj-qui' chiri', xna'ex chi ri María quiri' chic rubanon roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu xka pa ruvi'. |
23233 | MAT 1:20 | Quiri' ri xunojij rija' pa ránima, pero pa ruvaran, ri José xutz'et jun ángel richin ri Ajaf, y ri ángel quire' xu'ij che: José, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, man taxi'ij-avi' chi yac'ule' riq'uin ri María, roma ri ac'ual ri royo'en chi nalex chuk'a', can richin vi ri Lok'olaj Espíritu. |
23239 | MAT 2:1 | Alaxnak chic chiri' ri Jesús pa Belén pa departamento Judea pa ru-tiempo ri rey Herodes, tok xepe aj-nic'oy quij ch'umila' quire' achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, xe'eka ri pa tinamit Jerusalem, |
23240 | MAT 2:2 | y quire' niquic'utula' chique ri aj chiri': ¿Achique c'a lugar c'o-vi ri qui-Rey ri israelitas ri c'a ja oc xalex? Roma roj c'a ja achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, chiri' katz'eton-vi-pe ri ruch'umil, y roj petenak richin nukaya' ruk'ij. |
23242 | MAT 2:4 | Rija' tok erumolon conojel ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nuc'utula' chique ri achique chi lugar nalex-vi ri Jun ri nitak-pe chucolic ri rutinamit ri Dios. |
23243 | MAT 2:5 | Ri achi'a' ri xerumol quire' xqui'ij che ri rey Herodes: Vave' pa departamento Judea nalex-vi, y ja ri pa Belén. Roma ri rutz'iban can ri jun profeta ojer, quire' nu'ij: |
23244 | MAT 2:6 | Rat Belén, ri ratc'o pa roch'ulef Judá, Mana-ta rat ri más co'ol ak'ij chiquicojol ri lugares c'o quik'ij chiri' pa Judá, Roma ja aviq'uin rat xtipe-vi ri Jun ri xtuc'uan bey, Y xqueruyuk'uj ri nutinamit Israel, nicha' ri Dios. Quiri' xqui'ij-apu che ri rey Herodes. |
23245 | MAT 2:7 | Jari' tok ri rey Herodes ruyon xeroyoj ri aj-nic'oy quij ch'umila', y xuc'utuj utz-utz ruchojmil chique ri ajani tiempo quitz'eton-pe ri ch'umil. |
23246 | MAT 2:8 | Rija' xerutak c'a e pa Belén y xu'ij-e chique: Quixbin y tic'utuj utz-utz rutzijol ri ac'ual, y tok ivilon chic, tu'iya' can rutzijol chuve, richin quiri' ja jun yin nenya' ruk'ij, xcha'. |
23247 | MAT 2:9 | Tok quic'axan chic ri xu'ij-e ri Herodes chique, rije' xebe. Jac'a ri ch'umil ri quitz'eton-pe, ruc'uan-e quibey, y c'a ja xpa'e' pa ruvi' ri lugar ri c'o-vi ri ac'ual. |
23249 | MAT 2:11 | Tok xe'oc-apu ri pa jay, xquitz'et ri ac'ual y ri María ri rute', jac'ari' xexuque-ka richin xquiya' ruk'ij ri ac'ual. Xequijakala' c'a ri quiyacabal y xquisipala' can oro, pon y mirra che. |
23250 | MAT 2:12 | Pero pa cachic' xk'alajrises chiquivech chi can man chic quek'ax riq'uin ri rey Herodes richin nequiya' can rutzijol che. Romari', tok xetzolij-e pa quiroch'ulef, xa jun vi chic bey xebe-vi. |
23251 | MAT 2:13 | Tok ri aj-nic'oy quij ch'umila' xe'el yan e chiri', jari' tok jun ángel richin ri Ajaf xuc'ut-ri' chuvech ri José pa rachic', y quire' xu'ij che: Cacataj, tac'uaj-e ri ac'ual y ri rute' y quixenimaj c'a pa roch'ulef Egipto. Chiri' quixc'uje-vi, c'a ja tok xtinya' rutzijol chave, roma ri rey Herodes xturucanoj ri ac'ual vave' richin nrojo' nucamisaj, xcha' ri ángel. |
23252 | MAT 2:14 | Jac'ari' xcataj ri José, y quiri' chak'a' xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej c'a pan Egipto. |
