3 | GEN 1:3 | Gei God ga helekai, “Di maalama gi i golo”, gei di maalama gu i golo. |
6 | GEN 1:6 | Gei God ga helekai, “Di mee wwae mee aholi gi i golo, e wwae nia wai ge e daahi nia maa gii noho nau gowaa dagidahi”, gei di maa gu i golo. Gei God gaa hai dana baahi mee wwae mee aholi e wwae nia wai ala i lala di maa, mono wai ala i hongo di maa. |
9 | GEN 1:9 | Gei God ga helekai, “Nia wai i lala di langi gi lloomoi gi di gowaa e dahi, gei tenua gi gila aga”, ge di maa gu i golo. |
11 | GEN 1:11 | Gei Mee ga helekai labelaa, “Henuailala gi tomo aga nnagadilinga laagau huogodoo ala e huwa nia lii mono golee”, ge di maa gu i golo. |
14 | GEN 1:14 | Gei God ga helekai, “Nia maahina gi i golo i di gili di langi, e wwae di aa mo di boo, e haga modongoohia nia madagoaa, nia laangi mono ngadau. |
20 | GEN 1:20 | Gei God ga helekai, “Di tai la gii honu i nia hagadilinga mee mouli e logo, gei di ahiaalangi la gii honu i nia manu mamaangi.” |
24 | GEN 1:24 | Gei God ga helekai, “Henuailala gi hagadili nia hagadilinga manu dolodolo huogodoo: nia manu gaidala mono manu lodo geinga, llauehe mo lligi,” gei di maa gu i golo. |
26 | GEN 1:26 | Gei God ga helekai, “Dolomeenei gei Gidaadou gaa hai tangada mouli be Gidaadou, gii hai be Gidaadou. Digaula e mogobuna i hongo nia iga, nia manu mamaangi mono manu dolodolo huogodoo, nia manu gaidala mono manu lodo geinga, llauehe mo lligi.” |
28 | GEN 1:28 | Gei God ga haga maluagina meemaa ga helekai, “Heia gulu dama gii logo, gei gulu hagadili ga mouli i hongo henuailala hagatau, gei henuailala gaa dagi go digaula. Goolua gi dagi ina nia iga, nia manu mamaangi mono manu dolodolo huogodoo. |
38 | GEN 2:7 | Gei Yihowah God gaa kae ana gelegele i di gelegele o tenua, ga haga noho dana dangada. Mee ga ili ana madangi mouli gi nia madauhi o maa, gei tangada deelaa ga daamada ga mouli. |
43 | GEN 2:12 | Nia goolo e kida i tenua deelaa, mono daubigi laagau ala e hai nia lolo kala, mono hadu ‘onyx’ dingidingia hagalabagau. |
47 | GEN 2:16 | Mee ga helekai gi mee, “Goe e mee di gai nia huwa laagau huogodoo i lodo di hadagee, |
49 | GEN 2:18 | Yihowah God ga helekai, “Ma hagalee humalia gi taane ma gaa noho modogoia. Au gaa hai dagu dangada e hoo a mee, e hagamaamaa a mee.” |
52 | GEN 2:21 | Gei Yihowah God gaa hai tangada la gii kii danu mmoe gaa daa dana iwi i di wogowogo o maa, ga hagabuni di lohongo di maa. |
54 | GEN 2:23 | Gei taane ga helekai, “Deenei la go dogu hagadilinga. Di iwi ne daa i ogu iwi, ge nia goneiga ne daa i ogu goneiga. Di ingoo o maa go ‘di ahina’, idimaa mee ne daa mai i taane.” |
57 | GEN 3:1 | Di gihaa la go di manu dela koia e kabemee i nia manu lodo geinga ala ne hai go Yihowah God. Di gihaa ga heeu gi di ahina, “Ma e donu bolo God gu helekai adu gi di goe bolo goe gi hudee geina nia huwa o tei laagau i nia laagau ala i lodo di hadagee?” |
