23223 | MAT 1:10 | Y ri Ezequías ri' rutata' ri Manasés, ri Manasés rutata' ri Amón, y ri Amón rutata' ri Josías. |
23228 | MAT 1:15 | Y ri Eliud ri' rutata' ri Eleazar, ri Eleazar rutata' ri Matán, ri Matán rutata' c'a jun ri rubini'an chuka' Jacob. |
23229 | MAT 1:16 | Y ri Jacob ri' rutata' c'a ri José ri xoc rachijil ri María. Y ri María ri' jari' ri rute' ri Jesús ri Cristo. |
23231 | MAT 1:18 | Y tok xalüx ri Jesucristo quere' c'a ri rubanic: Ri María ja ri rute' ri Jesucristo, jun xtün ri c'utun chic c'a roma ri José. Pero xbanatüj c'a que tok c'a man jani quic'uan ta qui' que xnabex que ri María nye'avüj chic rubanun-pe. Pero ri María quere' xuc'ulachij roma xka-ka c'a ri Lok'olüj Espíritu pari'. |
23232 | MAT 1:19 | Ja ri José ri nbe'oc rachijil ri María, jun chojmilüj vinük vi, y man c'a xrajo' tüj xuya' pa q'uixaj ri María chiquivüch ri vinük, romari' xbün que xa chilak'ül nuya' can ri María y man xrajo' tüj xrelesaj rutzijol chiquivüch ri vinük. |
23233 | MAT 1:20 | Y jari' c'a ri xunuc-ka rija' pa ránima, que xa chilak'üj nuya' can. Y pa ruvaran c'a rija' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xutz'et rija', y ri ángel ri' xbij chin ri': José, rat ri ruxquin-riy can ri rey David, man taxbij-avi' ncac'ule' riq'uin ri María ri ac'utun chic richin ntoc avixjayil, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri xka-ka pari' richin nralaj jun ac'ual. |
23234 | MAT 1:21 | Ri ac'ual c'a ri nralaj ri María, vit ala', y Jesús c'a ri rubi' ri naya'. Y quiri' ri rubi' naya', roma rija' nyerucol ri vinük chupan ri quimac. |
23237 | MAT 1:24 | Tok xc'astüj c'a ri José, xbün na vi c'a ri xbix chin roma ri ángel richin ri Ajaf Dios. Rija' xuc'ün na vi ri María richin xoc rixjayil. |
23238 | MAT 1:25 | Ri ral c'a ri María man ralc'ual tüj achi, roma ri José man xuyoj tüj ri' riq'uin ri María hasta que xalüx ri ac'ual. Ri ral ri María utz vi ri xuspaj ri Lok'olüj Espíritu. Y tok ri José xuya' rubi' ri ac'ual, Jesús ri rubi' xuya'. |
23249 | MAT 2:11 | Ja tok ri achi'a' ri' xe'oc-apu pa jay, xquitz'et na vi c'a ri ac'ual y ri María ri rute', y ja c'ateri' xexuque-ka-qui' c'a pan ulef richin xquiya' ruk'ij ri ac'ual. Y chuka' xequijakala' c'a ri quiyacol y xquispala' c'a can, oro, pon y jun jubulüj ak'on rubini'an mirra chin. |
23256 | MAT 2:18 | Que chiri' pa Ramá xac'axüx c'a ok'ej. C'o-vi bis. C'o c'a jun ri nujik' ok'ej. Ri' ja ri Raquel nyerok'ej ri ral. Man nc'o tüj c'a ri bis chin roma ri ral xecom. Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías. |
23265 | MAT 3:4 | Ri rutziek c'a ri Juan Bautista banun riq'uin rusmal camello, y jun tz'un ri ximbül-rupan. Man jabel tüj oc nyetzu'un. Y ri ruvay rija' ja ri sac' y ri cab ri nquiya' ri chico pa tak juyu'. |
23270 | MAT 3:9 | Man tinuc-ka c'a rix que xe roma ri rix ruxquin-rumam can ri Abraham, romari' nyixcolotüj ta, man quiri' tüj. Roma ri Dios nrajo' ta, rija' nyerubün ta ruxquin-rumam can ri Abraham cheque ri abüj ri nye'itz'et chere'. |
23316 | MAT 5:13 | Ja rix c'a cachi'el atz'an, y si utz ic'aslen, ja ri ic'aslen rix cachi'el rutzayil ri quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y si ta ri cachi'el ri rutzayil re' nq'uis ta e, ¿achique ta c'a rubanic richin quiri' ntzolij ta jun bey chic pe ri rutzayil? Cachi'el atz'an ri xq'uis rutzayil, xa man jun chic c'a nc'atzin-vi. Xa ntorix c'a e, richin que nyec'o vinük pari'. Quiri' chuka' si man utz tüj ic'aslen, man utz tüj chic ri rutzayil ri ic'aslen chiquivüch ri vinük. Man jun chic c'a nc'atzin-vi, y ri vinük cachi'el ta nyec'o pan ivi'. |
