23214 | MAT 1:1 | + o 1:1 1Kro 17:11; Jen 22:18*Hil sen Yesu Kalisi pumak sil-ato ond haalend-anjo. Yesuu-ju ond Devit-ate hil vu taamusin ti, de Devit ond Abalaam-ate hil vu taamusin ti. |
23216 | MAT 1:3 | + o 1:3 Jen 38:29-30; Rut 4:18-22*tonde Yuda hako Peles ayuuh Sila, yuuhate tangganaan Tema, tonde Peles hako noow Heslon, tonde Heslon hako noow Lam, |
23219 | MAT 1:6 | + o 1:6 2Sml 12:24*tonde Jesi hako noow Devit sen tu omaaho lulemak-ato. Tonde Devit hako noow Solomon, tonde Solomon tangganaan-anju ond Ulia vane bôôy. |
23224 | MAT 1:11 | + o 1:11 2King 24:12-16; 2Kro 36:10; Jer 27:20*tonde Yosia hako Jekonaia-so halindin, tonde hôôk busin-anju hil Babilon landuuh hil Islel-ambe lako sil-ambe lala dando Babilon. |
23225 | MAT 1:12 | + o 1:12 Esra 3:2*Lala dando taaku Babilon lung la, tonde Jekonaia hako Sialtiel, de Sialtiel hako Selababel, |
23231 | MAT 1:18 | + o 1:18 Luk 1:27,35*Yesu Kalisi tangganaan hako yii-to yite danggakook-anjo. Laholin tangganaan Malia vu Yusep, le yuuh-ame dando lavuh ti le, naahen, tonde layi de Malia noow hôôk lak Vavi Vaambuung. |
23234 | MAT 1:21 | + o 1:21 Luk 1:31; 2:21; Sin 4:12*Tombe le gako noow moow ti, tombe gale naateey haale naambe Yesu, in dangga nambe le nôôh yite hil vêêl in silate va nipaya.” |
23236 | MAT 1:23 | + o 1:23 Ais 7:14*“Angge, vehaavu ti le noow dôôk-ambe gako noow moow ti, tombe le daateey haale naambe Emaanuel.” Yaanggilin haale naambe Anutu nando having yiiy. |
23238 | MAT 1:25 | + o 1:25 Luk 2:21*lemu Yusep oo lakin yi nivasa lôôt-ambe vêêh hako noow e mem teey haale nambe Yesu. |
23240 | MAT 2:2 | + o 2:2 Nam 24:17*“Unoopasiv moos sen tok laam-ambe navu naatu Yuda-te omaaho lulemak-ato nando tana? Hey aahe yite matam lak valup naale taaku sen taaku me nalak nalup-ato, ondeey hey alaam in nambe gako haale jak.” |
23244 | MAT 2:6 | + o 2:6 Mai 5:2; Jon 7:42*‘Ham Betlehem vu taaku Yuda, ham-ame haalem pasiv-ande Yuda-te taaku vaalu kaluuh ham e, malis, ham oo kaluuh, in yêêv bop ti le balup vu ham tombe le ganggin sate hil Islel.’” |
23249 | MAT 2:11 | + o 2:11 Saam 72:10-15; Ais 60:6*om lalukala bayêên alo be layi unoopasiv ayuuh tangganaan Malia, tombe lato pataav baambund neep voon-ambe lako yi lak, tonde lahôôl kupak hôôk silate vaahes ti ti, gool osin haah anikanggi galovasa yuuh, be lavu vu yi. |
23253 | MAT 2:15 | + o 2:15 Hos 11:1*Yaal lala dandôô-ju de Helot yimb e mem. Ke, om Omaaho Bop-ate vakasin sen omaaho ti nêêl langaah bôôy-ato nôôn ak nambe, “Saateey noongg vu Ijip-ambe lom.” |
23256 | MAT 2:18 | + o 2:18 Jer 31:15; Jen 35:19*“Lango daandun bopaata ti vu taaku Lama. Dasu bopaata lôôt-ambe dateey osin kand pasiv, in Lakel nasu in noondin, tombe nimbaya nambe hil-ame bakaas vu be lopayo nivasa jak e, in noondin lala mend ma lôôt.” |
23258 | MAT 2:20 | + o 2:20 Eks 4:19*be nêêl nambe, “Okandi jak-ambe onggako unoopasiv ayuuh tangganaan-ambe maal anaah Islel-ate taaku, in hil sen dawiingin nambe lanyiis unoopasiv-ato layimb lung la.” |