58 | GEN 3:2 | Di ahina ga helekai, “Gimaua e mee hua di gai nia huwa o nia laagau huogodoo ala i lodo di hadagee, |
59 | GEN 3:3 | dela hua go di laagau dela e duu i tungaalodo di hadagee. God gu helekai mai gi gimaua bolo gi hudee geina nia huwa o di laagau deelaa, ge hudee bili ginai. Gimaua gaa gai be gaa bili gi di maa, gei gimaua gaa mmade.” |
60 | GEN 3:4 | Gei di gihaa ga helekai, “Deenaa la hagalee donu, goolua hagalee mmade. |
61 | GEN 3:5 | God ne helekai beenaa, idimaa, Mee e iloo Ia bolo goolua ma gaa gai di maa, gei goolua gaa hai be God, ga iloo nia mee ala e humalia mono mee ala e huaidu.” |
62 | GEN 3:6 | Gei di ahina ga gidee ia bolo di laagau deelaa le e madamada ge e humalia huoloo ono huwa, bolo gaa hai ia gi kabemee, gei mee gaa hagi ana huwa laagau dulii gaa gai. Gei mee gaa wanga ana mee gi dono lodo, gaa gai go mee labelaa. |
66 | GEN 3:10 | Gei mee ga helekai, “Au gu longono eau Goe i lodo di hadagee, gei au gu madagu gaa bala hagammuni i di Goe, i di au gu deai ogu goloo i dogu gili ai.” |
67 | GEN 3:11 | God ga heeu, “Ma koai dela ne hagi adu gi di goe bolo goe deai o goloo i doo gili ai? Goe guu gai di huwa laagau dela ne helekai iei Au adu gi di goe bolo gi hudee geina?” |
68 | GEN 3:12 | Taane ga helekai, “Ma go di ahina dela ne dugu Kooe i dogu baahi dela ne gaamai gi di au di huwa laagau deelaa, gei au gaa gai di maa.” |
69 | GEN 3:13 | Gei Yihowah God ga heeu gi di ahina, “Goe ne aha dela ne hai di mee deenei?” Gei mee ga helekai, “Ma go di gihaa dela ne halahalau au, gei au gaa gai di maa.” |
70 | GEN 3:14 | Gei Yihowah God ga helekai gi di gihaa, “Goe ga hagaduadua i di gili di mee deenei. Ma kooe hua modogooe i lodo nia manu dolodolo huogodoo dela e hagahuaidu. Tugi dolomeenei gaa hana, goe ga dolodolo i do dinae, goe e gai au dogolia gelegele i di waalooloo o do mouli. |
72 | GEN 3:16 | Gei Mee ga helekai gi di ahina, “Au ga haga uda do hagaduadua la gi nonua i do madagoaa ma ga hai dama, gei di mmae o do haanau la ga damana. Goe ga hiihai gi doo lodo hua igolo, gei goe gaa dagi go mee.” |
73 | GEN 3:17 | Gei Mee ga helekai gi taane, “Goe dela ne hagalongo gi doo lodo, gaa gai di huwa laagau dela ne helekai iei Au adu gi di goe bolo goe gi hudee geina. Idimaa goe dela ne hai di mee deenei, malaa, di gelegele la gu haga halauwa, gei goe e hai loo gi ngalua hagamahi gi nia gelegele gii hai ana meegai gi dohu adu gi di goe i di waalooloo do mouli. |
78 | GEN 3:22 | Gei Yihowah God ga helekai, “Dolomeenei gei meemaa la gu hai hua be Gidaadou, gei gu iloo nia mee humalia mono mee huaidu. Hudee dumaalia ang gi meemaa gii gai nau mee i nia huwa o di laagau hagamouli, ga mouli hua beelaa.” |
