23217 | MAT 1:4 | ta de̱ꞌe Aram ni̱ sa̱ kuu Aminadab, ta de̱ꞌe Aminadab ni̱ sa̱ kuu Naasón, ta de̱ꞌe Naasón ni̱ sa̱ kuu Salmón, |
23230 | MAT 1:17 | Noo̱ ndidaá na̱ sáꞌano yóꞌo, kándaa̱ inio̱ ña̱ nda̱ Abraham, ta nda̱ David ni̱ sa̱ kuu na uxi̱ komi̱ na̱ sáꞌano. Ta nda̱ David, ta nda̱ tiempo ni̱ kue̱i na̱ Israel ti̱xi ndáꞌa̱ ta̱ Babilonia, ni̱ sa̱ kuu na uxi̱ komi̱ ka̱ na̱ sáꞌano. Ta nda̱ tiempo ni̱ kue̱i na̱ ñoo Israel ti̱xi ndáꞌa̱ na̱ ñoo Babilonia, ta nda̱ tiempo Cristo ni̱ sa̱ kuu tuku na uxi̱ komi̱ na̱ sáꞌano. |
23231 | MAT 1:18 | Diꞌa ni̱ kuu tá ni̱ kaki Jesús: María, ta kakuu naná Jesús, sa̱ ni̱ xi̱ꞌo va xi to̱ꞌon xi noo̱ José ña̱ tandaꞌa̱ xí xíꞌín rá. Tído tá ko̱ ñáꞌa̱ nakiꞌin táꞌan na kandei na, kúú ni̱ tu̱u va María ñóꞌo de̱ꞌe xi, chi̱ Espíritu ii̱ Ndios ni̱ xi̱ꞌo ña̱ ndato yóꞌo noo̱ xí. |
23233 | MAT 1:20 | Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ kaꞌi ini ra̱ ña̱ dión kee ra, ta kúú ni̱ naꞌa̱ noo̱ iin ángel ni̱ kixi noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios noo̱ rá ti̱xi sa̱ni. Dá ni̱ kaa na̱ xíꞌín rá: ―José, na̱ veꞌe David, o̱ sa̱ nákani kuáchi̱ ino̱n kiꞌón María kakuu ñadiꞌóo̱n, dá chi̱ mií Espíritu ii̱ Ndios ni̱ xi̱ꞌo ña̱ꞌa ndato yóꞌo noo̱ xí, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ tu̱u xi ñóꞌo de̱ꞌe xi. |
23235 | MAT 1:22 | Ta ndidaá ña̱ yóꞌo ni̱ kuu, dá ni̱ xi̱nko̱o noo̱ ni̱ kaꞌa̱n Ndios xíꞌín profeta, táꞌa̱n na̱ sa̱ ka̱sto̱ꞌon xíꞌín ña̱yuu to̱ꞌon ni̱ kaꞌa̱n mií Ndios xíꞌín ná, chi̱ diꞌa ni̱ kaa na̱: |
23236 | MAT 1:23 | Miía̱n tu̱u iin tadiꞌí tákí kañoꞌo de̱ꞌe xi. Ta chinaní ná xi̱ Emanuel. To̱ꞌon yóꞌo kóni̱ kaa: Ió Ndios xíꞌín yó. |
23240 | MAT 2:2 | Ta ni̱ nda̱to̱ꞌón rá na̱ ñoo Jerusalén, ta kaá ra̱: ―¿Ndeí ió na̱ kúú rey no̱ó na̱ Israel, na̱ ni̱ kaki ñoó? Dá chi̱ nda̱ ñoo ndu̱ ñoó ni̱ xini ndu̱ ni̱ xi̱nko̱o iin ti̱ñoo̱ sa̱á, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ ka̱ndaa̱ ini ndu̱ ña̱ ni̱ kaki na, ta ve̱i ndu kandaño̱ꞌo ndu na̱ ―kaá ra̱. |
23242 | MAT 2:4 | Sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ kana Herodes ndidaá kúú ta̱ duti̱ sakua̱ꞌa̱, xíꞌín ta̱ dánaꞌa̱ ley Moisés, ta ni̱ nda̱to̱ꞌón ñaá rá: ―¿Ndeí kaki na̱ kakuu Cristo, na̱ dáka̱ki ñaá? |
23243 | MAT 2:5 | Dá ni̱ kaa ta̱a ñoó xíꞌín rá: ―Kaki na ñoo Belén, ña̱ nákaa̱ kuendá Judea yóꞌo, dá chi̱ diꞌa ni̱ taa iin profeta ña̱ ni̱ kaꞌa̱n Ndios xíꞌín ná: |