23253 | MAT 2:15 | Chiri' xec'uje-vi c'a (xcom, xquen) na ri rey Herodes, richin nibanataj ri ruch'abel ri Ajaf ri xel pa ruchi' ri profeta ojer can, tok xu'ij: Pan Egipto c'o-vi ri Nuc'ajol tok xinvoyoj. Quiri' ru'in can ri profeta ojer. |
23254 | MAT 2:16 | Jac'a tok ri rey Herodes xuna'ej chi ri aj-nic'oy quij ch'umila' xa man xuquiya' ta chic rutzijol che, jani na xcataj royoval. Romari' ri ajani tiempo rac'axan can quiq'uin chi quitz'eton-pe ri ch'umil, ja riq'uin ri' xu'ij chi quecamises ri ch'utik alabo ri ec'o pa Belén y ri ec'o pa tak lugares ri ec'o-pe chunakaj ri Belén, conojel ri caca' quijuna' pa xulan. |
23256 | MAT 2:18 | Pa tinamit Ramá xc'axataj nimalaj bis. Najin ok'ej. Y nic'axataj chi nijik'ik' ok'ej. Ri' ja ri Raquel yerok'ej ri ral. Rija' nis-ta man xrojo' ta xbochi'ix ri ránima, roma ri ral ri xecamises. Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías. |
23257 | MAT 2:19 | Tok caminak chic ri rey Herodes, xuc'ut-ri' jun ángel richin ri Ajaf Dios chuvech ri José pa rachic' chiri' pan Egipto, |
23258 | MAT 2:20 | y xu'ij che: Cacataj, tac'uaj-e ri ac'ual y ri rute' y quixtzolij pan Israel. Roma vacami ecaminak chic ri xecanon rucamic ri ch'uti ac'ual, xcha' ri ángel. |
23259 | MAT 2:21 | Xcataj c'a ri José, xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej, y xetzolij pan Israel. |
23260 | MAT 2:22 | Pero roma xrac'axaj chi ja ri Arquelao ri ruc'ajol ri rey Herodes nibano gobernar pa departamento Judea, romari' ri José nuxi'ij-ri' chi ni'e chiri'. Pero pa jun rachic' xk'alajrises chuvech ri achique utz chi nu'on, y romari' xuc'uaj ri ac'ual y ri te'ej pa departamento Galilea. |
23263 | MAT 3:2 | Rija' quire' nu'ij chique ri vinak: Tijala' ino'oj y tiya' can ri imac, roma nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, nicha' chique. |
23264 | MAT 3:3 | Quiri' xu'on ri Juan ri Bautista, roma ja rija' ri k'alajrisan can roma ri profeta Isaías ojer, tok xu'ij: Pa chakijlaj tz'iran ulef c'o jun xtich'o riq'uin ruchuk'a' y xtubila': Tibana-apu rubanic ri bey ri xtik'ax-vi ri Ajaf, Utz-utz tichojmij-apu. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. |
23266 | MAT 3:5 | Ri aj pa tinamit Jerusalem, ri aj pa tak tinamit richin ri Judea, y ri ec'o pa tak tinamit chunakaj ri rakan-ya' Jordán, conojel re' nequimolo-qui' riq'uin, |
23267 | MAT 3:6 | can niquik'alajrisaj ri quimac, y ye'an-e bautizar roma rija' pa rakan-ya' Jordán. |
23268 | MAT 3:7 | Tok ri Juan xutz'et chi eq'uiy chique ri achi'a' fariseos y saduceos nequimolo-qui' riq'uin richin yeru'on-e bautizar, rija' xu'ij chique: Rix xa rix achel itzel tak cumatz. ¿Achique xyo'on rutzijol chive chi yixenimaj chuvech ri castigo ri xtutak-pe ri Dios más chikavech apu? |
23270 | MAT 3:9 | Man tinojij-ka pan ivánima chi roma rix riy-rumam can ri Abraham, romari' xquixcolotaj, man quiri' ta. Roma yin nin-ij chi xa ta ri Dios nrojo', rija' yeru'on riy-rumam ri Abraham chique ri abaj ri ye'itz'et vave'. |
