Wildebeest analysis examples for:   ksr-ksr   A    February 11, 2023 at 18:56    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

1  GEN 1:1  Kanakanaiyanoŋ Anutunoŋ Siwe ano namo mokolooŋ orono.
2  GEN 1:2  Mokolooŋ orono namo ii gbameŋa ano kijikajuyawo ero. Ero apu aŋgoŋ dusiitawo ii paŋgamanoŋ esuuro ero. Kaero Anutuwaa a Toroyanoŋ apu iikawaa qaganoŋ kema kaŋ laligoro.
3  GEN 1:3  Kalaligoro Anutunoŋ kokajeŋ kotoro:Asasaga mono asugiwa.” Kajeŋ kotoro gomaŋ mono asariro.
4  GEN 1:4  Asariro iiro awaa kolooro asasaga ano paŋgamaŋ mendeema orono.
5  GEN 1:5  Asasagaa qata weeŋ ano paŋgamambaa qata gomantiiŋa kaoroono. Kaoroono weemboria mutuya tegoro gomaŋ tiiŋ ano.
6  GEN 1:6  Ano Anutunoŋ kokajeŋ kotoro: “Mono apu batugianoŋ sombimbaa jawo kotiga asugiŋ apu mendeeno eugeŋ ano emugeŋ ewao.”
8  GEN 1:8  Anutunoŋ sombimbaa jawo kotiga eugeŋaa qata sombiŋ qaro. Kaqaro weemboria woiya tegoro gomaŋ mombo tiiŋ ano.
9  GEN 1:9  Ano Anutunoŋ kokajeŋ kotoro:Apu sombiŋ baatanoŋ ejuti, ii mono meŋ kululuugi tuuŋ motooŋgo kolooro namo toboga asugiwa.” Kajeŋ kotoro mono kaasugiro.
11  GEN 1:11  Awaa kolooro kokajeŋ kotoro: “Namo qaganoŋ mono iwoi toŋgoŋa kuuya kokaasugiŋ waabu: Loloo gbojoja iwoi kogiawo ii mono asugiŋ waama kuuŋ sogoŋkebu. Gere kasa tanigia kania kania mono namonoŋ asugiŋ hoŋgia kogiawo kuuŋ sogoŋkebu.” Kajeŋ kotoro mono kaasugiro:
12  GEN 1:12  Namo qaganoŋ iwoi toŋgoŋa kuuya asugiŋ waagi. Loloo gbojoja iwoi kogiawo tanigia kania kania ii asugigi. Gere kasa tanigia kania kania ii namonoŋ asugiŋ hoŋgia kuuŋ sogogi. Kaasugiro Anutunoŋ iŋiiro iikanoŋ mono awaa kolooro.
14  GEN 1:14  Ano Anutunoŋ kokajeŋ kotoro: “Sombimbaa jawo kotiganoŋ mono asasaga asugiŋ weeŋ ano gomantiiŋa ii mendeema oroma nama (yara) yambu, koŋuru kambaŋ ano weeŋ kambaŋ, gbani kambaŋ ano weemboria motomotoombaa aiweseyaga ewu.
16  GEN 1:16  Anutunoŋ asasaga somata woi mokolooŋ orono: Asasagaa galeŋa weeŋ jaaya nano iikawaa kamakamaata koiŋ ii gomantiiŋaa galeŋaga nama ubao. Seŋgelao ii kaaŋiadeeŋ mokolooŋ oŋono.
17  GEN 1:17  Anutunoŋ ii sombimbaa jawo kotiga iikanoŋ namo meŋ asariwutiwaajoŋ oŋoono.
18  GEN 1:18  Ii namo meŋ asariŋ weeŋ ano gomantiiŋaa galeŋgiaga nama asasaga ano paŋgamaŋa mendeema orombutiwaajoŋ oŋoono. Kaasugiro Anutunoŋ iŋiiro iikanoŋ mono awaa kolooro.
20  GEN 1:20  Ano Anutunoŋ kokajeŋ kotoro:Apu kowe iikawaa uutanoŋ mono iwoi isiŋosoŋgiawo asugiŋ sokoma apu qeŋ kondondoŋgoŋ laŋ kema kaŋ laligowu. Kaaŋiadeeŋ kooŋa kooŋa namo qaganoŋ kanakeewaŋ elelakotoŋ kema kaŋ laligowu.”
22  GEN 1:22  Awaa kolooro kotuegoŋ oŋoma qaa kokajeŋ kotoro: “Oŋo mono ko meragiawo juma seiŋ apu kowe sokoma laligowu ano kooŋ oŋo mono kaaŋiadeeŋ namo qaganoŋ kolooŋ seiwu.”
