23217 | MAT 1:4 | Arãova'ea Aminadabeva'ea po'ria. Aminadabeva'ea Nasomva'ea po'ria. Nasomva'ea Salmomva'ea po'ria. |
23218 | MAT 1:5 | Salmomva'ea Boazva'ea po'ria. Raabeva'ea Boazva'ea yembora. Boazva'ea Obedeva'ea po'ria. Ruteva'ea Obedeva'ea yembora. Obedeva'ea Jesséva'ea po'ria. |
23219 | MAT 1:6 | Jesséva'ea Daviva'ea po'ria. Daviva'ea israelitasva'ea ruvihavuhuva'ea. Daviva'ea Salomãova'ea po'ria. Uriasva'ea rembirekokwerava'ea Salomãova'ea yembora. A'ereki Daviva'ea hembireko ahe pavẽi. |
23220 | MAT 1:7 | Salomãova'ea Roboãova'ea po'ria. Roboãova'ea Abiasva'ea po'ria. Abiasva'ea Asava'ea po'ria. |
23224 | MAT 1:11 | Josiasva'ea Jeconiasva'ea po'ria Jeconiasva'ea irũva'ea po'ria no. A'ea rupi Babilôniapeva'ea ruri otavuka Josiasva'ea re'yjava'ea pe ahe rerogwovo ogwyri pe he'yjuhuva'ea rerogwovo ahe mombytavo pevo. |
23225 | MAT 1:12 | Babilôniapeva'ea ahe rerohorẽ Babilônia pe Jeconiasva'ea Salatielva'ea po'ria. Salatielva'ea Zorobabelva'ea po'ria. |
23226 | MAT 1:13 | Zorobabelva'ea Abiúdeva'ea po'ria. Abiúdeva'ea Eliaquimva'ea po'ria. Eliaquimva'ea Azorva'ea po'ria. |
23227 | MAT 1:14 | Azorva'ea Sadoqueva'ea po'ria. Sadoqueva'ea Aquimva'ea po'ria. Aquimva'ea Eliúdeva'ea po'ria. |
23228 | MAT 1:15 | Eliúdeva'ea Eleazarva'ea po'ria. Eleazarva'ea Matãva'ea po'ria. Matãva'ea Jacóva'ea po'ria. |
23230 | MAT 1:17 | Imbokwara'ara'ara'javame catorze ko Abraãova'ea rakykwepoharava'ea ojopy'rupy'ruavo. Aerẽ Daviva'ea ari. Daviva'ea arirẽ imbokwara'ara'ara'javame catorze ko Daviva'ea rakykwepoharava'ea ojopy'rupy'ruavo no. Aerẽ Josiasva'ea ari. Babilôniapeva'ea Josiasva'ea re'yjava'ea rerohoi Babilônia pe. Ahe rerohorẽ imbokwara'ara'ara'javame catorze ko aherakykwepoharava'ea ojopy'rupy'ruavo no. Aerẽ Cristo'ga ari. |
23236 | MAT 1:23 | “‘Pehendu katu ti!’ ei Tupana'ga. ‘Ipuru'a po ti hẽa akwaimbae'g̃a nderekoe'ỹvehẽa nehẽ. Aerẽ po ti hẽa gwa'yra'ga mbo'ari nehẽ. Ono po ti g̃a ga rehe Emanuel gareraramo,’ ei Tupana'ga,” ei ahe hako. Garera ko Emanuel. A'ea ko: Tupana'ga oko nhande pyri. |
23239 | MAT 2:1 | Cidade de Belém me Jesus'ga ari. Jesus'ga re'yja'g̃a gwyri pe Judéia pe Belém u. Jesus'ga arame Herodesva'ea oko g̃anduvihavuhuro judeus'g̃a gwyri pe Jesus'ga re'yja'g̃a gwyri pe. Jesus'ga arame jaytata'ia kwahapyra'g̃a nduri irupeuhua hugwi ogwyra hugwi kwara ipora hugwi. Uhu g̃a cidade de Jerusalém me ovahema. |
23241 | MAT 2:3 | G̃a'ea kwahavame ahepy'a ndukatui okoteheavo Herodesva'ea py'a judeus'g̃a nduvihavuhuva'ea py'a. Ndukatui cidadepeve'g̃a py'a no Jerusalémmeve'g̃a py'a. |