23272 | MAT 3:11 | Can kitzij na vi chi yin pa ya' yixin-en-vi bautizar, richin nik'alajin chi kitzij ijalon ino'oj y kitzij iyo'on can ri mac. Pero c'o Jun xtuka chuvij ri man achel ta oc yin. Rija' can c'o ruk'ij y romari' nis-ta chuc'uaxic ri ruxajab chutzalanen, man nuc'ul ta chi ja yin yibano. Y rija' xquixru'on bautizar riq'uin ri Lok'olaj Espíritu y riq'uin k'ak'. |
23273 | MAT 3:12 | Rija' rubanon chic rubanic richin yerelesaj-e ri yeniman ri Dios chiquicojol ri man yeniman ta, achel tok jun achi ruc'uan chic jun che' pa ruk'a' richin nuc'ak pa cak'ik' ri trigo ch'eyon chic. Rija' xtuyec ri trigo, jac'a ri (ruxeq'uelal, rupuxq'uil) xtuporoj chupan ri k'ak' ri man jun bey xtichup. |
23274 | MAT 3:13 | Chupan tak ri k'ij ri', ri Jesús xel-pe pa departamento Galilea richin ni'an bautizar roma ri Juan ri Bautista pa rakan-ya' Jordán. |
23275 | MAT 3:14 | Jac'a ri Juan man nrojo' ta nu'on bautizar ri Jesús, y quire' xu'ij che: Ja yin nic'atzin chi rat yina'an bautizar, ¿y vacami ja rat ri xape viq'uin richin yatin-en-e bautizar? xcha' ri Juan. |
23277 | MAT 3:16 | Tok ri Jesús banon chic bautizar, xel-pe pa ya'. Jari' tok xjakataj ri rocaj chuvech y xutz'et ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios chi xulan-pe achel jun paloma pa ruvi'. |
23278 | MAT 3:17 | Y c'o c'a jun kulaj petenak chicaj ri quire' xu'ij-pe: Jare' ri Nuc'ajol; yin can ninjo' y niquicot vánima riq'uin, xcha'. |
23283 | MAT 4:5 | Jac'ari' tok ri itzel xuc'uaj ri Jesús pa lok'olaj tinamit Jerusalem, y ja ri más naj e pa ruvi' racho ri Dios xujotoba-vi-e. |
23284 | MAT 4:6 | Y xu'ij che: Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, tatorij-ka-avi' vave', roma chupan ri tz'iban can nu'ij: Ri Dios xtu'ij chique ri ru-ángeles chi xcatquichajij; y, Xcatquili'ej pa quik'a', Richin man (xtapak'ij, xtacopij) ta avakan chuvech abaj, xcha' che. |
23286 | MAT 4:8 | Jac'ari' ri itzel xuc'uaj chic ri Jesús chuvech jun juyu' naj jotol chicaj, y ronojel ri nimalaj tak cuchuk'a' ri aj-roch'ulef tak gobierno xuc'ut chuvech y ri quibeyomal. |
23288 | MAT 4:10 | Jac'a ri Jesús xu'ij che: Catel quila' rat Satanás. Roma chupan ri tz'iban can nu'ij: Ja chuvech ri Avajaf Dios caxuque-vi, y xaxe rija' taya' ruk'ij, xcha'. |
23291 | MAT 4:13 | Pero man xc'uje' ta chic pa tinamit Nazaret, xa pa Capernaum xc'uje-vi, jun tinamit c'o chuchi' jun lago chiri' mismo pa Galilea. Ri Capernaum re' pa qui-lugar ri quiy-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí c'o-vi. |
23292 | MAT 4:14 | Chiri' xc'uje-vi ri Jesús richin nibanataj ri ru'in can ri profeta Isaías, tok quire' xu'ij: |
23293 | MAT 4:15 | Chila' pa Galilea ri achique lugar juba' ma quiyon chic man israelitas ta ec'o, Ri lugar ri xyo'ox chique ri quiy-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí ojer, Ri c'o-apu juc'an che ri rakan-ya' Jordán, ri nik'ax-vi ri bey ri ni'e c'a chuchi' mar, Pa quivi' ri aj chiri' quire' nin-ij: |
23294 | MAT 4:16 | Ri tinamit ri xa pa k'eku'n c'o-vi ri quic'aslen, vacami niquitz'et ri Nimalaj Sakil. Conojel ri xa pa rumujal ri camic ec'o-vi, Vacami c'o chic quiq'uin ri niyo'on sakil pa quic'aslen. Quiri' ri tz'iban can. |