24  GEN 1:24  Ano Anutunoŋ kokajeŋ kotoro: “Namo qaganoŋ mono iwoi kuuya laaligogiawo tanigia kania kania asugiwu. Miriwaa oroya, iwoi bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti ano duuyaa oroya tanigia kania kania, ii mono asugiwu.” Kajeŋ kotoro mono kaasugigi:
25  GEN 1:25  Anutunoŋ duuyaa oroya tanigia kania kania ii mokolooŋ oŋono. Miriwaa oroya tanigia kania kania ii mokolooŋ oŋono ano iwoi kuuya bagia namonoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, tanigia kania kania ii mokolooŋ oŋono. Mokolooŋ oŋoma iŋiiro iikanoŋ mono awaa kolooro. Kiaŋ.
26  GEN 1:26  Kawaa gematanoŋ Anutunoŋ kokajeŋ kotoro:Ayo, anana mono eja ananaa tani kaaŋa meniŋ iwoi kuuya galeŋ koma oŋoma laligowa. Iwoi kuuya ii kowewaa soraya, sombimbaa kooŋa ano miriwaa oroya, namo kuuya ano iwoi kuuya bagia namonoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti, mono iyoŋoo galeŋgiaga kolooŋ laligowa.”
27  GEN 1:27  Kajeŋ kotoŋ iyaŋaa kaitaniaa so eja mokolooro. Anutuwaa kaitania kaaŋa laligowaatiwaajoŋ ii mokolooŋ muro. Eja ano emba laligowaotiwaajoŋ ii mokolooŋ orono.
31  GEN 1:31  Asugiro Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooroti, ii iiro awaa totooŋ kolooro keraqeeaŋgo moro. Weemboria 6:ya tegoro gomaŋ mombo tiiŋ ano. Kiaŋ.
33  GEN 2:2  Anutunoŋ gawoŋa ii mero tegoro weemboria 7 iikanoŋ kendoŋ raro. Gawoŋa kuuya merotiwaajoŋ weemboria 7 kanoŋ haamo mero.
35  GEN 2:4  Anutunoŋ siwe namo mokolooro asugiritiwaa sunduya ii kiaŋ. Poŋ Anutunoŋ siwe namo mokolooŋ oronoti, kambaŋ iikanoŋ
36  GEN 2:5  Poŋ Anutuwaa uuaaajoŋ namo qaganoŋ koŋ mende kiro gawoŋ komakoomowaajoŋ eja moŋ mende laligoroto, namo uutanoŋa bedu iikanoŋadeeŋ kouma namo qaga sokoma meŋ samoriro. Kawaajoŋ duuyaa gere kasa moŋ me sombembaa loloo gbojoja iwoi moŋ ii namonoŋ mende asugiŋ ero.
38  GEN 2:7  Kambaŋ kanoŋ Poŋ Anutunoŋ baloŋ sububuŋ meŋ iikanoŋ eja meŋ yagoŋ laaligowaa buu aasoŋa sewaŋanoŋ upipiiro kemero horoŋ gbiliŋ laaligowaa ayawo kolooro.
39  GEN 2:8  Kakolooro Poŋ Anutunoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ gomaŋ qata Eeden kanoŋ oyaŋboyaŋ gawoŋ (paradais) komoma eja mokolooroti, ii iikanoŋ oono laligoro.
42  GEN 2:11  Apu gowoya mutuyaa qata Piison, ii Hawila baloŋ kuuya liligoŋ eŋ kenja. Baloŋ kanoŋ goul eja.
44  GEN 2:13  Apu gowoya woiyaa qata Giihon. Ii (Mesopotemiawaa) baloŋ qata Kuus ii kuuya liligoŋ kenja.
45  GEN 2:14  Apu gowoya karooŋaa qata Taigris. Ii Assiria baloŋ batanoŋ weeŋ koukoutanoŋ baageŋ kemeŋ kenja. Apu gowoya jaŋgo 4 iikawaa qata ii Yufreitis.
46  GEN 2:15  Kakolooro Poŋ Anutunoŋ eja wama oyaŋboyaŋ gawoŋ Eeden koma komoma galeŋ kombaatiwaajoŋ jeŋ oono.
49  GEN 2:18  Kajeŋ Poŋ Anutunoŋ jero: “Eja aŋodeeŋ laligoro awaa mende kolooja. Kawaajoŋ nii mono iyaŋa kaaŋa ala-ilailaaya mokoloomaŋa.”