23244 | MAT 2:6 | Ñoo Belén, ña̱ nákaa̱ kuendá Judá, kandaya̱ꞌi cháá ka̱ yo̱ꞌó noo̱ dao ka̱ ñoo ñóꞌo kuendá Judá, dá chi̱ xaa̱n kaki iin ra̱ katiin ndaa na̱ ñoo Israel, na̱ kúú ñooi̱, ta dándáki ñaá rá, kaá Ndios xíꞌín profeta na̱ ―kaá ra̱. |
23246 | MAT 2:8 | Ni̱ ndiꞌi, dá ni̱ ta̱ndaꞌá ñaá Herodes kuaꞌa̱n ra̱ ñoo Belén, ta kaá ra̱ xíꞌín rá: ―Kuaꞌán ndo̱ ñoó ndato̱ꞌón va̱ꞌa ndó ndeí ió tayií ñoó. Tá ni̱ na̱níꞌi̱ ndo̱ xí, dá naki̱ꞌo ndó kuendá noo̱í, dá ná koꞌo̱n taꞌani yuꞌu̱ kandaño̱ꞌi xi̱ ―kaá ra̱. |
23250 | MAT 2:12 | Tído ti̱xi sa̱ni ni̱ kaꞌa̱n Ndios xíꞌín rá ña̱ ná dáꞌa ni nandió kuéi ra noo̱ Herodes. Sa̱ꞌá ño̱ó iin ka̱ va íchi̱ ni̱ na̱ndió kuéi ra kuaꞌa̱n nóꞌo̱ rá. |
23251 | MAT 2:13 | Tá ni̱ ya̱ꞌa ta̱a ñoó kuaꞌa̱n ra̱, dá ni̱ kaꞌa̱n iin ángel ni̱ kii noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios xíꞌín José ti̱xi sa̱ni, dá kaá na̱: ―Ndako̱o yoꞌó, ta kiꞌin taleé xaa̱n xíꞌín naná xi̱, ta kuino kíi̱ kuaꞌán Egipto, ta ñoó kandei ndó nda̱ ná kasto̱ꞌon tukui xíꞌín ndó, dá chi̱ kasáꞌá rey Herodes nándukú rá taleé xaa̱n kaꞌání rá ―kaá na̱. |
23253 | MAT 2:15 | Ta ñoó ni̱ sa̱ ndei na nda̱ ni̱ kasa̱ndaá kuu̱ ni̱ xiꞌi̱ Herodes. Dión, dá ni̱ xi̱nko̱o to̱ꞌon ni̱ kaꞌa̱n Ndios xíꞌín profeta na̱: “Nda̱ ñoo Egipto ni̱ na̱kanai de̱ꞌi ve̱i xi.” |
23256 | MAT 2:18 | Tái̱ káyuꞌú na̱ ñáꞌa̱ ndéi ñoo Ramá. Ni̱ꞌi nda̱ꞌo sá kíán, ta ndaꞌí tánaán xíꞌín ndirá noo̱a̱n. Ta ndéíꞌi̱ Raquel saꞌa̱ de̱ꞌán, ta ko̱ ku̱ú taꞌon natiián ta̱ndeé iní, chi̱ ni̱ xiꞌi̱ ndiꞌi xi. |
23257 | MAT 2:19 | Tá ni̱ xiꞌi̱ Herodes, dá ni̱ naꞌa̱ noo̱ túku iin ángel ni̱ kii noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios noo̱ José ti̱xi sa̱ni noo̱ ió ra̱ ñoo Egipto, |
23258 | MAT 2:20 | dá ni̱ kaa na̱ xíꞌín rá: ―Ndako̱o, ta kuaka tayií lóꞌo̱ xaa̱n xíꞌín naná xi̱, ta nandió kuéi ndó kuaꞌán nóꞌo̱ ndo̱ Israel, dá chi̱ sa̱ ni̱ xiꞌi̱ ndiꞌi va ta̱a, ra̱ ndúkú tayií lóꞌo̱ xaa̱n kaꞌání rá ―kaá na̱. |
23260 | MAT 2:22 | Tído ni̱ niꞌi̱ tóꞌon na ña̱ Arquelao ni̱ na̱kuíi̱n noo̱ tatá ra̱ rey Herodes dándáki ra kuendá Judea, sa̱ꞌá ño̱ó ni̱ yu̱ꞌú na̱ koꞌo̱n na̱ kandei na ñoó. Tído ni̱ ka̱sto̱ꞌon tuku Ndios ti̱xi sa̱ni xíꞌín José ña̱ ná koꞌo̱n na̱ chí kuendá Galilea kandei na. |