23261 | MAT 2:23 | + o 2:23 Luk 2:39; Ais 11:1; 53:2; Jon 1:45-46*Tombe yaal lala lalup taaku ti haale nambe Nasaalet-ambe yaal dandôô-ju, om Anutu-te vakasin sen hil lanêêl langaah bôôy-ato nôôn ak nambe, “Le daanêêl yi naambe hil Nasaalet ti.” |
23263 | MAT 3:2 | + o 3:2 Mat 4:17; Mak 1:15*tombe nanêêl tanasin nambe, “Ham anggilin ham alompayo in busin sen Anutu navu ganggin yite hil-ato laam ngaaho lak lung la.” |
23265 | MAT 3:4 | + o 3:4 2King 1:8*Jon-anju lop lolop sen davu samu lak bik kamel anivalus-ato, tonde havêêh let bik naavi, tonde naya sapeek osin bayiiluk natu yite vanôôn. |
23268 | MAT 3:7 | + o 3:7 Mat 12:34; Mat 23:33; Lom 2:5; Taato 6:16-17*Le Jon yi de hil Palisai osin hil Sadusi ngeeyaata lalaam vu yi in nambe jipis sil gaving, tombe nêêl vu sil nambe, “Nyêêy anipaya noondin ham. Lati nêêl vu ham? Ham-ame alohvu nambe ham napak in Anutu-te ahekalin sen le naatok naam vu taamusin-ato le. |
23270 | MAT 3:9 | + o 3:9 Jon 8:33,39; Lom 2:28-29; 4:12*Hamambe hamate danggakook neep vu Abalaam om Anutu le ji ham nivasa? Malis. Sa naanêêl vu ham naambe Anutu lohvu nambe jêêvu tatuuh-anjo be daatu Abalaam-ate hil. |
23272 | MAT 3:11 | + o 3:11 Jon 1:26-27,33; Sin 1:5; Sin 13:24-25*“Sa naalipis ham ak bel amu in naanêêl taato naambe ham ahilin ham alompayo, nganjo omaaho sen navu taamuyin sa ond yite niwêêk savok sa. Sak sa omaaho nipaya, same sa ningg vasa in nambe sa kavaayin yite suul osin saambiing kul vaalu naambe hil kul-aso dawiing vu silate yêêv e. Omaahôô-ju ond le biing-ambe ham anim vasa jak Vavi Vaambuung-ate niwêêk, osin kin sen ja hamate nipayaa-to. |
23273 | MAT 3:12 | + o 3:12 Mat 13:30*Puvu yite haah navu salak hôôk nama lung la in nambe japêêh kaalekaale na, le mem naasupin vanôôn nôôn dukana bayêên vanôôn-ate, tonde vanôôn naavi osin ahesa ond le basi jakana kin ti yoo monatum danggata.” |
23277 | MAT 3:16 | + o 3:16 Jon 1:32*Yesu lipis lung la de vu bel alu be lakalom, tonde pavis atombe baandoni kahe, de yi Anutu-te Vavi Vaambuung hato nambe manak tumbaliiy-ambe lakando yi. |
23278 | MAT 3:17 | + o 3:17 Saam 2:7; Ais 42:1; Mat 12:18; 17:5; Luk 9:35*Tonde lava ti vu baandoni ond nêêl nambe, “Manyinja sa noongg-anja be sahengg having yi lôôt osin sahengg anivasa vu yi.” |
23279 | MAT 4:1 | + o 4:1 Hiblu 2:18; 4:15*Lung atonde Vavi Vaambuung giiy Yesu la taaku lumbalaamb in nambe Saalang sahi yi. |
23280 | MAT 4:2 | + o 4:2 Eks 34:28*Tombe Yesu me-ya vanôôn daka le, de yoo nando meep lohvu busin doo-yuuh-ande langaah doo-yuuh, tombe yimb ahe lôôt, |
23284 | MAT 4:6 | + o 4:6 Saam 91:11-12*de nêêl vu nambe, “Naambe Anutu Noow hong ond opasong gana kambii-ju, in Anutu-te vakasin neep hôôk kaapiya nambe, ‘Yoo le naanêêl vu yite angela-so be lanôôh hong ak sil namand de game le kaatuuh ovaham jak tatuuh e.’” |
23290 | MAT 4:12 | + o 4:12 Mat 14:3; Mak 6:17; Luk 3:19-20*Yesu hango nambe hil lalôôh Jon-ambe latung lukala kalaambus, tonde laah Galili, |
23291 | MAT 4:13 | + o 4:13 Jon 2:12*tombe havuuh Nasaalet-ande la nando Kapenaum. Kapenaum-anju neep betum bop Galili nanyendangga vu taaku bop Sebulon ayuuh Naptaali, |
23293 | MAT 4:15 | + o 4:15 Ais 9:1-2*“Taaku Sebulon ayuuh taaku Naptaali, tonde taaku sen neep betum nanyendangga osin taaku sen neep Yoladan vaalu, de Galili-te taaku sen hil vaalu lalaam dando hôôk-ato, |