50  GEN 2:19  Kajeŋ duuyaa oro kuuya ano kanakeewambaa kooŋ kuuya ii namonoŋ mokolooŋ oŋoma ejawaa kosianoŋ uŋuama ejanoŋ qagia nomaqabaati, ii iima mobaatiwaajoŋ iwaa baatanoŋ oŋoono. Oŋoono ejanoŋ iwoi laaligogiawo kuuya iyoŋoo qagia motomotooŋ qaro Anutunoŋ kaewaatiwaajoŋ jeŋ kotiiro.
52  GEN 2:21  Mende mokolooro Poŋ Anutunoŋ kaiima kotoŋ eja meŋ bimooro komunagbiili gaero. Ero maroŋ siita moŋ horoŋ siitaa duŋa busuyanoŋ meŋ kojaŋgiro.
54  GEN 2:23  Wama karo ejanoŋ ii iima kokajero: “Yai! Koi neenaa taninaga. Iwaa sii busuya ii neenaa sii busunoŋga asugija. Anutunoŋ ii ejawaa sele kitianoŋga mero letoma eja tani kaaŋa laligojiwaajoŋ qata emba (= ejawaa alia) qabu.”
55  GEN 2:24  Kajero Anutunoŋ jeŋ kotoŋ orono: “Kakolooro ejanoŋ mono nemuŋmaŋa oromesaembiawo qokotaaŋ selemotooŋgo kolooŋ laligowao.”
57  GEN 3:1  Poŋ Anutunoŋ namowaa oro laaligogiawo kuuya mokolooŋ oŋonoti, iyoŋoo batugianoŋ mokolenoŋ osoŋkakale momonoŋ oro kuuya uŋuuguŋ uro. Kauma emba kokaijoro: “Oyaŋboyaŋ gawonoŋ gere kuuya nama kenjuti, iyoŋoo hoŋgia moŋ mende newaotiwaajoŋ Anutunoŋ anoŋ jeŋ kotoŋ orono me qaago?”
61  GEN 3:5  Kaento, gere iikawaa hoŋa neri weemboria iikanondeeŋ mono jaagaranoŋ tooro Anutu kaaŋa kolooŋ awaawaa kania ano bologaa kania moma kotowaota. Anutunoŋ kakoloowabotiwaajoŋ moma qaa kajero.”
64  GEN 3:8  Rari weeŋ jaaya kemero gomaŋ gooriro Poŋ Anutunoŋ oyaŋboyaŋ gawonoŋ riiŋ karo kana otoŋa mori. Ii moma loemba yoronoŋ Poŋ Anutuwaa jaasewaŋanoŋga kokomomola meŋ oyaŋboyaŋ gawombaa gere uugianoŋ kema asaŋgori.
65  GEN 3:9  Asaŋgorito, Poŋ Anutunoŋ Aadambaajoŋ kokaqaro, “Gii dakanoŋ laligojaŋ?”
69  GEN 3:13  Kaijoro Poŋ Anutunoŋ emba kokaqisiŋ muro: “Gii mono naambaajoŋa kaanjaŋa?” Qisiŋ muro kokameleeno: “Mokolenoŋ niijoŋgoro nejeŋa.”
70  GEN 3:14  Kameleeno Poŋ Anutunoŋ mokoleŋ kokajeŋ muro: “Kaanjaŋiwaajoŋ ama gii mono miriwaa oro kuuya ano duuyaa oro kuuya yoŋoo batugianoŋ kokajeŋ qasuaaŋ gombe laligowa: Gii mono namonoŋ laligowagatiwaa so baganoŋ kondondoŋgoŋ kema kaŋ sububuŋ uutanoŋ laligoŋ kikisi iwoi neŋkeba.
77  GEN 3:21  Poŋ Anutunoŋ oro selianoŋ opo suru meŋ Aadam embiawo lama orono laligori.
78  GEN 3:22  Kaaŋa laligori Poŋ Anutunoŋ kokajero: “Yai! Ejemba ii nonoonoŋga mombaa so kolooŋ awagaa kania ano bologaa kania mendeema orombaotiwaajoŋ mojao. Kakolooro laaligo kotigaa gere kota mende newaotiwaajoŋ soŋgo ambeto, yoronoŋ kambaŋ kokaamba toroqeŋ borogara boraama ii kaaŋagadeeŋ meŋ neŋ iikaaŋanoŋ mende komuŋ tetegoya qaa kotiiŋ laligoŋ ubaobo.”
81  GEN 4:1  Aadamnoŋ embiawo laligoŋ agimiŋ aori Iiwnoŋ (Eewa) koro ama Kein (Kain) mero. Meŋ Kein qawaajoŋ kokajero:Anutunoŋ ilaaŋ nono merana mejeŋa.”