23261 | MAT 2:23 | Dá ni̱ saa̱ na̱ ñoo Nazaret, ña̱ nákaa̱ chí kuendá Galilea, ta ñoó ni̱ sa̱ ndei na. Dión, dá ni̱ xi̱nko̱o no̱ó ni̱ kaꞌa̱n profeta ña̱ kananí xí ta̱ ñoo Nazaret. |
23263 | MAT 3:2 | ta kaá na̱ xíꞌín ná: ―Nandikó iní ndo̱ sa̱ꞌá kua̱chi kée ndó, chi̱ sa̱ ni̱ ku̱yati va kuu̱ ña̱ ndu̱ꞌu ña̱yuu ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios dándáki ñaá ná. |
23264 | MAT 3:3 | Ta saꞌa̱ mií Juan yóꞌo ni̱ kaꞌa̱n profeta Isaías tá sa̱ naꞌá, chi̱ diꞌa ni̱ kaa na̱: Kayuꞌú iin ta̱a noo̱ kúú yukú i̱chí, ta kaa ra̱: “Kandei nduu ndo̱ natiin ndó satoꞌo yo̱ Ndios, ta ná konó ndó iin ichí ndaa̱ noo̱ ná”, kaá na̱. |
23267 | MAT 3:6 | Ta sa̱ naꞌo̱ na̱ kua̱chi na̱ noo̱ Ndios, ta kúú sa̱ da̱kódo̱ ndúta̱ ñaá Juan ini yu̱ta naní Jordán. |
23268 | MAT 3:7 | Tá ni̱ xini Juan ña̱ kua̱ꞌá nda̱ꞌo ta̱ fariseo xíꞌín ta̱ saduceo ve̱i taꞌani kodo̱ ndúta̱ rá noo̱ ná, dá ni̱ kaa na̱ xíꞌín rá: ―¡Ndoꞌó kúú tata de̱ꞌe koo̱! ¿Ndá yoo kaá daá xíꞌín ndoꞌó ña̱ dión oon ni ka̱ki ndó no̱ó ña̱ xído̱ ini Ndios, ña̱ ve̱i dándóꞌo naní nío̱ ndo̱? |
23270 | MAT 3:9 | Ta ná dáꞌa ni kaꞌán ndó ña̱ sa̱ꞌá ña̱ kúú ndó na̱ veꞌe Abraham, sa̱ꞌá ño̱ó ka̱ki ndó. Dá chi̱ miía̱n ndaa̱ ná kaꞌi̱n xíꞌín ndó ña̱ kuu va ndee Ndios yuu̱ ndéi yóꞌo kakuuan na̱ veꞌe Abraham. |
23272 | MAT 3:11 | ’Miía̱n ndaa̱ kíán dákodo̱ ndúta̱í ndo̱ꞌó ini ta̱kui̱í, chi̱ ni̱ na̱ndikó iní ndo̱ sa̱ꞌá kua̱chi kée ndó. Tído sata̱ yúꞌu̱ ve̱i iin na̱ ndáya̱ꞌi cháá ka̱ o̱ du̱ú yuꞌu̱, ta ni ko̱ káni víán taó yuꞌu̱ ndisa̱ ná, chi̱ ndáya̱ꞌi cháá ka̱ na̱ o̱ du̱ú yuꞌu̱. Ta no̱ón kúú na̱ dákodo̱ ndúta̱ ndo̱ꞌó xíꞌín Espíritu ii̱ Ndios, xíꞌín ñoꞌó ita̱. |
23276 | MAT 3:15 | Dá ni̱ kaa Jesús xíꞌín ná: ―Joon ní kaao̱n, dá chi̱ kánian kee yó ndidaá choon saꞌándá Ndios ―kaá na̱. Dá ni̱ xino̱ ini Juan dákodo̱ ndúta̱ ñaá ná. |
23277 | MAT 3:16 | Tá ni̱ ndiꞌi ni̱ sodo̱ ndúta̱ Jesús, dá ni̱ na̱kuíi̱n ndichi na̱ ini ta̱kui̱í ñoó. Kúú mií dáá ni̱ nonó induú. Dá ni̱ xini na̱ Espíritu ii̱ Ndios ni̱ na̱xino̱ na̱ sata̱ Jesús, ta káa na táto̱ꞌon káa iin paloma. |
23278 | MAT 3:17 | Ta nda̱ induú tái̱ ni̱ kaꞌa̱n Ndios xíꞌín Jesús: ―Yoꞌó kúú de̱ꞌe mani̱ yuꞌu̱, ta nátaꞌan nda̱ꞌo inii̱ xiníi̱ yo̱ꞌó ―kaá na̱. |
23279 | MAT 4:1 | Dá ni̱ kee Espíritu ii̱ Ndios ndáka na Jesús kuaꞌa̱n na̱ dini̱ yúku̱ i̱chí, dá korndodó ñaá ña̱ uꞌu̱. |