23320 | MAT 5:17 | Man tinuc c'a que yin xinpu'u richin que man jun ruk'ij ninbün chin ri ley richin ri Moisés, y chuka' man tinuc que yin xinpu'u richin quiri' mismo ninbün cheque ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, chupan ri ojer can tiempo. Man roma tüj c'a ri' yin xinpu'u richin que ninbün-vi ri nquibij. |
23325 | MAT 5:22 | Jac'a yin ninbij que stape' (aunque) xaxe royoval ri npu'u chin jun vinük, nmacun-vi y tiban juzgar pari'. Chuka' ri nbin chin jun chic vinük: Manak ana'oj. Ri nbin quiri', aj-mac chuka', romari' c'uluman que nuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nquibün juzgar richin que nban juzgar pari'. Y ja ri nbin nacanic chin jun chic vinük, ri' xa oyoben chic roma ri k'ak'. |
23337 | MAT 5:34 | Jac'a yin ninbij chive: Man jun bey tibün jurar, y chuka' man tibün cachi'el nquibün ri ch'aka vinük, que nquicusaj ri rubi' ri caj tok nquibün jurar. Rix man jun bey tibün quiri', roma ja ri chila' chicaj c'o-vi ri Dios. |
23340 | MAT 5:37 | Man jun bey c'a tibün jurar. Ronojel ri nibij, choj c'a tibij, si ketzij ri nibij o xa man ketzij tüj. Y si xa nibün jurar, nk'alajin c'a que c'o itzel pan ivánima. |
23342 | MAT 5:39 | Jac'a yin ninbij chive: Man tipaba-ivi' chuvüch ri nbanun itzel chive. Si xa c'o c'a jun ri nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. |
23350 | MAT 5:47 | Y si xaxe ri i-hermanos ri nibün saludar, ¿achique ta chic c'a ri más utz nyixtajin chubanic? Man jun. Roma hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nyetiquer nquibün quiri'. |
23353 | MAT 6:2 | Tok rix niya' limosna, man c'a tivelesaj rutzijol, cachi'el tok nk'ajan jun trompeta ri nac'axüx coma conojel ri vinük. Man tibün quiri'. Man tibün cachi'el ri nquibün ri vinük ca'i' quipalüj, nquelesaj rutzijol pa tak bey y pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin que tetamüx que utz ri nyetajin chubanic. Ketzij vi ninbij que ri vinük ri nyebanun quiri', riq'uin ri xquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xa xquil yan c'a rajil-ruq'uexel ri nyebanun. |
23354 | MAT 6:3 | Y tok rix niya' limosna, man c'a titzijoj chin jun chic. Man jun c'a nc'atzin-vi que nretamaj ta na jun chic vinük ri nyixtajin chubanic. |
23370 | MAT 6:19 | Mani c'a nimol ibeyomal chuvüch ri ruch'ulef, roma xa yec'o chico ri nyebanun chin que nyechicopir-ka y c'o chuka' ri pus ri nq'uison richin, y roma chuka' xa yec'o elek'oma' ri nye'elek'an y nye'elesan-e. |
23375 | MAT 6:24 | Man jun c'a samajel ri yec'o ta ca'i' rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun bey. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si juis nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios. |
23376 | MAT 6:25 | Y romari' tok yin ninbij chive: Man tichajij pena riq'uin ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay, ni man tinuc ri ape' nic'ün-vi itziek. Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, ¿ninuc rix que rija' man ntiquer tüj chuka' nuya-pe ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'? |
23377 | MAT 6:26 | Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, rije' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', ni manak chuka' quicabal richin nquiyüc ta quijal. Man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri aj-chicaj Itata' ri nyo'on quivay. Ya voro c'a rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'. |
23378 | MAT 6:27 | ¿C'o ta c'a jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma chunuquic ri pena? Man jun. |
23379 | MAT 6:28 | ¿Y achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil itziek? Ri Dios nuya' itziek. Xaxe na pe' que'itz'eta' ri cotz'i'j quibini'an lirio, ri yec'o pa tak k'ayis. Que'itz'eta' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nyequibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. |