23243 | MAT 2:5 | A'ero g̃a ei ahe ve: —Belém me – kiroki cidade u oregwyri pe Judéia pe – pevo po ti ga ari nehẽ, ei g̃a. Nahã ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ikwatijari hako. A'ereki Tupana'ga okwatijaruka ahe ve onhi'ig̃a, ei g̃a. Tupana'ga e'i: |
23244 | MAT 2:6 | “Belémmeva'ero pecidade ndokoi huvihavarũiva'ea. Huviha hete ko pecidade upa pende'yja'g̃a gwyri pe Judáva'ea rakykwepohara'g̃a gwyri pe Judéia pe. A'ereki pecidadepeve'ga oko nhiremimo'ẽhara'g̃a nduvihavag̃wamamo israelitas'g̃a nduvihavag̃wamamo. Gwereko katu po ti ga pende'yja'g̃a nhaporemo okovo g̃anduvihavuhuhetero nehẽ.” —A'ea ymyahũ Tupana'ga ei ikwatijaruka onhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe hako, ei g̃a Herodesva'ea pe. |
23246 | MAT 2:8 | Ikwahapavame ahe g̃a mondoukari cidade de Belém me. Ahe e'i g̃a pe: —Peho ti Belémmeve'g̃a pyri tayri'ga rekakatuavo. Ga repiagame ti pejora'ja ji pyri ga mombe'ukatupava ji ve a'ero, ei ahe g̃a pe. Jihi ti taho ga mboheteavo a'ero nehẽ no, ei ahe g̃a pe o'mbero. |
23247 | MAT 2:9 | Ahe rendupavirẽ jaytata'ia kwahapyra'g̃a hoi a'ero ogwovo Belém me. G̃a horame jaytata'ia – kiroki jaytata'ia ojipiuka g̃a pe kwara ipora koty – kotihĩ akoja jipiukara'javi g̃a pe ogwovo g̃a nenonde ogwovo Jesus'ga rehei katu opytavo garuhava arimo. |
23251 | MAT 2:13 | Jaytata'ia kwahapyra'g̃a horẽ Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga jipiukari Joséva'ea pe ahekiri pe. Ahe ve ga ei: —Haite! Evy epo'ama! ei ga Joséva'ea pe. Eho ti g̃a nderogwovo tayri'ga gayhẽa reheve. Eroho nhimi ti g̃a nderogwovo Egitopeve'g̃a gwyri pe, ei ga. Pevo ti pepyta. Aerẽ jate po ti ji imondoukari nhinhi'ig̃agwera pe me nehẽ pejora'ja ti Belém me javo. Po ti ji namondoi nhinhi'ig̃agwera pe me nehẽ, tapejora'javi ti avo Belém me. A'ereki avo Herodes'ga tayri'ga rekaruka kiro. A'ereki ga ojuka pota tayri'ga, ei Tupana'gapyrive'ga Joséva'ea pe. |
23254 | MAT 2:16 | Omanoa renonde Herodesva'ea nhimonha'ngaranuhũi jaytata'ia kwahapyra'g̃a ndehe. A'ereki ahe okwaha ji moandyandyi g̃a ojivyra'jave'yma ji pyri javo. Dois anos g̃werĩ tayri'ga rehe kiro. A'ea Herodesva'ea okwaha. A'ereki nanongara jaytata'ia kwahapyra'g̃a omombe'u ahe ve ahe g̃a monhi'ig̃ame ojive. Nurã ahe osoldados'g̃a mondoukari cidade de Belém me Belém rembeyvyri hĩ pe no. Pevo ahe osoldados'g̃a mondoukari tojuka pa ti g̃a tapihama'g̃a javo – kiroki tayri'g̃a o'a jaytata'ia kwahapyra'g̃a hepiagirẽ jaytata'ia. Ahenhi'ig̃a rupi soldados'g̃a hoi a'ero tapihama'g̃a ndepiaga. Ojuka pa g̃a tapihama'g̃a – kiroki g̃a gwereko dois anos ojihe, kiroki g̃a ndogwerekoi ve dois anos ojihe no. |
23256 | MAT 2:18 | “‘Cidade de Ramá pe g̃a henduvi hẽa jehe'oheterame ovy'are'yma. Hahyahi hẽajehe'oa. Raquelhẽa reki ojehe'o gwa'yrava'ea rehe. Tegwete hẽa ma'ngoma'ngohava. A'ereki hẽara'yrava'ea omanomba,’ ei Tupana'ga,” ei Jeremiasva'ea hako. |