23281 | MAT 4:3 | Ta kúú ni̱ ka̱sáa̱ ña̱ uꞌu̱, ña̱ xírndodó ñaá, noo̱ ná. Dá ni̱ kaaa̱n xíꞌín ná: ―Tá miía̱n ndaa̱ ndisa de̱ꞌe Ndios kúú ní, dá kía̱n kaꞌanda ní choon no̱ó yuu̱ xaa̱n, dá ná nduuan pan kaxí ní. |
23282 | MAT 4:4 | Dá ni̱ kaa na̱ xíꞌán: ―Diꞌa va kaá tuti ii̱ Ndios: “O̱ du̱ú ta̱ꞌón tóꞌón pan xínñóꞌó ña̱yuu keí ná, dá kataki na̱. Diꞌa to̱ꞌon Ndios taꞌani xínñóꞌó ná kueídóꞌo na, dá kataki ndisa na” ―kaá Jesús. |
23283 | MAT 4:5 | Ni̱ ndiꞌi, dá ni̱ kee ña̱ uꞌu̱ ndáka ñaáán kuaꞌa̱n ñoo Jerusalén, ña̱ kúú ñoo Ndios. Dá ni̱ da̱káa ñaáán noo̱ dikó cháá ka̱ dini̱ veꞌe ño̱ꞌo káꞌano íin ñoó. |
23284 | MAT 4:6 | Dá ni̱ kaaa̱n xíꞌín ná: ―Tá miía̱n ndaa̱ ndisa de̱ꞌe Ndios kúú ní, dá kía̱n dánkao ní mií ní nda̱ no̱ñóꞌo̱ káa, chi̱ diꞌa kaá tuti ii̱ Ndios: Kaꞌanda Ndios choon noo̱ ángel ná saa̱ na̱ kandaa na̱ yo̱ꞌó. Ta kuita nduu na̱ xíꞌín ndáꞌa̱ ná natiin na yo̱ꞌó, dá kía̱n ná o̱ tákueꞌe̱ sa̱ꞌo̱n kee yuu̱. |
23285 | MAT 4:7 | Dá ni̱ kaa Jesús xíꞌán: ―Ta diꞌa taꞌani kaá tuti ii̱ Ndios: “O̱ sa̱ kórndodó ndó Ndios, na̱ kúú satoꞌo ndo̱” ―kaá na̱. |
23288 | MAT 4:10 | Dá ni̱ kaa Jesús: ―Kuya̱ꞌa kuaꞌán noo̱í, ña̱ uꞌu̱, chi̱ diꞌa va kaá tuti ii̱ Ndios: “Koo ini ndo̱ kandaño̱ꞌo ndó iin tóꞌón dini̱ Ndios, na̱ kúú satoꞌo ndo̱, ta sa̱va̱ꞌa noo̱ iin tóꞌón míí ná koni kuáchí ndó” ―kaá na̱ xíꞌán. |
23291 | MAT 4:13 | Kúú ni̱ da̱nkoo na ñoo Nazaret no̱ó ni̱ sa̱ io na̱. Dá ni̱ kiꞌin na kuaꞌa̱n na̱ koo na ñoo Capernaum, ta kíán iin ñoo nákaa̱ yati yúꞌu̱ ta̱ñoꞌo̱ no̱ó ni̱ sa̱ kuu ñóꞌo̱ na̱ kuendá Zabulón xíꞌín Neftalí. |
23293 | MAT 4:15 | Diꞌa ndoꞌo na̱ ndéi kuendá Zabulón xíꞌín na̱ ndéi kuendá Neftalí, táꞌa̱n na̱ ndéi chí yúꞌu̱ ta̱ñoꞌo̱, ña̱ nákaa̱ iin ka̱ xoo yu̱ta Jordán, noo̱ kúú kuendá Galilea, noo̱ ndéi ña̱yuu ko̱ kúú na̱ Israel. |
23295 | MAT 4:17 | Nda̱ daá ni̱ ka̱sáꞌá Jesús dánaꞌa̱ na̱ no̱ó ña̱yuu ñoó, ta kaá na̱: ―Nandikó iní ndo̱ sa̱ꞌá kua̱chi kée ndó, dá chi̱ sa̱ ni̱ ku̱yati va kuu̱ ña̱ kía̱n ndu̱ꞌu ña̱yuu ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios dándáki ñaá ná. |
23297 | MAT 4:19 | Dá ni̱ kaa Jesús xíꞌín rá: ―Nakíi̱ ndo̱ ná koꞌo̱ kanooó xíꞌín yuꞌu̱, dá ná dánaꞌi̱ noo̱ ndo̱ taó ndo̱ ña̱yuu tein kua̱chi na táto̱ꞌon kée ndó taó ndo̱ ti̱yaká ini ta̱kui̱í ―kaá na̱. |
