Wildebeest analysis examples for:   maj-majNT   A    February 11, 2023 at 19:01    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23214  MAT 1:1  E̱i̱ tjít'a ntje̱he̱ Jesucristo̱. Ntje̱he̱ David nibaha̱ ra̱ ko̱ ntje̱he̱ Abraham nibaha̱ ra̱.
23215  MAT 1:2  Abraham kama na̱'mihi̱ Isaac. Isaac kama na̱'mihi̱ Jacob. Jacob kama na̱'mihi̱ Juda̱ ko̱ já nts'e̱.
23216  MAT 1:3  Juda̱ kama na̱'mihi̱ Fare̱s ko̱ Zera̱, ko̱ Tamar kama na̱aha̱. Fare̱s kama na̱'mihi̱ Esrom. Esrom kama na̱'mihi̱ Aram.
23217  MAT 1:4  Aram kama na̱'mihi̱ Aminadab. Aminadab kama na̱'mihi̱ Naason. Naason kama na̱'mihi̱ Salmon.
23220  MAT 1:7  Salomon kama na̱'mihi̱ Roboam. Roboam kama na̱'mihi̱ Abias. Abias kama na̱'mihi̱ Asa.
23221  MAT 1:8  Asa kama na̱'mihi̱ Josafat. Josafat kama na̱'mihi̱ Joram. Joram kama na̱'mihi̱ Uzia̱s.
23222  MAT 1:9  Uzia̱s kama na̱'mihi̱ Jotam. Jotam kama na̱'mihi̱ Acaz. Acaz kama na̱'mihi̱ Ezekia̱s.
23223  MAT 1:10  Ezekia̱s kama na̱'mihi̱ Manases. Manases kama na̱'mihi̱ Amon. Amon kama na̱'mihi̱ Josia̱s.
23225  MAT 1:12  A̱skaha̱n nk'ie nga ja ngjinijé xu̱ta̱ Israel Babiloni̱a̱, Jeconia̱s kama na̱'mihi̱ Salatiel. Salatiel kama na̱'mihi̱ Zorobabel.
23226  MAT 1:13  Zorobabel kama na̱'mihi̱ Abiud. Abiud kama na̱'mihi̱ Eliakim. Eliakim kama na̱'mihi̱ Azor.
23227  MAT 1:14  Azor kama na̱'mihi̱ Sadoc. Sadoc kama na̱'mihi̱ Akim. Akim kama na̱'mihi̱ Eliud.
23230  MAT 1:17  B'a̱ ts'ín j'aha te ñju tíkjá ntje̱ chá xi nibaha̱ ra̱ Abraham santaha David. A̱skahan ta̱ te ñjuhú tíkjá ntje̱ chá j'a ngáha santa nkúhu nga ngjinijé xu̱ta̱ Israel Babiloni̱a̱. Ko̱ a̱skahan nk'ie nga ja ngjinijé xu̱ta̱ Israel Babiloni̱a̱, ta̱ te ñjuhú tíkjá ntje̱ chá j'a ngáha santa nkúhu nga j'ai tsin xi Cristo̱.
23233  MAT 1:20  Tu̱nga a̱skahán ni nga ja kits'ínnkjink'un Kuse ni xu'bi̱, nku ntítsjehe̱ Nti̱a̱ná tsakúchjihi̱ yjoho̱ nga nijñá ján ko̱ b'a̱ kitsúhu̱: —Ji Kuse xi ntje̱he̱ David, najmi tu̱ binkjuin nga n'e̱kjáín saha̱ ri̱ Maria̱ xi ja tjíndako̱hi nga ku̱i̱nchjunko̱hi. A̱t'aha̱ ntí xi y'a Espiri̱tu̱ Santo̱ kitsjáha̱.
23240  MAT 2:2  ko̱ b'a̱ i̱ncha kitsú nga kingjásjaiya: —¿Má tíjña nda̱ rei̱hi̱ xu̱ta̱ xi ntje̱ judio̱ tje̱he̱n ra̱ xi ja kitsiu̱n? A̱t'aha̱ santaha ján a̱nteni̱ má xi tje̱hen tju ts'íu̱, kiyaniñu xi ts'e̱ ko̱ kjúái̱ n'etsjoi̱hi̱ ntíu̱.
