Wildebeest analysis examples for:   mca-mca   l    February 11, 2023 at 19:04    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

23217  MAT 1:4  Pa' Aram'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Aminadab. Pa' Aminadab'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Naasón. Pa' Naason'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Salmón.
23218  MAT 1:5  Pa' Salmón'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Booz qa pe' ƚenene'ek'i qa ƚii Rahab. Pa' Booz'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Obed qa pe' ƚenene'ek'i qa ƚii Rut. Pa' Obed'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Isaí.
23219  MAT 1:6  Pa' Isai'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii David, hikpa' qi wittata'aj pa'aj. Pa' wittata'ik'i David qa pa' ƚa's qa ƚii Salomón. Pekhe' ƚenene'ek'i hikpe' ƚewhe'ye'tax pa'aj pakha' ƚii Urias.
23220  MAT 1:7  Pa' Salomon'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Roboam. Pa' Roboam'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Abías. Pa' Abias'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Asa.
23224  MAT 1:11  Pa' Josias'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Jeconías, qa pe' ƚamatsits qa pe' ƚek'injats. Hik pakha'aj pa' ƚahats'ij pe' Israel qa t'opheƚitiiju' qa wetka'xii pa'aj pa' witset Babilonia.
23225  MAT 1:12  In mexe i'ni'kii pa'aj pa' Babilonia pa' Jeconias'ik'i qa nekfik'i pa' ƚa's qa' ƚii Salatiel. Pa' Salatiel'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Zorobabel.
23226  MAT 1:13  Pa' Zorobabel'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Abiud. Pa' Abiud'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Eliaquim. Pa' Eliaquim'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Azor.
23227  MAT 1:14  Pa' Azor'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Sadoc. Pa' Sadoc'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Aquim. Pa' Aquim'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Eliud.
23228  MAT 1:15  Pa' Eliud'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Eleazar. Pa' Eleazar'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Matán. Pa' Matan'ik'i qa pa' ƚa's qa ƚii Jacob.
23230  MAT 1:17  Pa' Abraham'ik'i uja'x yamets pe' ta'ƚets catorce (14) ma' qa hats yametsji' pa' David'ik'i, qa pa' David'ik'i uja'x yametsji' iye catorce (14) iye pe' ta'ƚets, qa hik pa'aj t'opheƚitiiju' qa wetka'xii pa'aj pa' witset Babilonia. Qa catorce (14) iye yametsji' pekhewep iye ta'ƚets, ma' qa hikpe' qa ta'ƚji'ju' ha' Cristo.
23232  MAT 1:19  Pa' José, María ƚewhe'ye', yatsathen. Nite' yisu'un qu' pekhel ƚ'anye'ji'ijkii pa'aj ke' María, qa yisu'un qu' niliƚi'ij qa'nte' nenikfe'le'ets pekhewep.
23233  MAT 1:20  In mexe yijamtitaxijupkii pa'aj aka'an, qa in ima' qa itsowoƚ'axij pa'aj pa' ewi'ƚ ángel ta'ƚii pa' Yatsat'ax'inij, qa yit'ijets pa'aj: —José, ta'ƚets ka' David'ik'i, hasu'uj e'nijiwei qu' ni'ijup ne' María qu' ewhe'ye'yi'ij qe pa' ƚa's qu' nenektaxfik'i ta'ƚets na' ƚet'unha'x na' Espíritu Santo.
23236  MAT 1:23  —Pekhe' mexe ham yawitjiye' qa' niwkajitshen, qa' nana'l pa' ƚa's qa' ƚeqiyi'ij Emanuel.— Qa aka'an qa ikji' —Dios in initji'ju'.—
23237  MAT 1:24  Ma' qa in nompha'm pa' José qa tek'eenik'iha pa' yit'ijets pa' Yatsat'ax'inij ƚaqa ángel qa i'nijup pa'aj ke' María.
23239  MAT 2:1  In hats neki'fik'i pa'aj ha' Jesús ha' witset'ii Belén, hikha' witset yatsat'axij ha' sehe' Judea, hik pakha'aj mexe tenek'enhei pa' Herodes. Qa namets pa'aj ha' witset Jerusalén pe' jukhew ta'ƚii pa' neƚu'uju'ƚ. Pekhewe'en nikfe'lets qa yejeƚijupkiiha iye ne' footekii,
23241  MAT 2:3  Pa' wittata Herodes in yepi'ye' ek'i aka'an ma' qa qi in yitawje'meten pa'aj qa week iye pe' tetseti'yi' ha' Jerusalén.