23301 | MAT 4:23 | Ta ni̱ na̱taꞌan Jesús ni̱ xi̱onoo na chí kuendá Galilea ñoó sa̱ da̱náꞌa̱ na̱ iin rá iin veꞌe noo̱ ndítútí na̱ Israel. Ta dánaꞌa̱ na̱ to̱ꞌon va̱ꞌa, ña̱ kía̱n káꞌa̱n ndi koo ndu̱ꞌu yó ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios. Ta sa̱ ndu̱va̱ꞌa na ña̱yuu ndóꞌo ndi ndáa mií vá kueꞌe̱, ta sa̱ ndu̱va̱ꞌa na na̱ uꞌu̱ ñíi̱. |
23306 | MAT 5:3 | ―Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ nákoni ña̱ xínñóꞌó ná Ndios, chi̱ na̱ yóꞌo kúú na̱ sa̱ ñóꞌo ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios. |
23307 | MAT 5:4 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ ndéíꞌi̱, dá chi̱ natiin na ta̱ndeé iní noo̱ Ndios. |
23308 | MAT 5:5 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví ña̱yuu ndaꞌí ió ini, dá chi̱ na̱ yóꞌo kúú na̱ natiin no̱ñóꞌo̱ yóꞌo noo̱ Ndios. |
23309 | MAT 5:6 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ xíꞌi̱ do̱ko sa̱ꞌá ña̱ ndaa̱, ta íchi̱ ini na̱ koni na̱ ñá, dá chi̱ ndinoo ini na̱ xíꞌín ña̱ ndaa̱ kee Ndios. |
23310 | MAT 5:7 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ káꞌano ini, dá chi̱ kuꞌu̱ ini Ndios saꞌa̱ ná. |
23311 | MAT 5:8 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ kómí iin nío̱ vii, dá chi̱ koni xíꞌín noo̱ ná Ndios. |
23312 | MAT 5:9 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ ndúkú ña̱ nandei va̱ꞌa dao ka̱ ña̱yuu, dá chi̱ na̱ yóꞌo kúú na̱ kananí de̱ꞌe Ndios. |
23313 | MAT 5:10 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví na̱ ndóꞌo nío̱ sa̱ꞌá ña̱ kée na ña̱ ndaa̱, dá chi̱ na̱ yóꞌo kúú na̱ ni̱ꞌí ña̱ kañoꞌo na ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios. |
23314 | MAT 5:11 | ’Ndikáꞌán ndi kúu ví ndoꞌó tá káꞌa̱n ndava̱ꞌa ña̱yuu xíꞌín ndó, o tá kéndava̱ꞌa na xíꞌín ndó, o tá káva̱ꞌa na kua̱ꞌá no̱ó ña̱ to̱ꞌón saꞌa̱ ndo̱ sa̱ꞌá ña̱ kúú ndó kuendá yuꞌu̱. |
23315 | MAT 5:12 | Ta ná kadii̱ iní ndo̱, ta ñóchí kuu ini ndo̱, dá chi̱ káꞌano nda̱ꞌo ña̱ va̱ꞌa koꞌo̱n Ndios ki̱ꞌo na noo̱ ndo̱ chí induú sa̱ꞌá ña̱ ndóꞌo ndó dión, dá chi̱ ki̱ꞌo dión taꞌani ni̱ kendava̱ꞌa na xíꞌín profeta ni̱ sa̱ ndei sa̱ naꞌá. |
23316 | MAT 5:13 | ’Ndoꞌó kúú táto̱ꞌon ñii̱ ñayuú yóꞌo, tído tá ni̱ ndiꞌi ña̱ oꞌo̱va̱a̱n, ¿ndi kee yó xíꞌán, dá nduꞌoꞌo̱va̱ tukuan? Ko̱ ta̱ꞌón ka̱ ña̱ꞌa kuu kechóon yóa̱n. Ndá kata va yóa̱n sata̱ véꞌe, ta kue̱i niꞌini ña̱yuua̱n kanoo na. |