23295 | MAT 4:17 | Ja k'ij ri' tok ri Jesús xutz'uc rutzijosic ruch'abel ri Dios, y quire' nu'ij chique ri ye'ac'axan: Tijala' ino'oj y tiya' can ri imac, roma nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, xcha' chique. |
23296 | MAT 4:18 | C'o jun k'ij ri Jesús nibin chuchi' ri lago Galilea, jari' xerutz'et ca'i' achi'a' quichak'-quinimal qui' chi yequic'akala-ka ya'l pa ya' richin yequelesaj quer, roma jari' quisamaj. Jun chique rije' rubinan Simón, y ni'ix Pedro che, y ri jun chic rubinan Andrés. |
23299 | MAT 4:21 | Tok xebin juba' más, ri Jesús xerutz'et chic ca'i' achi'a' mismo quichak'-quinimal qui', jun rubinan Jacobo y ri jun chic Juan. Rije' eruc'ajol jun achi rubinan Zebedeo y junan yesamaj riq'uin ri quitata' pa canoa, yequic'ojoj ri ya'l ri yequicusaj richin yequelesaj quer pa ya'. Ri Jesús xeroyoj richin niquitzekle'ej. |
23301 | MAT 4:23 | Ri Jesús ronojel tinamit richin ri Galilea xbin-vi, yerutijoj ri israelitas riq'uin ri ruch'abel ri Dios pa tak qui-sinagoga; nutzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y nu'on chi yec'achoj riq'uin jalajoj tak yabil y k'axomal. |
23302 | MAT 4:24 | Pa ronojel tinamit richin ri roch'ulef Siria xbe-vi rutzijol ri Jesús, y ri yeyavej pa ruk'a' jalajoj ruvech yabil xe'uc'uax-apu chuvech. Ec'o nik'axo qui-cuerpo. Ec'o ocunak itzel tak espíritu quiq'uin. Ec'o (ch'uja', moxa') y ec'o caminak quik'a-cakan. Conojel re' xu'on chique chi xec'achoj. |
23303 | MAT 4:25 | Man juba' ta oc xetzekle'en richin ri Jesús; ec'o epetenak pa tak tinamit richin ri Galilea, pa tak tinamit richin ri Decápolis, pa tak tinamit richin ri Judea, pa Jerusalem, y ec'o epetenak juc'an che ri rakan-ya' Jordán. |
23304 | MAT 5:1 | Tok ri Jesús xutz'et chi ri vinak eq'uiy, xjote-e juba' chuvech ri juyu', xtz'uye' c'a ka, y ri yetzekle'en richin xquimol-apu-qui' chirij. |
23306 | MAT 5:3 | Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri niquina' chi nic'atzin ruchuk'a' ri Dios pa cánima, roma eruvinak ri aj-chicaj gobierno. |
23313 | MAT 5:10 | Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ni'an pokon chique roma quic'uan jun chojmilaj c'aslen, roma can erichin vi ri aj-chicaj gobierno. |
23315 | MAT 5:12 | Quixquicot y titze'en ivech, roma chila' chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri profetas ojer can, quiri' mismo ri pokon x-an-e chique. |
23316 | MAT 5:13 | Ri ic'aslen rix nic'atzin chi ratz'amil quic'aslen ri vinak choch'ulef. Si ri atz'an re' niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil? Man jun chic nic'atzin-vi; xa nitorix-e, y ri vinak xa yek'ax pa ruvi'. |
23318 | MAT 5:15 | Tok nitzij jun candil, man chuxe' ta cajón niyo'ox-vi, xa niyo'ox pa (ruc'ojle'el, ru-lugar) richin nu'on sakil pa quivi' conojel ri ec'o pa jay. |
23320 | MAT 5:17 | Man ti'ij rix chi yin xipe richin man jun rakale'n nunbana' che ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nis-ta che ri tz'iban can coma ri profetas ojer. Yin man richin ta ri' xipe; yin xipe richin nik'alajin riq'uin ri nuc'aslen ronojel ri nu'ij chupan ri ley. |
23321 | MAT 5:18 | Yin kitzij nin-ij chive chi na'ey chi niq'uis ri caj y ri roch'ulef, man jun ch'uti rutza'n letra che ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri man ta xtibanataj. Can nibanataj na vi ronojel. |