23242  MAT 2:4  Ma' qa iyinii qa no'thet wetju'ƚ pe' week tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' i'nq'ijatshenij iye ke' Moisés ƚe'lijei, qa nifaakanij pa'aj pa'n neki'fik'i hatse' pa' Cristo.
23243  MAT 2:5  Pekhewe'en qa yit'ijju' pa'aj: —Na' Belenii na' sehe' ƚii Judea qe hik aka' yika'ajji' pa'aj pa' ewi'ƚ profeta in yit'ij:
23244  MAT 2:6  “Akha' witset Belén, yatsat'axij na' sehe' Judá, nite' t'an epji' qu' nite' eqiye' pe' week witsetits na' sehe' Judá, qe akha' qu' nat'atsji'ƚ e'pha'm hatse' pa' ewi'ƚ qi qu' netnek'enhei qa' nejeƚets na' yitset Israel.”—
23245  MAT 2:7  Pa' Herodes qa wanat'inij in iyinii iye pa'aj pe' jukhew pe' nikfe'lets pe' footekii. Ma' qa nifaakanijha pa'aj, qa yit'ijets: —¿Pa'n uja'xik'i juwelits in ƚi'weni'ƚii pe' footeki'?—
23246  MAT 2:8  Ma' qa yukinii ha' Belén qa yit'ijets pa'aj: —Ma'aƚii qa' anfaakani'ƚiikiiha pa' iini'ha pa' omeƚa's. Qu' i'weni'ƚ qa' enfeli'ƚ ye'm ma' qa' hakjiiyek qa' nek'iyinjiiyek.—
23250  MAT 2:12  Ma' qa in ima'ju' pa'aj pe' jukhew qa itsowoƚ'etsij pa' Intata qa yit'ijets pa'aj: —Hasu'uj mapiliƚii iye ha' Herodes na' i'ni'. Tujtseika' ma'aƚji' qu' mapiliƚii iye na' etset'iƚ.— Qa ikkii pa'aj qa wapilii pa' ƚetset ikik'i pakhap wit'ikheyi'j.
23251  MAT 2:13  In ikkii pa'aj pe' jukhew qa neketsju' pa'aj pa' ewi'ƚ ƚaqa ángel pa' Yatsat'ax'inij itsowoƚ'axij pa' José qa yit'ijets pa'aj: —Eniipha'm. Ku'mi' na' omeƚa's qa ne' ƚenene iye qa' ilati'ƚetsfik'i na' Egipto ƚeqe sehe' qa' hikna' qu' ni'eku'niƚi' teek jutsitax qu' hit'iƚij ewets iye qa' etpili'ƚets. Qe niwoyo'oikii na' Herodes qu' nilan ha'ne omeƚa's.—
23254  MAT 2:16  Ma' qa in nikfe'lets pa' Herodes in yaqankii pe' jukhew qa qi in nayu'kii. Qa inoqwoninii pe' week omehets qu' nanlanju' week pe' wetsjuk ƚeqe'ninqapits yamijiiju' na'aj i'nk'a nekfik'i. Qa' nanlanju' pe' week omehets pa' Belén qa pe' ipƚuletskii iye witsetits pakha' hats yumti qu' ƚuk'eye' pa' omeƚa's. Qe yijamti'ik'i pa' ipƚu'uk'i pa' yit'ijju' pe' jukhew in i'nk'a yi'wenii pe' footeki'.