23319 | MAT 5:16 | Ta ki̱ꞌo dión kánian katoo̱n ndo̱ noo̱ iin rá iin ña̱yuu, dá ná koni na̱ ña̱ va̱ꞌa kée ndó, dá ná kekáꞌano na tatá yo̱ Ndios, na̱ ió induú. |
23320 | MAT 5:17 | ’Ná dáꞌa ni kaꞌán ndó ña̱ ve̱i yuꞌu̱ dátu̱úí choon saꞌándá ley Moisés xíꞌín ña̱ ni̱ taa ndidaá profeta. Diꞌa ve̱i yuꞌu̱ dáxi̱nko̱oi choon saꞌándáa̱n. |
23322 | MAT 5:19 | Sa̱ꞌá ño̱ó, ndi ndáa mií vá ña̱yuu xío kao iin káa choon kuálí saꞌándá ley, ta ki̱ꞌo dión taꞌani kee na dánaꞌa̱ na̱án noo̱ dao ka̱ ña̱yuu, dá kía̱n cháá vá kandaya̱ꞌi na tein na̱ ñóꞌo ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios. Tído ndi ndáa na̱ seídóꞌo choon kuálí yóꞌo, ta dión dánaꞌa̱ na̱ noo̱ dao ka̱ ña̱yuu, no̱ón kúú na̱ kandaya̱ꞌi nda̱ꞌo tein na̱ ñóꞌo ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios. |
23323 | MAT 5:20 | Ta káꞌi̱n xíꞌín ndó ña̱ kánian kuita ndaa̱ cháá ka̱ ndo̱ kee ndó ña̱ kóni̱ Ndios o̱ du̱ú ta̱ dánaꞌa̱ ley xíꞌín ta̱ fariseo, dá chi̱ tá ko̱ó, dá kía̱n ni iin kuu̱ ta̱ꞌón o̱ ndúꞌu ndó ti̱xi ndáꞌa̱ Ndios, na̱ ió induú. |
23325 | MAT 5:22 | Tído yuꞌu̱ diꞌa káꞌi̱n xíꞌín ndó ña̱ ndi ndáa mií vá ña̱yuu, va̱ꞌará ná karyíí óon na xíꞌín ñani táꞌan na, miía̱n keyíko̱ Ndios saꞌa̱ ná. Ta ndi ndáa mií vá ña̱yuu yáꞌa káꞌa̱n xíꞌín ñani na̱ ña̱ kúú ná ña̱yuu xi̱xi, no̱ón kúú na̱ kando̱o kakuu na ña̱yuu kómí kua̱chi no̱ó na̱ sáꞌano ñoo yo̱. Ta ndi ndáa mií ña̱yuu, na̱ káꞌa̱n xíꞌín ñani táꞌan na ña̱ ni lúꞌu̱ ko̱ chóon na, no̱ón kúú na̱ koꞌo̱n kañoꞌo indayá noo̱ kéi̱ ñóꞌo̱. |
23326 | MAT 5:23 | ’Ta viti, tá kuaꞌa̱n ndo̱ doko̱ ndo̱ ña̱ꞌa noo̱ Ndios, ta ni̱ ndu̱sáa̱ ini ndo̱ ña̱ ko̱ ñáꞌa̱ ndeyíko̱ ndo̱ ta̱ndóꞌó ndo̱ xíꞌín ñani ndo̱, |
23327 | MAT 5:24 | dá kía̱n kánian dánkoo tóo ndó ña̱ néꞌe ndó kuaꞌa̱n ndo̱ doko̱ ndo̱ noo̱ náa̱ ñoó, ta dinñóꞌó kuaꞌán ndo̱ ndaka̱ ndo̱ ña̱ mani̱ noo̱ ñani ndo̱. Tá ni̱ ndiꞌi, dá nandió kuéi ndó doko̱ ndo̱án noo̱ Ndios. |
23334 | MAT 5:31 | ’Sa̱ ni̱ seídóꞌo taꞌani ndó iin ka̱ choon kaá diꞌa: “Ndi ndáa mií vá ta̱a kóni̱ dánkoo ñadiꞌí ra̱, dá kía̱n naki̱ꞌo ra iin tuti ña̱ káꞌa̱n ña̱ kóni̱ ra̱ dánkoo ñaá rá.” |
23336 | MAT 5:33 | ’Ta sa̱ ni̱ seídóꞌo taꞌani ndó iin ka̱ choon ni̱ taꞌa̱nda̱ no̱ó na̱ sáꞌano ñoo yo̱: “O̱ sa̱ kétóꞌón ndó ña̱ ni̱ na̱chi̱naꞌá ndó kee ndó noo̱ satoꞌo yo̱ Ndios. Diꞌa koo ini ndo̱ kee ndó ña̱ ni̱ kaa ndo̱ kee ndó.” |