23258 | MAT 2:20 | —Ahe omanomba kiro – kiroki ahe ojuka pota tayri'ga. Evy epo'ama! Eroho ti g̃a kiro a'ero tayri'ga gayhẽa reheve. Erojivyra'ja ti g̃a eje'yja'g̃a gwyri pe Israel pe, ei Tupana'gapyrive'ga Joséva'ea pe. |
23259 | MAT 2:21 | Oma'eamo ahe vyri a'ero tayri'ga rerogwovo ga'yembora reheve g̃a nderojivya pevo jitehe ogwyri pe Israel pe g̃a nderovahema. |
23260 | MAT 2:22 | A'ea rupi Arquelau'ga oko Judéiapeve'g̃a nduvihavamo Israel pe opo'ria py'rovo Herodesva'ea py'rovo. A'ea kwahavame Joséva'ea kyhyji Arquelau'ga hugwi. Ndojupotari ahe Judéiapeve'g̃a gwyri pe a'ero. Ypytunimo okirame Joséva'ea Tupana'ga rendukatui. Kiro ga Joséva'ea momoranduvi. —Terehoi ti Judéiapeve'g̃a gwyri pe, ei Tupana'ga ahe ve. Nurã Joséva'ea ndohoi pevo. Galiléiapeve'g̃a gwyri pe ahe hoi Israel pe. |
23265 | MAT 3:4 | Omongi João Batistava'ea yuranuhũa'javuhuva'ea rava apopyra camelo rava apopyra. Aheku'ayvira ko ipira. O'u ahe tukura hehira reheve. |
23266 | MAT 3:5 | He'yjuhuve'g̃a nug̃anduri onhimongyavo João Batistava'ea pyri ovahema. Uhu g̃a cidade de Jerusalém hugwi. Uhuuhu g̃a Judéiapeve'g̃a gwyra hugwi nhaporemo no rio Jordão rembeyvyra hugwi no. |
23274 | MAT 3:13 | Aerẽ Jesus'ga ruri Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ua rio Jordão pe. Uhu ga ovahema João Batistava'ea pyri tanhimobatiza ti ga javo. |
23283 | MAT 4:5 | Aerẽ Diabo'ga Jesus'ga rerohoi cidadepyryva pe Jerusalém me a'ero. Yvate pe ga ga rerojiupiri gare'yja'g̃a jatykahavuhua rehe templo rehe ga mo'ama japyra rehe. |
23290 | MAT 4:12 | Aerẽ ojipe'g̃a imombe'ui Jesus'ga pe. —G̃a João Batista'ga mongi cadeia pype ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uro g̃waramo, ei g̃a. A'ea renduvame Jesus'ga hoi ojivya Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. |
23291 | MAT 4:13 | Pevo ga jijyi cidade de Nazaré hugwi ogwovo ojipe pe cidade de Cafarnaum me Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Cafarnaum tuvi ypiahua pyri lago da Galiléia pyri. Pevo ko judeus'g̃a nduvi Zebulomva'ea re'yja'g̃a Naftaliva'ea re'yja'g̃a pavẽi. |
23293 | MAT 4:15 | “‘Pegwyri pe herekoi pehea – kiroki pehea oho ypiahu pe,’ ei Tupana'ga Zebulomva'ea re'yja'g̃a pe Naftaliva'ea re'yja'g̃a pe no. ‘Pegwyra rekoi rio Jordão aherovai. G̃a ei pegwyra pe Galiléia judeus'g̃arũive'g̃a gwyra gentios'g̃a gwyra. A'ea g̃a ei pegwyra pe,’ ei Tupana'ga,” ei ahe. |
23296 | MAT 4:18 | Aerẽ Jesus'ga hoi ypiahu pe Galiléia pe ogwovo yembeyvyra rupi. Ohorame Jesus'ga mokonha'g̃a ndepiagi Simão'ga André'ga reheve. G̃a ko onhoirũ'g̃a. Simão'ga pe g̃a e'i no Pedro. Pirareheva'ero g̃waramo Simão'g̃a imombori ipypira pira mboahava tipyhy pira javo. |