23295 | MAT 4:17 | + o 4:17 Mat 3:2*Hôôk busin-anju Yesu hako yite kul lak-ambe nêêl vakasin langaah nambe, “Ham anggilin ham alompayo in busin sen Anutu navu ganggin yite hil-ato laam ngaaho lak lung la.” |
23298 | MAT 4:20 | + o 4:20 Mat 19:27*Om yik pavis atombe yuuh lavuuh yuuhate govak-ande yuuh sapa yi be yaal lala. |
23301 | MAT 4:23 | + o 4:23 Mak 1:39; Mat 9:35; Sin 10:38*Yesu la hatup hôôk taaku Galili pin-ambe monawiing tanasin hôôk silate dumb alo ti ti, tombe nanêêl banye nivasa sen Anutu nanggin yite hil-ato langaah, de wiing hil anind lakin vaha vaha pin anind vasa lak. |
23302 | MAT 4:24 | + o 4:24 Mak 6:55*Tombe yite banye la lohvu taaku Silia pin, om hil anipaya pin, sil vaalu silate nilakin vaha vaha, de vaalu sen dango nivaane bopaata, tonde hil vaalu sen mamu dahôôvu sil-ato, osin hil vaalu sen baando nasi sil, de hil vaalu vahand ayuuh namand anipaya, ond lako hil-anjo pin lala vu Yesu be wiing sil anind vasa lak. |
23303 | MAT 4:25 | + o 4:25 Mak 3:7-8*Tombe hil vu Galili osin taaku nomaayuuh danêêl nambe Dekapolis-ato, be vu Yelusalem osin Yudia de Yoladan vaalu alo, ond sil ngeeyaata davu taamuyin Yesu. |
23307 | MAT 5:4 | + o 5:4 Ais 61:2-3; Taato 7:17*“Hil sen londpayo nimeen-ato, ond kand vasa in Anutu le biing-ambe londpayo nivasa jak. |
23309 | MAT 5:6 | + o 5:6 Ais 55:1-2*“Hil sen dawiingin lôôt nambe yoo lambiing va nivasa mu naambe sen hil dayimb ahend in vanôôn-ato, ond sil akand vasa in Anutu le biing-ambe sil daatu sil anind vasa jak. |
23310 | MAT 5:7 | + o 5:7 Jem 2:13*“Hil sen kand pasiv in hil vaaluu-to, ond sil akand vasa in Anutu le ka pasiv in sil dukanaah. |
23311 | MAT 5:8 | + o 5:8 Saam 24:3-4; 51:10; 73:11; Jon 3:2-3*“Hil sen londpayo la vu Anutu timuu-to, ond kand vasa in le lanji Anutu. |
23312 | MAT 5:9 | + o 5:9 Hiblu 12:14; Jem 3:18*“Hil sen davu mamaal vu omaahonôôn in nambe ngaamong jip-ato ond sil akand vasa in Anutu le naanêêl naambe yite noondin sil. |
23314 | MAT 5:11 | + o 5:11 1Pi 4:14; Jem 1:2*“Tonde hil lanji naambe ham navu taamuyin sa, tombe daanêêl vakasin navu dees jak ham, de lambiing nindanjeen vu ham osin sil tatuhin vakasin anipaya vaha vaha jak ham, ond ham akam vasa, |
23315 | MAT 5:12 | + o 5:12 2Kro 36:16; Sin 7:52; Hiblu 11:32-38; Jem 5:10*de ham alompayo nivasa be ham naapêêlis, in ham e gako nyevahaan nivasa bopaata vu baandoni. Hil oo dawiing nindanjeen vu hil sen danêêl Anutu-te vakasin langaah-ato nambêênja bôôy.” |
23317 | MAT 5:14 | + o 5:14 Jon 8:12; 9:5; Pil 2:15*De ham alohvu hil voon-ate kin tumin, in bayêên bop ti nambe nanjip ak kandu lu, ond me-lohvu nambe nanjip vunin e. |
23318 | MAT 5:15 | + o 5:15 Mak 4:21; Luk 8:16; 11:33*Tonde hil davu taalungg hôôk lam, ond me-datung hôôk dêêngg alo le, nganjo datung nando lak pêêt in nambe naatum ak hil pin sen dando bayêên alôô-to. |
23319 | MAT 5:16 | + o 5:16 Ep 5:8-9; 1Pi 2:12*Om hamate kin tumin naatum ak hil pin naambêênja in nambe sil lanji va nivasa sen ham nawiing-anjaato be sil gako hamate Mom sen nando baandonii-to haale jak.” |