23255  MAT 2:17  Ma' qa yasiinik'iha iye pa'aj pa' tooxik'i nifel pa' ewi'ƚ profeta'ik'i ƚii Jeremías in yit'ij:
23256  MAT 2:18  —Tepiikaxtii pe' qi in ip efu Ramá ƚeiƚeki'. Ip qa qi in yejtsi'le'kii pe' Raquel yayintaxik'i pe' ƚelitsik'i. Nite' ƚeke' qu' namehet pe'ye', qe hats naxju' pe' ƚelitsik'i.—
23257  MAT 2:19  Ma' qa in hats wa'm pa'aj pa' Herodes'ik'i, qa pa' Yatsat'ax'inij ƚaqa ángel qa te'nilit'etsju' iye pa' José in mexe amaneyi' pa'aj pa' Egipto. Ƚots'owoƚ'axƚe iye qa yit'ijets pa'aj:
23258  MAT 2:20  —Eniipha'm qa' ku'mi' na' omeƚa's qa ne' ƚenene iye qa' mapiliƚetsji' iye na' Israel ƚeqe sehe' qe hats naxju' ke' neqek'uyu'taxij na' omeƚa's.—
23259  MAT 2:21  Ma' qa niipha'm pa'aj qa t'eku'mi' pa' omeƚa's qa ke' ƚenene iye qa wapilii iye na' Israel ƚeqe sehe'.
23260  MAT 2:22  Ma' qa pa' José qa nijiwei qu' amani'i' pa' Judea ƚeqe sehe' in i'ye'ej pa' Arquelao, Herodes'ik'i ƚa's in yaya'xi' in tenek'enhe'yi' ha' Judea. Qa itsowoƚ'axij iye pa' Intata qa nite' amaneyi' ha' Judea. Ma' qa ikkii iye qa yamii ha' sehe' Galilea.
23261  MAT 2:23  In yamets pa'aj ha' Galilea ma' qa i'ni'kii ha' witset ƚii Nazaret. Ma' qa hats yasiinik'iha pa' ƚ'anye'j iye pa'aj tooxik'i pa' ewi'ƚ profeta yika'ajji' pa'aj ke' Intata ƚe'lijei: —Pakha'an qa' ƚenqiyi'ij hatse' Nazaret ƚeiƚe'.—
23263  MAT 3:2  —Ili'iƚij pe' uƚ'ets in ƚaqsiiƚijkii qe pa' tenek'enheiji' pa' Dios hats met ma' qa' hats na'nju'.—
23264  MAT 3:3  Ha'ne Juan hik ha'ne pa' toxik'i nifel pa'aj pa' profeta'ik'i Isaías in yit'ij: —Tepiikaxtii pa' ƚ'a'x pa' taya'yi'kii pa' ham i'ni'i' in yit'ij: “Aqsi'ji'ƚik'i pa'qu' ƚikheyije' pa' Yatsat'ax'inij, qa' natsathen iye hasu'uj q'if'imme' pe'qu' ƚ'ikheijeye'.”—
23265  MAT 3:4  Pe' ƚeqhinatai pa' Juan taqsijkitiyijkii ne'ej ats'etets ƚ'ewkujits qa pa' ƚeqelutsax qa inqa'met ƚ'aj qa pe' ƚaqats qa efenheyik'i qa na'aj ƚene'ji' witaq.
23266  MAT 3:5  Olots pe' nekii nexpiikeyu'uj pa' Juan uja'x pe' ta'ƚii ha' Jerusalén qa pe' week pe' witsetits ƚelits Judea ƚeiƚets qa pe' ta'ƚiyek pe' metitsi'm pa' qi haqqi' Jordán.
23267  MAT 3:6  Pe' tetfeljiiji'm pe' ƚewuƚ'ets, ma' qa' ka' Juan qa nimpuujinji'ijji'ju' ha' haqqi' Jordán.
23268  MAT 3:7  Qa in yi'wen pa' Juan in olots pe' fariseol qa pe' saduceol iye in nektaxii qu' nenimpuujinju' iye qa yit'ijets pa'aj: —Hik ejunyejeyi'ƚ q'oiq'oyits ƚelits. ¿Ƚekpa' nifeli'ƚ e'm qu' ƚeke'ye' qu' ilati'ƚik'ui hatse' pa' qi iftsax ƚawak pa' Dios?
23270  MAT 3:9  Hasu'uj umti'iƚ qu' nelithiniƚik'ui hatse' pa' qi ƚawak hatse' pa' Intata qu' it'iƚij: “Yekheweli'ƚ hata'ƚi'ƚets pa' Abraham'ik'i”. Qe yijaa'ija qu' hit'iƚij ewets pa' Dios in ƚeke' qu' naqsiijkii ene' utel qu' ƚelitsi'ij pa' Abraham'ik'i.