23242  MAT 2:4  A̱s'a̱i kinchja̱ ñjaha̱ nda̱ rei̱ ngatentee̱ na̱'mi k'aku̱ ko̱ já chji̱ne̱'éhe̱n kju̱a̱téxumoo̱. Kingjásjaiyaha̱ má xi tje̱hen tsín xi Cristo̱.
23243  MAT 2:5  B'a̱ i̱ncha kitsú jóo̱: —Xi tje̱hen Belen, nanki xi tíjñajihi̱n a̱nte Judea̱. A̱t'aha̱ b'a̱ ts'ín y'ét'a éhe̱n Nti̱a̱ná nda̱ profeta̱:
23244  MAT 2:6  Máha Belen, nanki xi tíjñajihi̱n a̱nte xi ts'e̱ xu̱ta̱ Juda̱, najmi kui xi 'yún i̱chí sa a̱jihi̱n tjíxáha̱ xu̱ta̱ Juda̱. A̱t'aha̱ yo̱ stjújin nku nda̱ tjíxá kui xi kúnnta xu̱ta̱ ts'a̱n xi xu̱ta̱ Israel.
23245  MAT 2:7  A̱s'a̱i Herode̱ kinchja̱ 'maha̱ já nkjink'uu̱n ko̱ kingjásjaiya ch'ich'ihi̱n mí ni̱stjihin kama chji niñuu̱.
23249  MAT 2:11  I̱ncha jas'en ni'yoo̱ ko̱ kikie ntíu̱ ko̱ Maria̱ xi na̱aha̱ maha. Tsinchakúnch'int'aha̱ ntíu̱ nga kits'íntsjoho̱. A̱s'a̱i kikjex'á kaxa̱ha̱ ko̱ kitsjáha̱ ntíu̱ ni xi i̱ncha y'a. Kitsjáha̱ to̱onsine, ko̱ ni xi sinjne̱ xi 'mi incienso̱, ko̱ ni xi sinjne̱ xi 'mi mirra̱.
23250  MAT 2:12  A̱s'a̱i kik'óya ngáha já nkjink'uu̱n a̱ntehe̱. Kj'a̱í ni̱yá i̱ncha jakj'á, a̱t'aha̱ kik'inya títjuhu̱n nga niñjá ján nga najmi ta̱ tjíhin nga kj'u̱a̱ha tíjña Herode̱.
23251  MAT 2:13  A̱skahan nga ja ngji já nkjink'uu̱n, nku ntítsjehe̱ Nti̱a̱ná tsakúchjihi̱ yjoho̱ Kuse nga nijñá ján ko̱ b'i̱ kitsúhu̱: —Ti̱síntje̱i̱n, chjúbéí ntíu̱ ko̱ na̱aha̱. A̱nte Egipto̱ ti̱yúko̱i̱. Yo̱ ti̱nchin santa nkúhu nga xínya kixi̱ ngáhara. A̱t'aha̱ Herode̱ ku̱a̱ngisjai ntíu̱ tu̱ xi ts'i̱ínk'iehen.
23252  MAT 2:14  A̱s'a̱i tsisintje̱n Kuse, jakj'á ntíu̱ ko̱ na̱aha̱ ntíu̱ ko̱ tsitjuko̱ jyún nga ngji Egipto̱.
23257  MAT 2:19  A̱skahan nga k'ien Herode̱, nk'ie nga tíjña sa Kuse Egipto̱, nku ntítsjehe̱ Nti̱a̱ná tsakúchjihi̱ yjoho̱ nga nijñá ján ko̱ b'i̱ kitsúhu̱:
23258  MAT 2:20  —Ti̱síntje̱i̱n, chjúbéí ntíu̱ ko̱ na̱aha̱. T'inko̱ ngáhani má tjíntu xu̱ta̱ xi ntje̱ Israel tje̱he̱n ra̱. A̱t'aha̱ ja jesun já xi mjehe̱ ts'i̱ínk'ien ntíu̱.