81 | GEN 4:1 | Adam gaa kii i baahi dono lodo go Eve, gei mee ga hai dama. Mee ga haanau dana dama daane ga helekai, “Mai i di hagamaamaa Dimaadua, gei au guu hai dagu dama daane”, gei mee gaa gahi di ingoo o maa go Cain. |
84 | GEN 4:4 | Gei Abel ga gaamai dana dama siibi dela ne haanau matagidagi i ana siibi, ga daaligi, gaa wanga nia baahi ala koia e humalia e hai tigidaumaha. Dimaadua gu manawa lamalia gi Abel mo dana tigidaumaha. |
86 | GEN 4:6 | Gei Dimaadua ga helekai gi Cain, “Goe e hagawelewele di aha? Ma e aha dela o golomada le e mmee be di mee goe e hagawelewele huoloo? |
88 | GEN 4:8 | Gei Cain ga helekai gi dono duaahina go Abel, “Gidaua ga hula laalaa gi hongo di gowaa maalama.” Di madagoaa meemaa ne dau i di gowaa maalama, gei Cain ga huli adu gi dono duaahina, ga daaligi a mee gii made. |
89 | GEN 4:9 | Dimaadua ga heeu gi Cain, “Dehee do duaahina go Abel?” Gei mee ga helekai, “Au e de iloo. Ma e aha? Ma ko au dela belee madamada humalia i dogu duaahina daane?” |
90 | GEN 4:10 | Gei Dimaadua ga helekai, “Goe ne hai di huaidu mada ngauhou deenei eimaha? Nia dodo o do duaahina le e dangidangi aga gi di Au i lodo di gelegele, e hai gadoo be di lee e gahigahi, e hiihai gi di tala di hui. |
93 | GEN 4:13 | Gei Cain ga helekai gi Dimaadua, “Di hagaduadua deenei le e mada kono dono kae ko au. |
95 | GEN 4:15 | Gei Dimaadua ga helekai gi mee, “Deeai, maa tangada ga daaligi goe, gei di maa nia mouli e hidu ala e kae e hui gi muli.” Gei Dimaadua gaa dugu dana maaga gi hongo Cain bolo maa iai tangada gu gidee ia a mee la gi hudee daaligidia a mee. |
103 | GEN 4:23 | Lamech ga helekai gi ono lodo, “Adah mo Zillah hagalongo mai gi di au. Au gu daaligi dagu damagiigi daane guu made i mee ne hagamaawa au. |
104 | GEN 4:24 | Maa nia mouli e hidu ala e kae i di hui tangada ma ga daaligi a Cain, gei di maa nia mouli e mada hidu maa hidu ala e kae go tangada ma ga daaligi au.” |
105 | GEN 4:25 | Adam mo dono lodo guu hai labelaa di nau dama daane, gei di ahina ga helekai, “God gu gaamai labelaa dagu dama daane belee pono di lohongo o Abel dela ne daaligi go Cain,” gei mee gaa gahi di ingoo o maa bolo Seth. |
135 | GEN 5:29 | ga helekai, “Mai di gelegele dela ne hagahalauwa go Dimaadua, di tama deenei ga haga dagaloaha gidaadou gi daha mo tadau haingadaa.” Gei mee ga haga ingoo a mee bolo Noah. |
141 | GEN 6:3 | Gei Dimaadua ga helekai, “Au hagalee dumaalia gi nia daangada gi mouli hua beelaa, digaula digau hua e mouli gaa mmade. Dolomeenei gaa hana hua beelaa, digaula hagalee mouli waalooloo laa hongo nia ngadau e lau madalua (120).” |
144 | GEN 6:6 | gei Mee gu tilikai hualaa i de Ia dela ne hai digaula gaa dugu gi henuailala. Mee guu honu i di lodo huaidu, |
145 | GEN 6:7 | dela ga helekai iei Mee boloo, “Au ga haga mmaa gi daha agu daangada ala ne hai, mo nia manu dolodolo mono manu mamaangi, i di Au gu tilikai hualaa i dagu hai ne hai nia maa.” |