23386 | MAT 7:1 | Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij, richin quiri' man nban tüj quiri' chive rix. |
23389 | MAT 7:4 | Man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y rat xa jun che' ri k'e'el pa runak'-avüch. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok rat chuka' xa nabün amac. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj-ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano. |
23396 | MAT 7:11 | Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin ta que rix man ta utz ina'oj, pero man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro comi ri aj-chicaj Itata', que man nuya tüj pe ri nic'utuj chin. Y ronojel ri nuya-pe rija', ye utz vi. |
23397 | MAT 7:12 | Rix ruyon chuka' utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man c'a nka' tüj chivüch que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin. Quiri' ri tz'iban chupan ri ley ri richin ri Moisés, y quiri' chuka' quibin can ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. |
23401 | MAT 7:16 | Nivetamaj-vi quivüch, cachi'el nivetamaj ruvüch achique chi che' ri', xaxe riq'uin nitz'et rubanic ri ruvüch ri nuya-ka. Tok nvachin jun k'ayis ri juis ruq'uixal, ¿nuya' uva o higo? Man jun bey nbün quiri'. |
23403 | MAT 7:18 | Man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch, nixta jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch. |
23408 | MAT 7:23 | Jac'a yin, jari' tok ninbij cheque ri nyebin quiri': Yin man jun bey xixintz'et tok xibün quiri'. Man vetaman tüj c'a ivüch. Man c'uluman tüj c'a que nyixc'uje' viq'uin, roma rix xa rix banuy richin ri itzel, ninbij cheque. |
23418 | MAT 8:4 | C'ateri' ri Jesús xbij chin ri achi ri': Ninchilabej c'a chave que man tatzijoj cheque ri vinük ri xbanatüj aviq'uin, xa choj cabiyin pa racho ri Dios richin que'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote, y taya' c'a ri chico, ri sipanic ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés ri nc'atzin que naya' chin ri Dios. Richin quiri' nak'alajrisaj c'a chiquivüch que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e chin. |
23433 | MAT 8:19 | Y c'o c'a jun achi etamanel chin ri ley ri xapon-apu riq'uin ri Jesús y xbij chin: Rat rat Maestro vi, y yin ninjo' c'a ncatintzeklebej ape' na ri ncatapon-vi, xbij chin. |
23440 | MAT 8:26 | Xpu'u ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man iyo'on tüj c'a ivánima viq'uin, romari' tok ixbin-ivi', xbij. Y rija' xbecatüj c'a pe y xbij, que tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y chuka' ri nbolko't ri ya' xtane-ka. |
23442 | MAT 8:28 | Y tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic c'a lojc'an ruchi-ya', chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara, yec'o c'a ca'i' vinük xe'apon riq'uin ri Jesús. Vinük ri xa c'o itzel tak espíritu quiq'uin y ja ri camposanto ri c'o chupan ri lugar ri' ri c'unük cacho. Man jun vinük c'a ri ntiquer ntoc tüj quiq'uin y romari' chuka' man jun chic vinük nbiyin chupan ri bey ri nc'o chiri'. |
23457 | MAT 9:9 | Y tok ri Jesús benük chic c'a, xutz'et jun achi rubini'an Mateo. Ri achi ri' tz'uyul pa jun ch'acüt chiri', nuc'ul can ri alcaval ri nyetoj can. Ri Jesús xbij c'a chin: Quinatzeklebej. Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ri ape' tz'uyul-vi y xutzeklebej-e ri Jesús. |
23463 | MAT 9:15 | Xpu'u ri Jesús xbij cheque: ¿Achique nibij rix? ¿C'uluman comi que riq'uin bis nyec'uje' ri ye oyon pa jun c'ulubic y man nyeva' tüj, tok xa c'a c'o ri ala' c'ulubel quiq'uin? Man c'uluman tüj. Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' nrelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj, richin nquibün orar. |