23259  MAT 2:21  A̱s'a̱i tsisintje̱n Kuse, jakj'á ntíu̱ ko̱ na̱aha̱ ntíu̱ ko̱ niba ngáha má tjíntu xu̱ta̱ Israel.
23260  MAT 2:22  Kitsankjún nga ngju̱a̱i̱ a̱nte Judea̱ a̱t'aha̱ kint'é én nga Arkelatíbatéxuma yo̱ a̱ntehe̱ Herode̱ xi kama na̱'mihi̱. Tu̱nga kik'a̱i̱ chi̱ni títjuhún ra̱ xi má nga kik'inyaha̱ nga a̱nte Galilea̱ ngju̱a̱i̱.
23261  MAT 2:23  A̱s'a̱i ngjik'iejña nanki xi 'mi Nazaret. B'a̱ kama tu̱ xi tsitjusuhun éhe̱n Nti̱a̱ná xi kinchja̱ profeta̱, nga nku nda̱ xi nibáha Nazaret k'úín Jesu.
23270  MAT 3:9  Najmi tu̱ yjonu̱u ch'ana̱cho̱ho̱o: “Ntje̱he̱ Abraham ñá”, tsa ku̱i̱xíún. A̱t'aha̱ an b'a̱ tíxinnu̱u nga santaha kui ndji̱o̱i̱ Nti̱a̱ná ka̱ma ts'i̱ín ma ntje̱he̱ Abraham.
23272  MAT 3:11  An ntánijua tíbatentáko̱ho̱nu̱u tu̱ xi ku̱a̱kínchj'a̱ha̱ ru̱u ani̱ma̱nu̱u. Tu̱nga xi nibáha a̱skahan nga an 'yún nk'a tje̱n sa, xi ndaha̱chí najmi tsuhuna tsa kfínko̱ho̱ ntéhe̱. Kui xi Espiri̱tu̱ Santo̱ ko̱ nd'í ku̱a̱téntáko̱ho̱nu̱u.
23273  MAT 3:12  Kui xi nkú joyaha nda̱ xi ts'ín chuhu̱n tuni̱ñu̱. Ja kjiya ntsja yá xi ts'ín chunko̱ho̱ ra̱ tuni̱ñu̱hu̱, tu̱ xi ts'i̱ínkj'a t'axíhin tuni̱ñu̱ ko̱ xin ts'i̱ínkj'a tja̱ba̱ha̱. A̱s'a̱i kj'u̱átjo tuni̱ñu̱ ni'ya nji̱hi̱ ko̱ k'u̱éti tja̱ba̱ha̱ a̱jin nd'í xi najmi ta̱ ka̱maha̱ ra̱ ku̱a̱yáyaha.
23274  MAT 3:13  A̱s'a̱i tsitju Jesu a̱nte Galilea̱. Ntáje̱ Jordan j'aisehe̱ Jua tu̱ xi ku̱a̱téntáha̱ ra̱.
23276  MAT 3:15  Tu̱nga b'i̱hí kitsú Jesu: —N'e̱ yi nd'a̱i̱, a̱t'aha̱ nda tjín nga n'e̱tjusaán ngatentee̱ ni xi mjehe̱ Nti̱a̱ná. A̱s'a̱i kits'ín yu Jua.
23278  MAT 3:17  A̱s'a̱i kinu'yá nk'a ján nku nta̱ xi b'a̱ kitsú: —Kui xu'bi̱ xi Ntína̱. 'Yún tjona. Tsjo ṉkjún mana Ntína̱.
23279  MAT 4:1  A̱s'a̱i Espiri̱tu̱ Santo̱ ngjiko̱ t'axíhi̱n Jesu a̱nte kixiu̱ tu̱ xi kjút'ayák'uhu̱n ra̱ nda̱nindoo̱.
23280  MAT 4:2  Yo̱ y'ejña kjintíá yachán ni̱stjin ko̱ yachán ni̱stje̱n. A̱skahan kama bjoho̱.
23281  MAT 4:3  A̱s'a̱i nda̱nindoo̱ j'ai kjut'ayák'uhu̱n nga b'i̱ kitsúhu̱: —Tsa kju̱axi̱ nga ji xi Ntíhi̱ Nti̱a̱ná, b'a̱ t'ihi̱n ndji̱o̱i̱ nga ni̱nku̱a̱n katuma.