147 | GEN 6:9 | Deenei di kai o Noah. Mee ana dama daane dogodolu, Shem, Ham mo Japheth. Noah tangada haihai mee donu, go mee hua dela nogo humalia i di madagoaa deelaa. Mee e mouli hai hoo ang gi God. |
151 | GEN 6:13 | God ga helekai gi Noah, “Au gu hagamaanadu bolo Au ga daaligi nia daangada huogodoo gi mmademmade. Au ga hagammaa digaula gi daha, idimaa, henuailala la gu honu hua i nadau hai huaidu. |
160 | GEN 6:22 | Malaa, Noah guu hai gii hai be nnelekai a God ala ne hai gi mee. |
161 | GEN 7:1 | Dimaadua ga helekai gi Noah, “Ulu gi lodo di boodi mo digau doo hale huogodoo. Au gu gidee Au bolo ma kooe hua i hongo henuailala hagatau dela e hai au mee e donu. |
164 | GEN 7:4 | Nia laangi e hidu i golo, gei Au ga hagau mai dagu uwa dela gaa doo nia aa mo nia boo e mada haa, e daaligi nia mee huogodoo ala e mouli ala ne hai ko Au.” |
165 | GEN 7:5 | Noah guu hai nia mee huogodoo Dimaadua ne helekai gi mee bolo gi heia. |
169 | GEN 7:9 | gu ulu gi lodo di boodi gi baahi o Noah be nia helekai a God ne hai. |
176 | GEN 7:16 | guu hai be nia helekai a God ala ne hai. Gei Dimaadua guu tai di bontai i tua o Noah. |
189 | GEN 8:5 | Gei nia wai le e bagu mai hua igolo, gei di tahi laangi o di madangaholu malama, nia gonduu la ga kila aga ono ulu. |
199 | GEN 8:15 | God ga helekai gi Noah, |
204 | GEN 8:20 | Noah gaa bae dana gowaa dudu tigidaumaha ang gi Dimaadua. Mee gaa kae ana manu dagi dahi mai i lodo nia hagadilinga manu madammaa, nia manu dolodolo mono manu mamaangi, gaa dudu nia maa i hongo di gowaa dudu tigidaumaha. |
205 | GEN 8:21 | Di kala o tigidaumaha gu haga manawa lamalia Dimaadua, gei Ia ga maanadu i ono lodo boloo, “Au hagalee e hagahuaidu labelaa henuailala i di gili nia huaidu o nia daangada ala gaa hai. Au gu iloo e Au bolo daamada i di madagoaa digaula nogo lligi, nia maanadu digaula nogo huaidu. Au hagalee hagammaa gi daha labelaa nia mee mouli huogodoo, be dagu hai dela ne hai tolongo deenei. |
207 | GEN 9:1 | God ne haga maluagina a Noah mo ana dama daane, ga helekai, “Heia godou dama gii logo, gei godou hagadili ga mouli i hongo henuailala hagatau. |
214 | GEN 9:8 | God ga helekai gi Noah mo ana dama daane, |
217 | GEN 9:11 | Au e hai dagu hagababa adu gi goodou gi nia helekai aanei: Au e hagababa bolo Au ga hagalee daaligi labelaa nia mee ala e mouli gi toloo, ge deai toloo labelaa e hagahuaidu henuailala ai. |
218 | GEN 9:12 | Di haga modongoohia o di hagababa dono hagaodi ai, dela e hai adu ko Au gi goodou mono mee ala e mouli huogodoo, la deenei: |
223 | GEN 9:17 | Deelaa di haga modongoohia o di hagababa dela e hai ko Au gi nia mee ala e mouli huogodoo i henuailala.” |