23470 | MAT 9:22 | Pero ri Jesús chanin c'a xuna' y xtzu'un chirij. Y tok rutz'eton chic achique ri xtz'amon ruchi-rutziek, xbij c'a chin ri ixok ri': Numi'al, xac'achoj, roma xaya' avánima viq'uin. Man cabison chic, xbij chin. Y ri ixok ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil. |
23481 | MAT 9:33 | Y tok elesan chic c'a ri itzel espíritu riq'uin ri achi, roma ri Jesús, ri achi xch'o chic jun bey. Y ri vinük ri xetz'eton xsatz quic'u'x y xquibij: Man jun bey c'a tz'eton ta que quere' ta banatajnük chere' pa ruch'ulef Israel, nquibij c'a. |
23489 | MAT 10:3 | Ri Felipe, ri Bartolomé, ri Tomás, ri Mateo ri moloy-alcaval, ri Jacobo ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Lebeo ri nbix chuka' Tadeo chin. |
23495 | MAT 10:9 | Man timol c'a itumin y nic'uala' pa tak ruximbül-ipan. Man jun c'a ruvüch tumin tic'uaj. Man tic'uaj tumin ri banun riq'uin ri ch'ich' nbix cobre chin, man tic'uaj chuka' ri banun riq'uin sakpük, ni ri riq'uin oro banun-vi. |
23496 | MAT 10:10 | Ri nitz'om-e bey man c'a tic'uaj chinchor (morral). Chuka' man tic'uaj jun chic itziek, xaxe ri icusan. Man tic'uaj jun chic c'ulaj ixajab, ni man tic'uaj chuka' ich'ami'y. Man jun c'a ri tic'uaj. Roma ri samajel achique na lugar napon-vi, c'uluman que nuc'ul ri nc'atzin chin. |
23506 | MAT 10:20 | Roma ja ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ri nbanun chive ri achique chi tzij ri nc'atzinej que nibij. Man ja tüj c'a rix ri nyixch'o, xa ja ri Espíritu richin ri aj-chicaj Itata'. |
23510 | MAT 10:24 | Y rix nic'usaj-vi c'a pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Roma ninc'usaj na pokonül yin ri Maestro ivichin, ya voro rix. Man jun c'a que xa ja ri ntijoj-ri' ri más ta nim ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Chuka' man jun samajel ri más ta ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj. |
23514 | MAT 10:28 | Man tixbij c'a ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ich'acul ri nyetiquer nquicamsaj y chin ri ivánima man jun nyetiquer nquibün. Ri c'uluman que nyixbij-ivi' chuvüch, ja ri chuvüch ri jun ri ntiquer nuya' ri ivánima y ri ich'acul chupan ri k'ak' richin chi jumul. |
23520 | MAT 10:34 | Man tinuc c'a que roma xinpu'u yin chuvüch ri ruch'ulef roma ta ri' c'o ta uxlanen quiq'uin conojel. Man quiri' tüj. Xa voma yin nyejalajo' ri vinük y nquitz'amala-qui'. |
23536 | MAT 11:8 | ¿Achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri'? ¿Xitz'et rix jun achi ri jabel tak tziük ye rucusan? Man quiri' tüj. Ri achi'a' ri ye quicusalon jabel tak tziük quiri', pa tak cacho reyes nyec'uje-vi. |
23541 | MAT 11:13 | Roma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri bin cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, c'o xquibij can pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y quiri' c'a chuka' ruk'alajrisan can ri ley richin ri Moisés. Pero c'a ja tok c'o ri Juan xebanatüj. |
23553 | MAT 11:25 | Y ja tiempo chuka' ri' tok ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis etamabül c'o quiq'uin. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'. |
23560 | MAT 12:2 | Y ri' xtz'etetüj c'a pe coma ri achi'a' fariseos, y xquibij c'a chin ri Jesús: Que'atz'eta' la avachibila' roma man ja tüj nyetajin chubanic. Man c'uluman tüj que nyesamüj chupan jun k'ij richin uxlanen cachi'el ri k'ij vocomi, xquibij. |
23561 | MAT 12:3 | Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Man itz'eton tüj c'a rix ri tz'iban can pari' ri xquibün ri David y ri ye rachibil, chupan ri ojer can tiempo, tok juis nnum quipan? |