23283  MAT 4:5  A̱s'a̱i nda̱nindoo̱ ngjiko̱ Jesu nanki Jerusalen. Kits'ín s'esun má 'yún nk'aha̱ ni̱nku̱
23284  MAT 4:6  ko̱ b'a̱ kitsúhu̱: —Tsa kju̱axi̱ nga ji xi Ntíhi̱ Nti̱a̱ná, chja̱nikj'anki yjohi̱. A̱t'aha̱ b'a̱ títsu xu̱ju̱n éhe̱n Nti̱a̱ná: Nti̱a̱ná k'u̱éxá ntítsjehe̱ xi má nga kúhin. Kjésíntje̱nya ntsjahi tu̱ xi ndaha nku ndji̱o̱ najmi sa̱ténkihi tsu̱kui.
23285  MAT 4:7  A̱s'a̱i b'i̱ kitsú Jesu: —Ko̱ b'i̱ ta̱ ts'ín tjít'a éhe̱n Nti̱a̱ná: “Najmi tu̱ ji chjut'ayák'uin Nti̱a̱ná, kui xi Nti̱a̱hi̱ maha.”
23286  MAT 4:8  A̱s'a̱i tu̱ sa nkuhú a̱sunntu tje̱nki̱ xi 'yún nk'a ngjiko̱ ngáha nda̱nindoo̱. Yo̱ tsakúyjehe̱ batéxuma já rei̱ xi tjín a̱sunntee̱ ko̱ kju̱a̱chánka xi tjíhi̱n nga nkúnkú
23288  MAT 4:10  B'i̱ kitsú Jesu: —T'in t'axínní, Satana. A̱t'aha̱ b'a̱ ts'ín tjít'a éhe̱n Nti̱a̱ná: “Cha̱nkjúín Nti̱a̱ná, kui xi Nti̱a̱hi̱ maha ko̱ nkuhú kui ku̱i̱nú'yá'éíhi̱n.”
23289  MAT 4:11  A̱s'a̱i ngji t'axín nda̱nindoo̱ nga y'éjña suba Jesu, ko̱ i̱ncha j'ai ntítsjehe̱ Nti̱a̱ná nga j'aisinko̱ho̱.
23293  MAT 4:15  A̱ntehe̱ xu̱ta̱ xi y'aha̱ ra̱ Zabulon ko̱ a̱ntehe̱ xu̱ta̱ xi y'aha̱ ra̱ Neftali, a̱nte xi tiña maha̱ a̱ndai ntáchak'uu̱n, ngabantá ntáje̱ Jordan, Galilea̱ nga ta̱ tjíntu xu̱ta̱ xi najmi ntje̱ Israel y'aha̱ ra̱.
23296  MAT 4:18  Nk'ie nga tsú'ba Jesu a̱ndai ntáchak'un Galilea̱, kikie jo já xi nts'e̱ maha xinkjín. Kui xi Simon xi ta̱ 'mi Pedro̱ ko̱ Andre. Tíi̱ncha kjaníkj'a na̱'ya tji̱o̱ho̱ a̱jin ntóo̱, a̱t'aha̱ tji̱o̱ i̱ncha tsuba jóo̱. B'i̱ kitsú Jesu:
23297  MAT 4:19  —Jun já, tsjénnkinú. An ts'ian nga xu̱ta̱ nu̱bo̱o.
23299  MAT 4:21  A̱s'a̱i ngjindju sa ko̱ yo̱ kikie jo já xi ta̱ nts'e̱ maha xinkjín. Kui xi Santiago̱ ko̱ Jua xi jáha̱ Zebedeo̱. Tjíntuyáko̱ tsutsuhu̱ na̱'mihi̱ nga tíi̱ncha b'énda na̱'yaha̱. A̱s'a̱i kinchja̱ha̱ Jesu jóo̱.
23302  MAT 4:24  A̱s'a̱i ngayjee̱ a̱nte xi tjín a̱nte Siri̱a̱ kichubani̱jmíyaha Jesu. J'aich'áha̱ ngatentee̱ xu̱ta̱ un xi tjín yo̱, xi tíneya yjoho̱ nga nkjin tíkjá ch'in xi k'uhu̱n, xi un tíbehe̱, xi tjíntujíhi̱n jánindoo̱, xi tjíhi̱n ch'in b'atsé, ko̱ xi najmi ma fi. Kits'ínnkihi̱ Jesu ngatentee̱ xu̱ta̱ uu̱n.