23337 | MAT 5:34 | Tído yuꞌu̱ káꞌi̱n xíꞌín ndó, o̱ sa̱ náchinaꞌá ndó ni iin ña̱ꞌa, dá ki̱ꞌo ndó to̱ꞌon ndó. O̱ sa̱ náchinaꞌá ndó induú, dá chi̱ noo̱ ió mií Ndios kíán, |
23338 | MAT 5:35 | ta o̱ sa̱ náchinaꞌá ndó no̱ñóꞌo̱ yóꞌo, dá chi̱ yóꞌo ndíta saꞌa̱ Ndios, ta o̱ sa̱ náchinaꞌá ndó ñoo Jerusalén, dá chi̱ ñoo mií rey káꞌano kíán. |
23347 | MAT 5:44 | Tído yuꞌu̱ diꞌa káꞌi̱n xíꞌín ndó ña̱ kuꞌu̱ ini ndo̱ sa̱ꞌá na̱ xiní uꞌu̱ ñaá, ta kaꞌa̱n va̱ꞌa ndó xíꞌín na̱ káꞌa̱n ndava̱ꞌa xíꞌín ndó, ta keva̱ꞌa ndó xíꞌín na̱ káñóꞌó ñaá, ta kaka̱ ndo̱ ña̱ mani̱ noo̱ Ndios sa̱ꞌá na̱ kénóo ñaá, xíꞌín sa̱ꞌá na̱ kéndava̱ꞌa xíꞌín ndó. |
23348 | MAT 5:45 | Dión, dá náꞌa̱ ndo̱ ña̱ miía̱n ndaa̱ kúú ndó de̱ꞌe tatá Ndios, na̱ ió induú, na̱ dáxi̱nko̱o ndi̱ndii sata̱ ña̱yuu kíni xíꞌín ña̱yuu váꞌa, na̱ dákóon dai̱ sata̱ ña̱yuu ndaa̱, xíꞌín ña̱yuu kíni. |
23350 | MAT 5:47 | Tá káꞌa̱n ndo̱ ndisáꞌán xíꞌín sa̱va̱ꞌa ñani táꞌan ndó, dá kía̱n, ¿ndí ki̱án va̱ꞌa kée ndó, xiní ndo̱? ¿Á ko̱ náꞌá taꞌon ndó ña̱ dión taꞌani kée na̱ ko̱ náꞌá Ndios tein mií ná? |
23351 | MAT 5:48 | Tído ndoꞌó, koo ini ndo̱ kendaa̱ ndiꞌi ndó choon táto̱ꞌon kéndaa̱ tatá yo̱ Ndios, na̱ ió induú, choon. |
23352 | MAT 6:1 | ’Kandaa ndo̱ mií ndó, o̱ sa̱ ndúkú ndó kee ndó ña̱ va̱ꞌa no̱ó ña̱yuu sa̱ꞌá ña̱ kóni̱ ndo̱ kande̱ꞌé va̱ꞌa na ndo̱. Dá chi̱ tá kée ndó dión, dá kía̱n ni iin ña̱ va̱ꞌa o̱ nándió néꞌe tatá Ndios, na̱ ió induú, noo̱ ndo̱. |
23355 | MAT 6:4 | dá kía̱n ná koo de̱ꞌé ña̱ mani̱ kée ndó, chi̱ tatá Ndios, na̱ ndéꞌé ña̱ kéde̱ꞌé ndo̱, no̱ón kúú na̱ nandió néꞌe túu ña̱ va̱ꞌa noo̱ ndo̱. |
23356 | MAT 6:5 | ’Tá kuaꞌa̱n ndo̱ kaꞌa̱n ndo̱ xíꞌín tatá Ndios, o̱ sa̱ kée ndó táto̱ꞌon kée ta̱a uu̱ noo̱, dá chi̱ kátoó ra̱ kandita ndichi ra̱ ini veꞌe noo̱ nátaka yo̱ kaꞌa̱n ra̱ xíꞌín Ndios, ta kátoó taꞌani ra kandita ra iin rá iin do̱ꞌo keí kaꞌa̱n ra̱ xíꞌín Ndios, dá ná kande̱ꞌé ña̱yuu ña̱ kée ra. Tído miía̱n ndaa̱ ná kaꞌi̱n xíꞌín ndó ña̱ sa̱ ni̱ na̱tiin ra ya̱ꞌi ra sa̱ꞌá ña̱ kée ra. |
23357 | MAT 6:6 | Tído ndoꞌó, tá kuaꞌa̱n ndo̱ kaꞌa̱n ndo̱ xíꞌín tatá Ndios, kuaꞌán ndu̱ꞌu ndó ini veꞌe ndó, ta kadi ndo̱ yéꞌé ndó, dá kaꞌa̱n ndo̱ xíꞌín Ndios, na̱ ko̱ túu, na̱ ndéꞌé ña̱ kéde̱ꞌé ndo̱, dá ná nandió néꞌe túu na ña̱ va̱ꞌa noo̱ ndo̱. |
23358 | MAT 6:7 | ’Ta noo̱ káꞌa̱n ndo̱ xíꞌín ná, ná dáꞌa ni nandió kuéi tóó tuku ndó kaꞌa̱n ndo̱ to̱ꞌon, ña̱ sa̱ ni̱ kaꞌa̱n ndo̱ táto̱ꞌon kée ña̱yuu ko̱ náꞌá Ndios, dá chi̱ káꞌán ná ña̱ sa̱ꞌá ña̱ kua̱ꞌá téí káꞌa̱n na̱, dá natiin na ña̱ xíka̱ na̱. |