23562 | MAT 12:4 | Ri David xbe c'a chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios, y ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Rija' y ri ye rachibil xquic'ux c'a ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri'. Man nixta riq'uin vi ri', man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin. |
23563 | MAT 12:5 | Yin ninnuc que isiq'uin-vi chuka' ruvüch ri vuj ri' ri c'o chupan ri ley richin ri Moisés. ¿Y achique c'a roma tok ri sacerdotes nyesamüj-vi pa racho ri Dios chupan ri k'ij richin uxlanen y rije' man mac tüj nquibün? |
23569 | MAT 12:11 | Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: C'o ta jun chive rix achi'a' ri c'o ta jun ru-oveja y ntzak ta pa jun jul chupan jun k'ij richin uxlanen, ¿achique ta nbün riq'uin? ¿Nuya' ta c'a chiri'? Man nbün tüj quiri'. Xa nuc'ün-vi c'a ka richin nrelesaj-pe. |
23577 | MAT 12:19 | Man nbün tüj oyoval, man nuyüc tüj ri rutzij roma royoval, ni man nuya' tüj rutzijol rija' mismo chiquivüch ri vinük pa tak bey. |
23581 | MAT 12:23 | Y romari' tok conojel vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et y nquibila' c'a: ¿Man ja tüj re' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri koyoben, ri ruxquin-rumam can ri David? |
23591 | MAT 12:33 | Roma xaxe na pe' jun che', nyetamüx ruvüch si utz o man utz tüj, xaxe riq'uin ntz'et ri ruvüch ri nuya'. Man tibij que jun che' xa man utz tüj, tok ri ruvüch ri nyeruya' ye utz vi. Chuka' man tibij que jun che' utz, tok ri ruvüch ri nyeruya' xa man ye utz tüj. |
23596 | MAT 12:38 | Y yec'o c'a cheque ri etamanela' chin ri ley y yec'o chuka' cheque ri achi'a' fariseos xech'o-apu chin ri Jesús, y xquibij c'a: Rat ri rat jun Maestro vi, nkac'utuj c'a chave que tabana' jun milagro chikavüch. Tac'utu-avi' chikavüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe avichin, xquibij. |
23597 | MAT 12:39 | Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Ri vinük richin vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' c'a que yin ninbün na jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'. |
23602 | MAT 12:44 | Romari' tok rija' nunuc c'a: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri xinel-vi-pe, nbij c'a. Y tok ri jun itzel espíritu re' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri man jun ri c'o ta chupan, y meson y chojmirsan can jabel. |
23619 | MAT 13:11 | Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: Man jun bey katz bin ta can jabel pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj vichin, riq'uin ejemplos nquich'o-vi quiq'uin, roma chiquivüch rije' man nk'alajrisüs tüj vi. |
23642 | MAT 13:34 | Y ronojel c'a ri xbij ri Jesús cheque ri vinük ri', ronojel riq'uin ejemplos. Man jun c'a ri xbij cheque ri man ta xucusaj ejemplos richin xuya' chiquivüch. |
23663 | MAT 13:55 | Xa jare' ri ruc'ajol ri jun achi samajiy-che' (carpintero). Xa jare' ri María rubini'an ri rute' y ri ye ruchak' ja ri Jacobo, ri José, ri Simón y ri Judas. |
23670 | MAT 14:4 | Ri Juan xtz'am c'a roma jari' ri rubin chin ri Herodes. Rija' rubin c'a chin: Man utz tüj abanun que ac'amon-ka ri Herodías. |
23682 | MAT 14:16 | Pero ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man nc'atzin tüj c'a richin nyebe y c'ateri' nquil ta quivay, xa tiya' rix quivay, xbij cheque. |
23686 | MAT 14:20 | Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o na c'a doce chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y ri cür ri xmolotüj can, ri xa man xq'uis tüj. |
23693 | MAT 14:27 | Pero ri Jesús chanin xch'o-pe cheque, y xbij c'a: Man tixbij-ivi'. Xa tiya' ivánima. Ja yin ri Jesús, xbij cheque. |