23315  MAT 5:12  Tsjo katumanu̱u ko̱ 'yún tsjo kat'enu̱u, a̱t'aha̱ 'yún chánka chjí xi n'e̱kjáín ngáha̱ ru̱u ndji̱o̱jmi ján. A̱t'aha̱ b'a̱ ta̱ kin'ehe̱ já profeta̱ xi tjun kis'e nga jun.
23321  MAT 5:18  A̱t'aha̱ kju̱axi̱ ni xi tíxinnu̱u. Ndaha nku ntu xi tjít'a kju̱a̱téxumoo̱ ndaha̱chí najmi ndyja̱jihi̱nsén nk'ie nga tíjña sa nk'a ján ko̱ t'anankiu̱. Ku̱i̱tjusunyje ní.
23323  MAT 5:20  A̱t'aha̱ an b'a̱ tíxinnu̱u. Tjíhin nga 'yún na̱xu̱ n'e̱tjusun so jun ni xi mjehe̱ Nti̱a̱ná nga já chji̱ne̱'éhe̱n kju̱a̱téxumoo̱ ko̱ já fariseo̱. Tsa najmi b'a̱ n'o̱o, ndaha̱chí najmi ku̱i̱ntsu̱ba̱jiun batéxuma Nti̱a̱ná.
23327  MAT 5:24  tu̱ sat'ejñai chje̱hi̱ a̱nkjín na̱chan chje̱ ko̱ t'in chu̱bako̱ nda mahi tjun nda̱ nts'ei. A̱s'a̱i nibák'a̱i̱ ngáhani chje̱hi̱.
23328  MAT 5:25  ’Ki̱tsa̱ t'endako̱i̱ xi tífitéjénehi nk'ie nga tje̱nko̱ sai a̱ya ni̱yóo̱, tu̱ xi najmi ts'i̱ínkjas'ehe̱n ra̱ ji nda̱ jue. A̱t'aha̱ tsa ts'i̱ínkjas'ehin nginku̱n nda̱ jue, a̱s'a̱i nda̱ jue ts'i̱ínkjas'en ngáha ri a̱ya ntsja nda̱ xi kunnta nu̱ba̱yóo̱ ko̱ kui xi ngju̱áya'yíhin.
23332  MAT 5:29  ’Kui nga tsa tunkuin kixi̱ xi títs'ínkijnejihin ri jé, tu̱ san'e̱sjei ko̱ kjin chja̱niyai. A̱t'aha̱ tu̱ sanda tjín nga̱t'a ts'i̱ tsa ndyja̱t'a nku tíkjá yjonintehi̱, tu̱ xi b'a̱ ts'ín najmi chja̱nikj'ajihin nga̱k'i̱e̱n ngayjee̱ yjonintehi̱.
23333  MAT 5:30  Ko̱ tsa ntsa̱i̱ kixi̱ xi títs'ínkijnejihin jé, tu̱ sati̱chákjáí ko̱ kjin chja̱niyai. A̱t'aha̱ tu̱ sanda tjín nga̱t'a ts'i̱ tsa ndyja̱t'a nku tíkjá yjonintehi̱, tu̱ xi b'a̱ ts'ín najmi chja̱nikj'ajihin nga̱k'i̱e̱n ngayjee̱ yjonintehi̱.
23340  MAT 5:37  Tsa tíchasjaiyanu̱u, “joho̱n” ti̱xíún tsa b'a̱ tjín ko̱ “najmi” ti̱xíún tsa najmi b'a̱ tjín. A̱t'aha̱ én xi s'esun saha̱, kui xi nibáha̱ ra̱ nda̱nindoo̱.
23348  MAT 5:45  ’B'a̱ n'o̱o tu̱ xi b'a̱ ts'ín ka̱mahanu ntíhi̱ Na̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján. A̱t'aha̱ kui xi ts'íntjuhu̱ ts'íu̱ ngayjee̱ xu̱ta̱, ndaha tsa xi ch'onk'un ko̱ ndaha tsa xi nda. Ko̱ ts'ínk'aha̱ ts'í ngayjee̱ xu̱ta̱, ndaha tsa xi na̱xu̱ ts'ín ko̱ ndaha tsa xi najmi na̱xu̱ ts'ín.