23321 | MAT 5:18 | + o 5:18 Luk 16:17; 21:33*Sa naanêêl keen vu ham naambe Anutu me-le kawiiy vakasin sen neep hôôk melaalôô-juuto boow daka me nyengale daka be na menama le, nganjo yoo le nanjip naambêênjo lôôt-ambe na balup busin sen yendak osin ngaanggis na menamaa-to, de vakasin pin nôôn jak e mem. |
23322 | MAT 5:19 | + o 5:19 Jem 2:10*Om omaaho ti nambe kalêêh tanasin-anju boow daka, be taahu hil hôôk yite kalêêsin-anju be lambiing gaving, ond omaahôô-ju haale le naatu nipasiv lôôt vu hil sen Anutu nanggin sil-ato. De omaaho ti nambe samu tanasin nivasa be taahu hil hôôk in nambe sil lambiing gaving, ond omaahôô-ju haale le naatu bop vu hil sen Anutu nanggin sil-ato. |
23324 | MAT 5:21 | + o 5:21 Eks 20:13; 21:12; Diu 5:17; Lev 24:17*“Ham hango himbop bôôy-ate tanasin neep nambe, ‘Game ganyiis omaahonôôn jimb e. Naambe ti nyiis omaaho ango jimb ond lohvu biing vakasin-ambe lambu nyevahaan vu.’ |
23325 | MAT 5:22 | + o 5:22 1; Jon 3:15*Lemu sa naanêêl vu ham naambe omaaho ti ahekalin vu hali ond lohvu biing vakasin-ambe lambu nyevahaan vu. De naambe omaaho ti naanêêl vu hali naambe, ‘Galumkook ma,’ ond lohvu biing vakasin vu yêêv bop-aso be lambu nyevahaan vu. Tonde ti naanêêl naambe, ‘Hong baayamb ambu, gahimb lung la,’ ond lohvu jêê-na kin vu taaku nipaya be gako nyevahaan. |
23326 | MAT 5:23 | + o 5:23 Mak 11:25*Om naambe onggako gate salivangin-ambe gana baale alata in naambe onggatung, lemu gakam bu naambe halim-ate vakasin ti neep vu hong, |
23328 | MAT 5:25 | + o 5:25 Mat 6:14-15; 18:34-35*“Omaaho ti naambe gako hong na in gambiing vakasin, ond muuh samu vakasin pavis vu mopaatôôv. Le naambe nama ond le bu hong dukana yêêv sen nangoyin vakasin-ato nama, be yêêv-anju bu hong dukana ahevaavu-so namand, tombe ahevaavu-so gatung hong dukana kalaambus. |
23330 | MAT 5:27 | + o 5:27 Eks 20:14; Diu 5:18*“Ham hango tanasin neep nambe, ‘Game gambiing baayamb e,’ |
23331 | MAT 5:28 | + o 5:28 2Pi 2:14*lemu sa naanêêl vu ham naambe omaaho ti yi vêêh ti be lopayo yiis yi, ond wiing baayamb vu vêêh-anju hôôk lopayo lung la. |
23332 | MAT 5:29 | + o 5:29-30 Mat 18:8-9; Mak 9:43-47; Kol 3:5*Naambe gamem vasa taato va nipaya vu hong-ambe gandupake, ond opasuuh-ambe onggaate na vêêl, mem ganim naavi vuuti la mema om nivasa in sil-ame gaate ganim naavi doos dokana taaku nipaya le. |
23334 | MAT 5:31 | + o 5:31 Diu 24:1-4; Mat 19:7; Mak 10:4*“Tonde tanasin ango neep nambe, ‘Omaaho ti gavuuh vane ond kaavu kaapiya sen havuuh vanêê-to be bu vu yi.’ |
23335 | MAT 5:32 | + o 5:32 1Ko 7:10-11*Nganjo sa naanêêl vu ham naambe omaaho ti gavuuh vane na de vane me-nawiing baayamb e, ond omaahôô-ju yoo wiing-ambe vane wiing baayamb, in dangga nambe yoo havuuh-ato. De omaaho ti nambe gako vêêh sen laya havuuh-anjuuto ond omaahôô-ju wiing baayamb having.” |
23336 | MAT 5:33 | + o 5:33 Eks 20:7; Lev 19:12; Nam 30:2; Diu 23:21*“Tonde yik ham hangoyin himbop bôôy-ate tanasin ti neep nambe, ‘Onaanêêl vakasin ti be onaanêêl naambe keen baandoni gaving, ond game tatuhin e. Nganjo vakasin sen ganêêl lak Anutu me, ond gambiing nôôn jak.’ |