23703 | MAT 15:1 | Y yec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' ri xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' ye aj-Jerusalén y jari' ri nbix cheque fariseos y etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Xe'apon c'a riq'uin ri Jesús y xquibij chin: |
23704 | MAT 15:2 | ¿Achique c'a roma tok ri avachibila' nquik'üj ri bin can coma ri kaxquin-kamama' can? Roma ri avachibila' tok nquic'ux quivay man nquich'üj tüj jabel ri quik'a'. Man nquibün tüj cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheke konojel, xquibij. |
23719 | MAT 15:17 | ¿Man nk'ax ta chive ri tzij ri nbij que ri nuc'ux-ka ri vinük xa man ja tüj ri' ri nbanun tz'il chin? Roma ri nuc'ux-ka xa choj pa rupan nbe-vi y c'ateri' ntel-e. |
23722 | MAT 15:20 | Y ronojel c'a ri nojibül quiri' jari' ri nbanun chin jun vinük que nutz'ilübisaj-ri'. Pero ri nbün ri vinük que man jabel tüj ruch'ajon ruk'a' y c'ateri' nuc'ux-ka ruvay, ri' man jun nbün chin ri ruc'aslen. Man nutz'ilübisaj tüj. Quiri' c'a xbij ri Jesús. |
23739 | MAT 15:37 | Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o vüy y cür ri xcolotüj can. Siete chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y cür ri xcolotüj. |
23741 | MAT 15:39 | Y ja tok ri Jesús ye rutakalon chic e ri vinük chi tak cacho, rija' ye rachibilan ri rachibila' xoc-e pa canoa y xbe c'a pa tinamit Magdala. |
23745 | MAT 16:4 | Ri vinük re' ri yec'o vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' que yin ninbün ta que c'o ri nc'ulachitüj chupan ri caj richin yinquinimaj. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nc'ulachitüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xc'ulachitüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije', xbij ri Jesús y xbe ye rachibilan ri rachibila'. Xeruya' can quiyon ri achi'a' ri'. |
23749 | MAT 16:8 | Pero ri Jesús xretamaj c'a ri nquinuc ri rachibila' pa tak cánima, y xbij c'a cheque: ¿Achique roma rix ninuc que roma manak caxlan-vüy, romari' tok xinbij quiri'? ¿Man iyo'on tüj ivánima viq'uin y romari' xaxe chic ri vüy ri ninuc? |
23750 | MAT 16:9 | Manak c'a nc'atzin-vi que xaxe chic ri vüy ri ninuc. Cachi'el xa c'a man jani nk'ax ta chive. ¿Y man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x tok xentzuk ri vo'o' mil vinük riq'uin ri vo'o' vüy? ¿Man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x jaru' chi chacüch vüy ri ximol can? |
23762 | MAT 16:21 | Jari' chuka' tok ri Jesús xutz'om ruk'alajrisasic chiquivüch ri rachibila', que nc'atzin c'a que rija' nbe pa tinamit Jerusalén richin nuc'usaj q'uiy pokonül pa quik'a' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, pa quik'a' ri más-nimalüj tak sacerdotes y pa quik'a' chuka' ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés. Nquinapon na c'a pa camic, pero pa rox k'ij nquic'astüj c'a pe, xbij ri Jesús. |
23763 | MAT 16:22 | Y ri Pedro xe c'a xrac'axaj que quiri' xbij ri Jesús, xberuc'ama-pe y c'a cala' ri xbechapon-pe chin. Xbij c'a chin: Man ta ja nrajo' ri Dios, que nbanatüj cachi'el ri xabij rat Ajaf, xbij ri Pedro. |
23764 | MAT 16:23 | Pero tok ri Jesús xrac'axaj quiri', xupiscolij-ri'. Y xbij c'a chin ri Pedro: Man cac'uje-pe viq'uin rat Satanás, roma man utz tüj ri nanuc. Rat xa ncatoc k'atbül ruvüch nubey. Roma ri anojibül rat xa junan riq'uin ri nquinuc ri vinük y man nanuc tüj ba' achique c'a ri nrajo' ri Dios. |
23765 | MAT 16:24 | Y ri Jesús xch'o c'a chuka' cheque ri ch'aka chic rachibila' y xbij: Si c'o jun nrajo' ntzekleben vichin, tubana' c'a cachi'el nbün jun ri benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o c'a jun ri nnucun quere', utz npu'u viq'uin richin nquirutzeklebej. |
23772 | MAT 17:3 | Y tok ri ye oxi' achibila' xquitz'et c'a, nyetzijon yan chic riq'uin ri Jesús ri ca'i' achi'a' quibini'an Moisés y Elías. Ri achi'a' ri' ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can tiempo. |