23349  MAT 5:46  A̱t'aha̱ tsa n'e̱tjó xi tjoho̱ jun, ¿mí chjíhi xi ku̱i̱jne̱nu̱u nk'ie? Santaha já xi f'áchjíntjai ch'á nga ts'ínxát'aha̱ Roma̱ b'a̱ ta̱ i̱ncha ts'ín.
23351  MAT 5:48  Katumo xi tjíhin nga ka̱mo. A̱t'aha̱ tsjehé Na̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján.
23352  MAT 6:1  ’Najmi tu̱ nginku̱n xu̱ta̱ na̱xu̱ n'esjo yjonu̱u, tsa tu̱ xi sku̱e̱he̱nu̱u nga na̱xu̱ tín'o. A̱t'aha̱ tsa b'a̱ n'o̱o, najmi chumi ni chjíhi xi tsjánu̱u Na̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján.
23359  MAT 6:8  Kui nga najmi b'a̱ tu̱ n'ehenu jun xi nkú nga ts'ín xu̱ta̱ xu'bo̱. A̱t'aha̱ jabe títjun Na̱'minu̱u ni xi machjénnu̱u kintehe̱ ni nga ku̱i̱nchíhu̱u.
23364  MAT 6:13  Najmi tu̱ 'ba̱i̱ntei nga ku̱i̱jne̱jii̱n nga chjút'ayák'unni̱. Tu̱ sachjúxinni̱ ni xi ch'onk'uu̱n. A̱t'aha̱ ji xi batexumai, ko̱ ji xi tjíhin nga'yún, ko̱ ji xi tjíhin kju̱a̱chánka tu̱ nkj'íéhé ni. B'a̱ tjín.
23365  MAT 6:14  A̱t'aha̱ tsa n'e̱ndyjat'oho̱o xu̱ta̱ xi ch'on títs'ínnu̱u, b'a̱ ta̱ ts'ín ts'i̱ínndyjat'anu̱u Na̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján.
23367  MAT 6:16  ’Nk'ie nga ku̱i̱ntsu̱ba̱ kjintíó, najmi tu̱ nusin kat'enu̱u xi nkú 'behe̱ xu̱ta̱ xi tu̱ tsjohó ra̱ bakúchji xi nkú ts'ín benkjún Nti̱a̱ná. A̱t'aha̱ kui xi ndzjen ts'ínk'íé a̱nkjín tu̱ xi sku̱e̱he̱ ra̱ xu̱ta̱ nga tjíntu kjintíá. Kju̱axi̱ ni xi tíxinnu̱u. Ja títs'ínkjáíhi̱n chjí xi ts'e̱ jóo̱.
23375  MAT 6:24  ’Ndaha nku nda̱ musu̱ najmi ma ts'ínxát'aha̱ jo já nti̱a̱. A̱t'aha̱ nku xi ts'i̱ín unkie ko̱ nku xi ts'i̱íntjo, ko̱ a ra̱ ts'i̱ínxát'a sisihi̱n nku ko̱ ch'on ts'ín ku̱a̱se̱he̱ xinkuu̱. Kui nga najmi ka̱ma n'e̱xát'aha̱ ru̱u Nti̱a̱ná ko̱ kju̱a̱nchi̱nóo̱.
23383  MAT 6:32  A̱t'aha̱ ngatentee̱ ni xu'bi̱ bangisjai xu̱ta̱ xi najmi be Nti̱a̱ná, tu̱nga jabe Na̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján nga machjénnu̱u ngatentee̱ niu̱.
23385  MAT 6:34  Najmi tu̱ fanta̱ha̱ ru̱u yjonu̱u mí nihi xi ka̱ma ndyjunni̱. Ndyjunni̱ s'e̱ ngáha̱nu̱u a̱nte nga kjúánta̱ ngáha̱ ru̱u yjonu̱u. A̱t'aha̱ ngayje ni̱stjin y'a kju̱a̱sti xi ts'e̱.