23272  MAT 3:11  Yakha' yijaa'ija in k'empuujini'ƚji' ha'ne iweli'ƚe qa ikji' qu' hats ili'iƚij pe' uƚ'ets in ƚaqsiiƚijkii, qa hakha'ƚe teke'lenju' qu' nanam hatse' qa' nempuujini'ƚji' pa' Espíritu Santo qa pa' fe't iye. Hakha'an les t'un. T'anyipji'. Yakha' nite' ye'weju'ƚij qu' henit'ijji' pe' ƚ'otshilaxtii.
23274  MAT 3:13  Ha' Jesús ta'ƚii pa'aj ha' Galilea qa nametsju' ha' haqqi' Jordán, hikha' i'ni' pa'aj pa' Juan qe qa nimpuujin iye.
23275  MAT 3:14  In i'nk'a pa'aj, pa' Juan nite' yisu'untax qu' nimpuujin ha' Jesús qa yittaxijets: —Yakha'tax yijat'ij qu' etsimpuujin. ¿Qa inhats'ek in ƚanamyii qu' k'empulijin?—
23276  MAT 3:15  Qa yit'ij pa'aj ha' Jesús: —Inye'jƚu' qu' etsimpuujin qe les ƚe'wis qu' jintaqsiijkii week pa'qu' nisu'un na' Dios.— Ma' qa tek'eniju'ƚ pa'aj pa' Juan.
23277  MAT 3:16  In yili'ij in yimpuujin qa ikik'uipha'm pa'aj ha' iweli', qa hik pa'aj qa qhofii na' wa'sji' qa yi'wen pa' Intata ƚeqe Espíritu hik ƚunye'jtax ofo' in te'nilit'etsju' qa i'nipji' pa'aj ha' Jesús.
23281  MAT 4:3  Pa' inwo'met qa nekets pa'aj qu' nijaajin, qa yit'ijets pa'aj: —Qu' yijaayi'ija qu' o' Dios ƚa'se' qa' it'ijets ene' utel qu' pani'ij.—
23282  MAT 4:4  Qa yeku'ƚ pa'aj ha' Jesús: —Ke' we'nika'ajji' yit'ij: “Nite' ewi'ƚƚe pa'qu' pane qu' niƚin pa'qu' jukhewe', qe ke' week ƚe'lijei na' Dios yiƚin iye pa'qu' jukhewe'.”—
23283  MAT 4:5  Ma' qa pa' inwo'met qa yeka'xii pa'aj na' witset Jerusalén. Qa yeka'xiipha'm pa'aj ƚesinje'eipha'm ne' qi witlijtsitjii, qa yit'ijets pa'aj:
23284  MAT 4:6  —Qu' yijaayi'ija qu' o' Dios ƚa'se', ilit'iiju' qe ke' we'nika'ajji' yit'ij iye: “Qa' nenukinju' ne' ƚaqa angelits qa' nejeƚ ewets. Qa pe' ƚokoyei qa' net'eku'm e' hats'inha qa'nte' neqfe'metene' ne' utel ne' ef'iyei.”—
23285  MAT 4:7  Qa yeku'ƚ iye pa'aj ha' Jesús qa' yit'ij: —Yit'ij iye ke' Dios ƚe'lijei: “Hasu'uj ijaajin pa' Yatsat'ax'inij eqe Dios.”—
23288  MAT 4:10  Ma' qa ha' Jesús qa yit'ij pa'aj: —Yape iƚun inwo'met. Qe ke' we'nika'ajji' Dios ƚe'lijei yit'ij: “Iyinii pa' Yatsat'ax'inij eqe Dios. Ewi'ƚƚe qu' aqsiijkii pa'qu' nit'ij.”—
23289  MAT 4:11  Ma' qa pa' inwo'met qa ikik'ui pa'aj ha' Jesús. Qa namets pe' angelits qa t'ifti'ts'ets pa'aj.
23290  MAT 4:12  In i'ye'ej pa'aj ha' Jesús in i'nifi pe' witq'opheƚitjii pa' Juan, qa ik pa'aj qa yamii ha' sehe' Galilea.
23291  MAT 4:13  Qa nite'ƚe amani' ha' witset Nazaret qa ikii qu' na'ni' ha' witset Capernaum meti'm ha' ƚotkoyek ke' kaƚi' te'weyij hekhewe' sehel Zabulón qa Neftalí.