229 | GEN 9:23 | Gei Shem mo Japheth gaa kae di nau heelua looloo, ga daahi i nau dua i hongo nau bakau. Meemaa ga taele dua gi di hale laa, gaa gahu di nau damana, ge nau golomada e huli gi daha gi dee mmada hua ginaua gi mee ono goloo i dono gili ai. |
231 | GEN 9:25 | mee ga helekai, “Di halauwa gu i hongo Canaan, mee gaa hai di hege ni ono duaahina daane. |
238 | GEN 10:3 | Nia hagadili Gomer la nia daangada o Ashkenaz, Riphath mo Togarmah. |
240 | GEN 10:5 | Digaula nia maadua mmaadua o nia daangada ala e noho i tongotai mo i hongo nia henua. Aanei la nia hagadili ni Japheth, e noho i nadau madawaawa mo nnenua hai geegee, e helehelekai i nadau helekai dagidahi. |
244 | GEN 10:9 | Mai di hagamaamaa Dimaadua, Nimrod guu hai tangada e iloo huoloo di puupuu mee, dela e helekai ai nia daangada, “Dimaadua gi heia goe gii hai be Nimrod dela e iloo huoloo di puu mee!” |
252 | GEN 10:17 | Hivite, Arkite, Sinite, |
255 | GEN 10:20 | Aanei la nia hagadili o Ham, e noho i lodo nadau madawaawa mono henua geegee, e helehelekai i nadau helekai dagidahi. |
260 | GEN 10:25 | Eber ana dama daane dogolua: e dahi go Peleg, idimaa i lodo dono madagoaa, digau henuailala la gu waewae, dono duaahina go Joktan. |
261 | GEN 10:26 | Nia hagadili o Joktan la nia daangada o Almodad, Sheleph, Hazarmaveth, Jerah, |
262 | GEN 10:27 | Hadoram, Uzal, Diklah, |
264 | GEN 10:29 | Ophir, Havilah mo Jobab. Digaula huogodoo ne hagadili mai Joktan. |
266 | GEN 10:31 | Aanei la nia hagadili o Shem e noho i lodo nia madawaawa mo nnenua geegee, e helehelekai i nadau helekai dagidahi. |
268 | GEN 11:1 | Matagidagi, nia daangada o henuailala huogodoo nogo helekai be di mee e dahi, gei nogo hai hegau hua i nia kai be di mee e dahi. |
270 | GEN 11:3 | Digaula ga helehelekai i nadau mehanga boloo, “Lloomoi, gidaadou gaa hai tadau hadu hau hale, gaa hai gi hamaaloo.” Gei digaula guu hai nadau hadu hau hale mono ‘tar’ belee hagapigipigi nia maa. |
271 | GEN 11:4 | Digaula ga helekai, “Gidaadou gaa hau tadau waahale, e hai dono angulaa dela e hai gii tugi i di langi, e haga damana ai tadau ingoo gi hagalee modoho gidaadou laa hongo henuailala.” |
273 | GEN 11:6 | gei Mee ga helekai, “Dolomeenei digau aanei la digau hua be di mee e dahi, gei digaula e helehelekai hua i di helekai e dahi. Deenei la go taamada o di nadau hai dela gaa hai. Hoohoo hua gei digaula gaa mee di hai di ingoo hua di mee dela e hiihai ginai. |
274 | GEN 11:7 | Gidaadou gaa hula gi lala e hagahinihini nia helekai digaula gi de iloo ginaadou nadau helekai i nadau mehanga.” |
276 | GEN 11:9 | Di waahale le e haga ingoo bolo Babylon, idimaa, deelaa di gowaa Dimaadua ne hagahinihini nia helekai digau huogodoo, gei mai i di gowaa deelaa, gei Mee gaa hai digaula gi modoho adu gi hongo henuailala hagatau. |
300 | GEN 12:1 | Dimaadua ga helekai gi Abram, “Diagia do henua, oo gau mo di guongo do damana, hana gi tenua dela ga hagi adu ko Au gi di goe. |