23387  MAT 7:2  A̱t'aha̱ xi nkú nga ts'ín n'e̱k'anjiu xu̱ta̱ xi kj'a̱í, b'a̱ ta̱ ts'ín ts'i̱ínnijé ngáha̱nu̱u Nti̱a̱ná. Ko̱ chu̱ba̱ xi n'e̱ chjón nga ch'a̱chu̱bo̱o, ta̱ kuihi xi k'u̱a̱chu̱ba̱ko̱ ngáha̱nu̱u Nti̱a̱ná.
23393  MAT 7:8  A̱t'aha̱ ngatentee̱ xi banki ts'ínkjáíhi̱n. Xi bangisjai sakúhu̱. Ko̱ xi ts'ínkjane a̱nkju̱o̱ chjux'áha̱.
23394  MAT 7:9  ¿A tjín a̱jinnu̱u nku xi tu̱ ndji̱o̱hó tsjáha̱ ntíhi̱ nk'ie nga ni̱nku̱a̱n ku̱a̱nkihi̱?
23396  MAT 7:11  Santaha ko̱ jun xi ch'onk'un yo nga 'bo̱ho̱o ni xi nda ntínu̱u. ¿A najmi tu̱ saNa̱'minu̱u xi tíjña ndji̱o̱jmi ján 'yún tsjá saha̱ ni xi nda xu̱ta̱ xi ku̱a̱nkihi̱?
23398  MAT 7:13  ’Ti̱tjás'o̱on a̱nkju̱a̱ ntsjíyoo̱. A̱t'aha̱ taa̱nkju̱a̱ ko̱ tani̱yá xi fi má nga ndyja xu̱ta̱. 'Yún nkjin xi tíi̱ncha fas'en a̱nkju̱a̱ xu'bo̱.
23401  MAT 7:16  Ka̱mankjinnu̱u nkú k'un jóo̱ nk'ie nga cho̱o ni xi ts'i̱ín. A̱t'aha̱ ni xi ts'ín xu̱ta̱, kui xi nkú joyaha tu xi bjaha̱ nku yá tu. ¿A jñá na'yáhá xi bjaha̱ tuntsja̱jé? ¿A na'yáhá xi bjaha̱ tu higo̱?
23410  MAT 7:25  A̱s'a̱i kik'a tsíu̱, kama 'yún ntáje̱, ko̱ ntjo̱ kits'ínk'ajni ni'yoo̱ nga mjehe̱ kja̱níts'in. Tu̱nga najmi tsijnehé a̱t'aha̱ a̱sun ndji̱o̱ kamandasún.
23412  MAT 7:27  A̱s'a̱i kik'a tsíu̱, kama 'yún ntáje̱, ko̱ ntjo̱ kits'ínk'ajni ni'yoo̱ nga mjehe̱ kja̱níts'in. Tsijne ni'yoo̱ nga tsatsunyje.
23414  MAT 7:29  A̱t'aha̱ tíbakúya xi nkúhu tsa xá tjíhi̱n. Najmi b'a̱ ts'ín tíbakúya xi nkú ts'ín bakúya já chji̱ne̱'éhe̱n kju̱a̱téxumoo̱.
23416  MAT 8:2  A̱s'a̱i j'aisehe̱ Jesu nku nda̱ xi k'uhu̱n ch'in fentujnu. Tsasinkúnch'int'aha̱ ko̱ b'i̱ kitsúhu̱: —Ji nda̱ maestru̱, tsa ji xi mjehi, ka̱ma n'e̱ jení nga chjúxinní ch'in xi k'unna.
23418  MAT 8:4  A̱s'a̱i b'i̱ kitsúhu̱ Jesu ndo̱: —Ji najmi tu̱ ch'a xi 'miyaihi̱ ni xi kamat'ain. T'ihi̱nkúchjihi̱ yjohi̱ nda̱ na̱'miu̱ ko̱ tjein chje̱ xi nkú ts'ín y'éjña Moise, tu̱ xi sku̱e̱ kixi̱hi xu̱ta̱ nga ja kamanda ngáhani.
23423  MAT 8:9  A̱t'aha̱ xi nkúhu an, tíjñana xi batéxumana ko̱ ta̱ tjínna já jun xi batexumaha̱. Nk'ie nga: “T'in”, xihi̱n nku, a̱s'a̱i fi. Ko̱ tsa: “Nibái̱”, xíhi̱n kj'a̱í, a̱s'a̱i nibá. Ko̱ tsa nku nda̱ musu̱na̱: “N'e̱i̱ kui nii̱”, xíhi̱n, a̱s'a̱i ts'ín.