82  GEN 4:2  Iiwnoŋ kanageŋ Aadambaa meria Aabel, Keimbaa koga mero. Aabelnoŋ laligoŋ somariiŋ lama galeŋgiaga kolooro Keinoŋ komakoomo ejaga kolooŋ laligoro.
84  GEN 4:4  Aabelnoŋ kaaŋagadeeŋ lama tuuŋanoŋa mutu kolokolooya moŋ meŋ kaŋ qeŋ kitia kelegawonoŋ Pombaa siimoloŋ ooro. Ooro Poŋnoŋ Aabel aŋa ano iwaanoŋ siimoloŋ iima moro naaŋawo kolooro.
88  GEN 4:8  Poŋnoŋ Kein kaijoroto, Keinoŋ kileŋ koga Aabel kokaijoro: “Mono kana anorodeeŋ gawonoŋ kembo.” Kaijoro gawonoŋ kema Keinoŋ luguŋ koga Aabel qelanjiŋ meŋ qero komuro.
89  GEN 4:9  Komuro Poŋnoŋ Kein kokaqisiŋ muro: “Koga Aabel ii dakanoŋ laligoja?” Qisiŋ muro kokameleeno: “Nii mende mojeŋ. Nii konaa galeŋa qaago.”
99  GEN 4:19  Lameknoŋ emba woi orono: Moŋ qata Ada, moŋ qata Zila.
100  GEN 4:20  Adanoŋ koro ama Jaabal mero. Iinoŋ ejemba opo sel kuuŋgianoŋ laligoŋ bao bulmakao galeŋ koma oŋoma laligojuti, iyoŋoo beŋisigia kolooro.
103  GEN 4:23  Lameknoŋ kambaŋ moŋnoŋ embawoita ii kokairijoro,Ada ano Zila embawoina, oro mono geja ama qaana koi mobao: Moŋnoŋ nii nuŋ qijiriro iikawaa iroŋaajoŋ mono eja moŋ qewe komuwaa. Moŋnoŋ nii gbilibuuruŋ nuro sa iikawaa iroŋaajoŋ mono eja gbaworo moŋ qewe komuwaa.
105  GEN 4:25  Eja mutuya Aadam iinoŋ mombo embiawo laligoŋ agimiŋ aori meragara moŋ kolooro kokajero: “Keinoŋ Aabel qero komurotiwaajoŋ Anutunoŋ Aabelwaa kitianoŋ merana moŋ nonja.” Kawaajoŋ qata Seet (Nonja) qaro.
107  GEN 5:1  Aadambaa esameraaŋa ano amboisiuruta yoŋoo qa areŋgia koi. Anutunoŋ eja mokolooroti, iinoŋ ii iyaŋaa kaitaniaa so mero.
109  GEN 5:3  Aadamnoŋ laligoro yambuya 130 tegoro meria moŋ kolooro. Ii Aadam iyaŋaa kaitaniaa so laligoro qata Seet qaro.
110  GEN 5:4  Seet kolooro kambaŋ iikanoŋadeeŋ Aadamnoŋ toroqeŋ yambu 800 laligoŋ kouma laligoro kambaŋ batuya kanoŋ meraboraaŋa tosaaŋa kolooŋ ugi.
111  GEN 5:5  Aadamnoŋ kalaligoŋ uro yambuya mindiriŋ 930 motogoŋ komuro.
128  GEN 5:22  Metusela kolooro kambaŋ iikanoŋadeeŋ Enoknoŋ yambu 300:waa so uuta Anutuwo somoŋgoŋ kema kaŋ laligoro kambaŋ batuya kanoŋ meraboraaŋa tosaaŋa kolooŋ ugi.
130  GEN 5:24  Motogoŋ uuta Anutuwo somoŋgoŋ kema kaŋ laligoro Anutunoŋ eeŋ jaa seliawo mero.
135  GEN 5:29  Kolooro qata Nooa (uluŋkoleŋ) qama kokajero:Anutunoŋ baloŋ seigoro nono boronananoŋ gawoŋ koma komoma seleqeqe ama siimbobolo moma laligoniŋ mera koi kanoŋ mono saanoŋ uluŋkoleŋ nonomakebaa.”
140  GEN 6:2  Koloogi kambaŋ kanoŋ Anutuwaa merauruta yoŋonoŋ ejemba yoŋoo boraurugia iŋisosoroogi. Iŋisosoroogitiwaa so ii oŋoŋgi embaurugia koloogi.