23322 | MAT 5:19 | Roma c'a ri', xa achique na vinak ri man jun rakale'n nu'on che jun chique ri mandamientos re', masque ja ri mandamiento ri más manak oc rakale'n nik'alajin, y nuc'ut chiquivech ch'aka' chic chi ri mandamiento manak rakale'n; ri quiri' nibano, man jun ruk'ij xtic'uje' chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. Jac'a ri nibano ronojel ri nu'ij chupan ri mandamientos re', y quiri' mismo nuc'ut chiquivech ch'aka' chic, rija' can xtic'uje' ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. |
23323 | MAT 5:20 | Ri yixtajin rix pan ic'aslen, nic'atzin chi más choj que chuvech ri yetajin ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos. Roma si man quiri' ta xti'en, man xquixoc ta chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. |
23325 | MAT 5:22 | Jac'a yin nin-ij, chi xa achique na ri nipe royoval che chic jun, utz chi nik'at castigo pa ruvi'. Y ri ni'in nacanic che chic jun, utz chi nuc'uax chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar richin ni'an castigar. Y jac'a ri ni'in manak ano'oj che jun, ruyon nunim-ri' chupan ri k'ak' ri jani na nic'at. |
23328 | MAT 5:25 | Tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox chuvech juez. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xcarujach pa ruk'a' ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y xcatetz'apis can. |
23329 | MAT 5:26 | Kitzij nin-ij chave chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij. |
23330 | MAT 5:27 | Rix ivac'axan chi quire' bin can ojer: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi. |
23331 | MAT 5:28 | Jac'a yin nin-ij: Si jun achi nutz'et-apu jun ixok richin nurayij ruvech, ri quiri' nibano, xa xu'on yan mac pa ránima riq'uin ri ixok. |
23332 | MAT 5:29 | Roma c'a ri', si ri runak'-avech derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tavelesaj-e y tatorij-e. Roma, más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'. |
23333 | MAT 5:30 | Y si ja ri ak'a' derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e y tatorij-e. Roma más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'. |
23334 | MAT 5:31 | Jun chic ri xbix ojer can, ja chi ri achi ri nrojo' nuya' can ri rixayil, tujacha' jun vuj che ri achok chupan nu'ij-vi chi nuya' can. |
23335 | MAT 5:32 | Jac'a yin nin-ij chive: Ri achi ri nuya' can ri rixayil, y si ri ixok xa manak mac rubanon riq'uin chic jun achi; ja mismo ri rachijil nibano chi nika pa mac ri ixok tok ni'e chic riq'uin jun achi. Ja jun ri achi ri nic'amo ri ixok yo'on can, nika pa mac. |
23336 | MAT 5:33 | Jun chic ri ivac'axan, ja chi xbix chique ri kavinak ojer can chi man tiquitzolij-qui' chiquij riq'uin ri qui'in chi niqui'en, xa ronojel ri can chuvech Dios qui'in-vi chi niqui'en, tiquibana' c'a. |
23337 | MAT 5:34 | Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en jurar. Man tic'uxlaj ri caj richin ni'en jurar, roma ja chiri' c'o-vi rutz'uyubal ri Dios. |
23338 | MAT 5:35 | Man tic'uxlaj ri roch'ulef, roma chiri' nuya-vi rakan ri Dios. Man tic'uxlaj ri tinamit Jerusalem richin ni'en jurar, roma ri tinamit ri' richin ri Nimalaj Rey. |