23359 | MAT 6:8 | Sa̱ꞌá ño̱ó ná dáꞌa ni kee ndó táto̱ꞌon kée na, chi̱ sa̱ naꞌá vá tatá yo̱ Ndios ndí ki̱án xínñóꞌó ndó va̱ꞌará ko̱ ñáꞌa̱ kaka̱ ndo̱án noo̱ ná. |
23360 | MAT 6:9 | Tá kuaꞌa̱n ndo̱ kaꞌa̱n ndo̱ xíꞌín Ndios, ta diꞌa kaa ndo̱: Tatá mií nduꞌu̱, na̱ ió induú, ná natiin kuu̱ mií ní ndidaá táꞌa̱n ña̱ñóꞌó. |
23365 | MAT 6:14 | ’Dá chi̱ tá ná kuꞌu̱ káꞌano ini ndo̱ sa̱ꞌá ña̱yuu ni̱ ya̱ꞌa noo̱ ndo̱, dá kía̱n kuꞌu̱ káꞌano taꞌani ini tatá yo̱ Ndios, na̱ ió induú, sa̱ꞌá kua̱chi mií ndó. |
23366 | MAT 6:15 | Tído tá ná o̱ kúꞌu̱ káꞌano ini ndo̱ sa̱ꞌá ña̱yuu ni̱ ya̱ꞌa noo̱ ndo̱, dá kía̱n ni tatá yo̱ Ndios o̱ kúꞌu̱ káꞌano taꞌon ini sa̱ꞌá kua̱chi ndo̱. |
23369 | MAT 6:18 | dá kía̱n ná dáꞌa ni naꞌa̱ ndo̱ mií ndó no̱ó ña̱yuu ña̱ néꞌe ii̱ ndo̱. Ta sa̱va̱ꞌa iin tóꞌón dini̱ tatá yo̱ Ndios, na̱ ko̱ túu, ná kanaꞌá ña̱ kée ndó dión. Ta iin tóꞌón mií tatá Ndios, na̱ ndéꞌé ña̱ kéde̱ꞌé ndo̱, ná nandió néꞌe túu ña̱ va̱ꞌa noo̱ ndo̱. |
23370 | MAT 6:19 | ’Ná dáꞌa ni ketútí ndó ña̱ kui̱ká ñayuú yóꞌo, dá chi̱ yóꞌo kúú noo̱ dánaá ti̱kidi ña̱ꞌa, ta yóꞌo kúú noo̱ dánaá da̱yeꞌe ña̱ꞌa, ta yóꞌo taꞌani kúú noo̱ ndéi ta̱ kui̱ꞌíná, chi̱ ko̱kuꞌu ra veꞌe, ta kíꞌin kuíꞌíná rá ña̱ꞌa. |
23375 | MAT 6:24 | ’Ta ni iin tóꞌón ña̱yuu o̱ kúu kéchóon no̱ó uu̱ satoꞌo, dá chi̱ iin na koni uꞌu̱ na̱, ta iin ka̱ na̱ koni̱ na̱, o chindaya̱ꞌi na iin na, ta kenóo na iin ka̱ na̱. Ta dión taꞌani o̱ kúu taꞌon ndiko̱ na̱ Ndios, ta ndiko̱ taꞌani na ña̱ kui̱ká. |
23377 | MAT 6:26 | Kande̱ꞌé ndó to̱ꞌon ndóꞌo laa, chi̱ ni ko̱ chíꞌi rí tata, ni ko̱ dákée rí, ta ni yáka̱ ri̱ ko̱ó nátaán va̱ꞌa rí ña̱ꞌa rí. Tído tatá yo̱ Ndios, na̱ ió induú, xíto va na ri̱. ¿Á ko̱ náꞌá taꞌon ndó ña̱ ndáya̱ꞌi cháá ka̱ ndo̱ o̱ du̱ú laa? |
23378 | MAT 6:27 | ¿Ndi ndáa ndó kandeé kuaꞌano iin kondo̱ ndáꞌa̱ cháá ka̱ sa̱ꞌá ña̱ ndíꞌi ini ndo̱? |
23381 | MAT 6:30 | Tá ki̱ꞌo dión kée Ndios xíꞌín ita káa yúku̱, táꞌa̱n ña̱ káa kuu̱ víti, tído iin taa̱n chiñóꞌo̱ ñaá ná ini xito̱, ¿á ko̱ náꞌá ndó ña̱ ndato ka̱ ví chindeé Ndios ndo̱ꞌó, ta̱ cháá téí kándéé ini ñaá? |
23383 | MAT 6:32 | chi̱ saꞌa̱ ndidaá ña̱ yóꞌo ndíꞌi nda̱ꞌo ini ña̱yuu ko̱ náꞌá Ndios. Tído mií tatá yo̱ Ndios, na̱ ió induú, sa̱ náꞌá vá ná ña̱ xínñóꞌó ndóa̱n. |