141  GEN 6:3  Kakoloogi kambaŋ iikanoŋ Poŋnoŋ qaa kokajero: “Namo ejembanoŋ jaa selewo kambaŋ tetegoya qaa laligoŋ ubuto, yoŋonoŋ mono komuwu. Areŋgia kaama oŋonjeŋ. Kambaŋ kokaamba kanalaaligogia mono yambu 120 jaŋgo ii mende uuguŋ laligoŋ ubuya.”
142  GEN 6:4  Anutuwaa merauruta yoŋonoŋ baloŋ ejemba yoŋoo boraurugia oŋoŋgi embaurugia kolooŋ merabora oŋoŋgiti, kambaŋ iikanoŋ ano kanageŋ kaaŋagadeeŋ eja damubiribirigiawo kolooŋ somariiŋ namonoŋ laligogi. Monowaa monoyanoŋga beŋurugia qabuŋawo laligogiti, iyoŋonoŋ mono ii koloogi.
144  GEN 6:6  Ii iima ejemba mokolooŋ oŋono namonoŋ laligogiti, iikawaajoŋ Anutunoŋ moma boliŋ wosobirinoŋ uuta saa qero siimbobolo moma laligoro.
147  GEN 6:9  Nooawaa gbiliuruta yoŋoo sundugia ii kokaeŋ: Merauruta karooŋ qagia Seem, Haam ano Jaafet koloogi. Nooanoŋ ejemba batugianoŋ eja solaŋa koposowaa qaaya qaa laligoŋ uuta Anutuwo somoŋgoŋ kema kaŋ laligoro.
149  GEN 6:11  Nooanoŋ kalaligoroto, ejemba tosaaŋa kuuya ii Anutuwaa jaanoŋ dogoŋ bolidaborogi. Kawaajoŋ ejemba pororo uŋuŋ tiwilaaŋ oŋoŋgi, iikanoŋ baloŋ kuuya sokoma ero.
150  GEN 6:12  Ejemba kuuya namonoŋ kema kaŋ laaligogia meŋ bolidaborogi gomaŋ baloŋ kuuya yoŋoo nanamemeŋgia ii dogoŋ aŋgonjorayawo kolooro Anutunoŋ namonoŋ uuŋ tanigia kaaŋa ii iiro.
151  GEN 6:13  Kaiima Anutunoŋ Nooa qaa kokaijoro: “Ejemba yoŋoojoŋ ama uŋuŋ tiwitiwilaaŋ aoao ii namo kuuya sokoma eja. Kawaajoŋ niinoŋ ejemba kuuya meŋ komuŋ oŋomambaajoŋ qaana somoŋgowe. Moba, niinoŋ apunoŋ baloŋ meleembe kemero iwoi kuuya isiŋosoŋgiawo ii komudaborowuya.
160  GEN 6:22  Anutunoŋ Nooa kaambaatiwaajoŋ jeŋ kotoŋ muroti, iikawaa so mono teŋ koma ii kuuya ama medabororo.
169  GEN 7:9  ii woi woi kuuya ejia ano embia ii sogianoŋ kaŋ waŋgonoŋ Nooawaanoŋ ugi. Anutunoŋ Nooa jeŋ kotoŋ muroti, ii mono iikawaa so kolooro. Kiaŋ.
175  GEN 7:15  Anutunoŋ iwoi kuuya mokolooŋ oŋono laaligowaa aasoŋ horoŋkejuti, iyoŋoonoŋga woi woi (2-2) ii Nooawaanoŋ kouma waŋgonoŋ udaborogi.
176  GEN 7:16  Anutunoŋ Nooa jeŋ kotoŋ murotiwaa so iwoi isiŋosoŋgiawo kuuya waŋgonoŋ udaborogiti, ii ejia ano embia koloori. Kuuyanoŋ udaborogi Poŋ aŋo Nooawaa gematanoŋ waŋgowaa naguya kono.
177  GEN 7:17  Naguya kono iikanondeeŋ gboulu somatanoŋ kanagomantiiŋa asaga 40:waa so toroqeŋ namonoŋ waaro. Apunoŋ somariiŋ waama baloŋ koma turuŋ uma waŋgo namonoŋa metaano uro.
183  GEN 7:23  Iwoi laaligogiawo kuuya namonoŋ laligogiti, ii Anutunoŋ uŋudabororo. Iwoi kuuya ii ejemba, oro me iwoi bagianoŋ koma kondondoŋgoŋkejuti me kanakeewambaa kooŋa kooŋa ii mono Anutunoŋ uŋudabororo. Nooa ano sumaŋuruta waŋgo uutanoŋ laligogiti, iyoŋogadeeŋ mono iŋiima kobooŋ aŋgoŋ koma gou gajogia kono.