23339 | MAT 5:36 | Man tic'uxlaj ri (ijolon, ivi') richin ni'en jurar, roma rix man yixtiquer ta nijal ru-color ri rusumal tak ivi'. Man yixtiquer ta ni'en xak che ri sak, nis-ta sak che ri xak. |
23340 | MAT 5:37 | Romari' xa achique na ri ni'ij, si ja', ja' quixcha'. Si manak, manak quixcha'. Roma si xa niya' ruvi' ri itzij richin yixnimex, xa riq'uin ri itzel petenak-vi. |
23341 | MAT 5:38 | Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi xa achique na ri niq'uiso ruk'ij runak'-ruvech jun chic vinak, quiri' mismo ti'an che ri xbano. Y ri nik'ajo-e jun eyaj, can quiri' mismo ti'an che ri xbano. |
23342 | MAT 5:39 | Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en ruq'uexel che ri nibano man utz ta chive. Xa achique na ri nuya' jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz derecha, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech. |
23343 | MAT 5:40 | Si c'o jun nrojo' yarusujuj richin nrojo' numaj-e jun atziak ri manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che. |
23345 | MAT 5:42 | Ri c'o nic'utun chave, man taq'ueq'uej chi c'o naya-e che, y ri c'o nrojo' nukaj-e chave, man taq'ueq'uej naya-e che. |
23347 | MAT 5:44 | Jac'a yin nin-ij chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y riq'uin utzulaj tak tzij titzolij ruvech quitzij ri yeyok'on ivichin. Tibana' utz quiq'uin ri man utz ta quino'oj iviq'uin, y tibana' orar pa quivi' ri yebano pokon chive y yixquiyok'. |
23348 | MAT 5:45 | Richin quiri' nik'alajin chi rix ralc'ua'l ri Itata' ri c'o chicaj. Roma rija' nu'on chi ntel-pe ri k'ij pa quivi' ri utz quino'oj y pa quivi' ri man utz ta, y nu'on chi nika ri job pa quivi' ri choj quic'aslen y pa quivi' ri man choj ta. |
23349 | MAT 5:46 | Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive? Man jun. Roma hasta ri vinak ec'uluy impuestos, quiri' mismo niqui'en. |
23350 | MAT 5:47 | Y si xaxe quiq'uin ri iveteman quivech nibanala-vi saludar ivi', xa junan yixtajin quiq'uin ri man quiniman ta ri Dios, ri quiyon chiquivech niquibanala-ka saludar qui'. |
23352 | MAT 6:1 | Tok pa rubi' ri Dios rix nijo' ni'en jun favor, man tivelesaj rutzijol xaxe richin yixna'ex. Roma si quiri' ni'en, man jun rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive roma ri Itata' ri c'o chicaj. |
23353 | MAT 6:2 | Tok rat naya' limosna, man tavelesaj rutzijol achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Rije' tok niquiya' limosna ri pa tak sinagogas, y ri pa tak bey, niqui'en chi nik'ojomex trompeta chiquivech, roma nicajo' chi niyo'ox quik'ij coma ri yetz'eto quichin. Kitzij nin-ij chive chi riq'uin ri niyo'ox quik'ij coma ri vinak, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e. |
23354 | MAT 6:3 | Jac'a rat tok naya' limosna, man jun achok che tatzijoj-vi, |
23355 | MAT 6:4 | richin quiri' nis-ta jun chic jun teteman chi rat naya' limosna. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ronojel ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi. |