23425  MAT 8:11  Ko̱ b'a̱ tíxinnu̱u. Nkjin ṉkjún xu̱ta̱ xi ni̱ba tu̱ má xi tje̱hén ni ko̱ k'úéntut'áko̱ yámixo̱ ntje̱ cháná Abraham ko̱ Isaac ko̱ Jacob batéxuma Nti̱a̱ná.
23427  MAT 8:13  A̱s'a̱i ta̱ kinchja̱ko̱ ngáha Jesu nda̱ jun k'aku̱: —T'in. Ngandahi̱ katuma xi nkú ts'ín kuas'ejihin. Ta̱ kuihi chu̱bo̱ kamanda nda̱ musu̱hu̱ nda̱ juu̱n.
23429  MAT 8:15  A̱s'a̱i kits'ínko̱ ntsja ta̱chjúu̱n. Kindyjajihi̱n ch'iu̱n ko̱ tsisintje̱n nga kitsjáha̱ nichine xi tsichusehe̱.
23433  MAT 8:19  A̱s'a̱i j'aik'úhu̱n nku nda̱ chji̱ne̱'éhe̱n kju̱a̱téxumoo̱ ko̱ b'a̱ kitsúhu̱: —Ji nda̱ maestru̱, tsjénnkihi tu̱ má xi tje̱hén ni nga k'úín.
23435  MAT 8:21  A̱s'a̱i b'a̱ kitsú nku nda̱ ni'yakuyáha̱: —Ji nda̱ maestru̱, k'u̱a̱i̱ntení nga tjun kfínngjayánjia na̱'mina̱.
23437  MAT 8:23  A̱s'a̱i jas'en Jesu tsutsuu̱ ko̱ já ni'yakuyáha̱ ta̱ jas'enko̱ho̱.
23439  MAT 8:25  A̱s'a̱i ni'yakuyáha̱ ngji ts'ínkj'áha̱ ko̱ b'a̱ kitsúhu̱: —¡Ji nda̱ maestru̱, n'e̱k'ankini̱! ¡Ja ku̱a̱yáá e̱i̱ ni̱!
23440  MAT 8:26  B'i̱ kitsú Jesu: —¿Á tíbinkjuhunnu? ¡Á b'a̱ 'yún i̱chí s'ejihi̱nnu̱u Nti̱a̱ná! A̱s'a̱i tsisintje̱n Jesu ko̱ ndjá kinchja̱ko̱ ntjo̱ ko̱ ntáchak'uu̱n nga kits'ínk'íéjyu. A̱s'a̱i kis'e jyujyu.
23443  MAT 8:29  A̱s'a̱i i̱ncha kikjintáya nga b'i̱ kitsúhu̱ Jesu: —Ji Jesu, Ntíhi̱ Nti̱a̱ nku tutuu̱, ¿mí nihi xi tjínko̱ni̱? ¿A ja kjúái̱k'a̱i̱ni̱ kju̱a̱ni̱ma̱ kintehe̱ ni nga ku̱i̱chú ni̱stjiu̱n?
23446  MAT 8:32  —Tankíún —kitsú Jesu. A̱s'a̱i tsitjujíhi̱n jóo̱ jánindoo̱ nga i̱ncha ngjikjas'enjihi̱n chi̱nko̱. Tsangatsanka ngatentee̱ chi̱nko̱ nga kikjaníkj'antjai yjoho̱ má nk'antjaihi̱ yo̱ ko̱ tsixuntujín ntáchak'uu̱n. Yo̱ jesunjin ntá.
23447  MAT 8:33  A̱s'a̱i i̱ncha tsanka já xi tíi̱ncha kunntá chi̱nko̱. I̱ncha j'ai a̱jin na̱nti̱o̱ ko̱ kitsúya ngatentee̱ ni xi kamoo̱ ko̱ ni xi kamaha̱ já xi tjíntujíhi̱n jánindoo̱.
23449  MAT 9:1  A̱s'a̱i jas'en Jesu nku tsutsu nga j'atikjá ntáchak'uu̱n ko̱ tsichu ngáha nankihi.