23773 | MAT 17:4 | Y c'ateri' c'a tok ri Pedro xbij-apu chin ri Jesús: Ajaf, chere' utz kabanun. Si rat najo', nkabün c'a oxi' tak jay. Jun chave rat, jun chin ri Moisés, y jun chuka' chin ri Elías. |
23778 | MAT 17:9 | Y tok rije' ye xulan c'a pe chuvüch ri juyu', ri Jesús xuchilabej cheque ri rachibila': Man jun titzijoj ri xitz'et. Rix utz nitzijoj pero tok yin ri xinalüx chi'icojol xinc'astüj yan pe chiquicojol ri caminaki', c'a jari' tok c'uluman nitzijoj, xbij cheque. |
23779 | MAT 17:10 | Ri achibila' ri' jari' xquibij chin ri Jesús: Roj k'axnük cheke que ja rat ri Cristo, ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. ¿Pero achique c'a roma tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés nquibij que nabey que nka-pe ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, nc'atzinej que nka-pe ri Elías? xquibij. |
23786 | MAT 17:17 | Y ri Jesús jari' xbij: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri ruyo'on ta ránima riq'uin ri Dios. Xa conojel ye satzinaki'. ¿Rix ninuc que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin? ¿Chi jumul nc'atzinej que nyixincoch'? Tic'ama' c'a pe ri ala' chere', xbij ri Jesús. |
23789 | MAT 17:20 | Y ri Jesús xbij cheque: Man xixtiquer tüj xivelesaj roma man iyo'on tüj ivánima jabel riq'uin ri Dios. Y ketzij vi c'a ri ninbij chive: Xa riq'uin ta ba' niya' ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta cachi'el jun vit ija' richin mostaza, xa riq'uin ri', si rix nibij chin ri jun juyu' re' que tel-e chere' y tic'o cala', nc'o-vi. Man jun c'a ri man ta nyixtiquer nibün, riq'uin niya' ba' ivánima riq'uin ri Dios. |
23793 | MAT 17:24 | Y ja tok ri Jesús y ri rachibila' xe'apon pa tinamit Capernaum, ri nyemolon ruchi' ri tumin richin pa racho ri Dios, ri nc'atzinej que nquitoj conojel ri achi'a', xe'apon c'a chuka' riq'uin ri Pedro y xquic'utuj chin: ¿Ri i-Maestro rix man nuya' tüj ri tumin richin pa racho ri Dios? xquibij. |
23806 | MAT 18:10 | Man c'a que'ivetzelaj ri vinük ri man jun oc quik'ij, roma rije' ye chajin coma ángeles. Y yin ninbij c'a chive que ri chajinela' quichin rije' chi jumul c'a nyetiquer nye'apon chila' chicaj riq'uin ri Nata'. |
23824 | MAT 18:28 | Jac'a tok colotajnük chic e ri samajel ri', xberuc'ulu' c'a pe jun chic samajel ri banayun jun kajo'n riq'uin. Ri kajo'n c'a ri rubanun ri jun rachibil ri', man cachi'el tüj c'a ri ruc'as rija', xa colope' jun cien quetzales. Man riq'uin tüj ri', rija' xutz'om chukul y nutz'apij yan c'a ruxla', y nbij c'a chin: Tatojo-pe ri c'as abanun viq'uin, nbij c'a chin. |
23829 | MAT 18:33 | ¿Man ja tüj comi ri' ri c'uluman que xabün ta rat chuka' riq'uin ri avachibil pa samaj, cachi'el ri xinbün yin aviq'uin que xinjoyovaj avüch? |
23835 | MAT 19:4 | Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': ¿Man itz'eton tüj c'a rix chupan ri rutzij ri Dios ri nbij-vi que ri Dios ja pa rutz'uquic pe tok pa c'ulaj xerubün y man ruyon tüj jun? Man ruyon tüj c'a ri achi, y chuka' man ruyon tüj ri ixok. |
23838 | MAT 19:7 | Y ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Si man c'uluman tüj que quiri' nban, ¿achique c'a roma tok ri Moisés xbij que jun achi, xaxe tubana' jun vuj richin jachojri'il chin ri rixjayil y tuya' can? |
23839 | MAT 19:8 | Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Cachi'el c'a covirnük ri ivánima rix chupan ri man utz tüj, quiri' c'a chuka' xc'ulachitüj ojer can, pa ru-tiempo ri Moisés. Xa romari' tok rija' xuya' k'ij que utz nban ri jachojri'il riq'uin ri rixjaylonel. Y stape' (aunque) pa rutz'uquic pe, man quiri' tüj xbanatüj. |