23356 | MAT 6:5 | Tok rat na'an orar, man ta'an achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Roma rije' can nika chiquivech niqui'en orar pa tak esquinas ri achique lugar niquimol-vi-qui' ri vinak, y ri pa tak sinagogas, roma nicajo' chi quetz'et. Kitzij nin-ij chive, chi riq'uin ri niyo'ox quik'ij coma ri vinak, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e. |
23357 | MAT 6:6 | Jac'a rat tok na'an orar, xa catoc pan avacho y tatz'apij ruchi' ri jay y jari' cach'o riq'uin ri Atata' ri man jun nitiquer nitz'eto richin. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi. |
23361 | MAT 6:10 | Can ta nic'uje' yan ruchuk'a' ri a-gobierno pa quivi' conojel, Y achel yanimex ri chicaj, can ta quiri' mismo choch'ulef. |
23362 | MAT 6:11 | Ri kavay ri nic'atzin k'ij-k'ij, ja jun ri vacami taya' chike. |
23365 | MAT 6:14 | Si rix ye'iben perdonar ri c'o man utz ta niqui'en chive, ri aj-chicaj Itata' xquixru'on perdonar. |
23367 | MAT 6:16 | Tok rix ni'en coch'on vayijal, man ti'en achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Rije' bis-bis quivech niqui'en roma nicajo' chi quena'ex chi niqui'en coch'on vayijal chuvech ri Dios, pero kitzij nin-ij chive chi riq'uin ri yena'ex, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e. |
23369 | MAT 6:18 | Richin quiri', man cak'alajin chiquivech ri vinak chi na'an coch'on vayijal chuvech ri Dios. Can ta xe ri Atata' ri man jun nitiquer nitz'eto richin ri etemayon. Y rija' ri k'alaj chuvech ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' jun utzulaj rajil-ruq'uexel chave, ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi. |
23372 | MAT 6:21 | Quiri' nin-ij chive roma xa achique na chi beyomal yixtajin chuyaquic, jari' nic'utu achok pa ruvi' benak-vi ri ivánima. |
23373 | MAT 6:22 | Ri runak'-avech yec'atzin chave achel nic'atzin ri candil. Roma c'a ri', si ri avech ye'acusaj richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa sakil. |
23374 | MAT 6:23 | Pero si ri avech man ye'acusaj ta richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa k'eku'n. Romari', si ri sakil ri ruyo'on ri Dios pan avánima xa xtoc jun k'eku'n, rat xcac'uje' pa jun nimalaj k'eku'n. |
23376 | MAT 6:25 | Roma c'a ri', yin nin-ij chive: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij y nikum; ni man tinojij achique lugar xtiq'uen-vi itziak richin nicusaj. Roma man xe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xe ta ri tziek nic'atzin che ri i-cuerpo. |
23377 | MAT 6:26 | Que'itz'eta' c'a ri ch'utik chicop ri yeropop yebe chicaj, manak tico'n niqui'en, manak cosecha niquelesaj, nis-ta manak quic'ujay richin yeyacon-vi. Pero ri aj-chicaj Itata' yerutzuk. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri ch'utik chicop ri'. |
23379 | MAT 6:28 | Y rix, ¿achique roma nich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri itziak? Tivelesaj na pe ejemplo chirij quiq'uiyilen ri cotz'i'j lirio ri ec'o pa tak juyu'. Rije' man yesamaj ta, ni man yequemon ta richin yequibanala-ka quitziak. |
23380 | MAT 6:29 | Pero yin nin-ij chive chi nis-ta ri ojer rey Salomón, masque jun nimalaj beyon, pero man xucusaj ta jun tziek ri can ta más jabel que chuvech rucotz'ijal jun lirio. |