23301 | MAT 4:23 | Ojipejipea pe Jesus'ga hogahoi Galiléiapeve'g̃a gwyra rupi hete ogwovo. G̃ajatykahai pe ga hogahoi g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Pyryva'ea ga imombe'ui g̃a pe Tupana'ga pe poko katu pota penduvihavuhuhetero javo. —Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Karugwaraparavuhua Jesus'ga imombipavi g̃a hugwi no. Ipopoakare'ỹve'g̃a ga g̃a mbopopoakari no. Nahã ga rekoi g̃apyteri pe. |
23303 | MAT 4:25 | He'yjuhuve'g̃a hog̃ahoi Jesus'ga rupi onhimongyavo. Uhu g̃a ga pyri Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi Dez Cidades hugwi no Jerusalém hugwi no Judéiapeve'g̃a gwyra hugwi no rio Jordão aherovaja hugwi no. Nahã g̃a nduri ogwoogwovo ga rupi onhimongyavo. |
23318 | MAT 5:15 | Imondygame lamparina ahe ndohovapygi lamparina hyrua pyvõ. Pyte'mbia rehe ahe omondo lamparina. Ombokojahu lamparina ongapypeve'g̃a pe nhaporemo a'ero tohepia ti g̃a javo, ei Jesus'ga. |
23338 | MAT 5:35 | —Tapehenoi ti yvya no. A'ereki yvya ko Tupana'ga pya nongava. Nurã ti tapehenoi yvya pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo. —Tapehenoi ti cidade de Jerusalém. A'ereki Jerusalém ko Tupana'ga cidade nhanderuvihavuhuhete'ga cidade. Nurã ti tapehenoi Jerusalém pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo. |
23343 | MAT 5:40 | —Po ojipe'ga nde rerohoi juiz'ga pyri hekyjukapota ndecamisa nde hugwi ga ite'varuhu ji ve javo juiz'ga pe, a'ero ti a'ea ehekyi ejihugwi imondovo ga pe. Ehekyi ti ojipea imondovo ga pe no epaletó, ei Jesus'ga. |
23344 | MAT 5:41 | —Po ojipe'ga ei nde ve: “Eroho ti jiapoa ji ve pevo um quilômetro.” Ga erame na nde ve um quilômetro rehemo'i ti eroho ga'apoa a'ero dois quilômetros. Nahã ti tandepyry ga pe, ei Jesus'ga. |
23373 | MAT 6:22 | —Ndereakwara ko lamparina ja nde ve, ei Jesus'ga. Ndereakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga. |
23380 | MAT 6:29 | A'e ji pe me: Ymya aheruvihavuhuva'ea Salomãova'ea omongi tapy'ynhapipyryva jipi. Ikatu hete tuhẽ ahepipyryva onhimongyavo. Ahepipyryva hohe reki yvoty'ria ikatuhetero. |
23391 | MAT 7:6 | —Kiroki Tupana'ga apoa pyryva'ea – a'ea ti tapemondoi nhag̃watig̃a pe, ei Jesus'ga. Tapemondoi ti mbo'yra pérolas apopyra pyryva'ea porcos pe, ei Jesus'ga. A'ereki porcos ndokwahavi pyryva'ea nhag̃watig̃a pavẽi. Po ti pe imondoi jupe, a'ero po ti ipyrũpyrug̃i hehe, ei Jesus'ga. Ivaga pendovai po ti pe hu'ui nehẽ no. A'ea Jesus'ga ei g̃a pe tapemondoi Tupana'ga nhi'ig̃a imombe'gwove'ỹ Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a pe javo. A'ereki g̃a ndokwahavi pyryva'ea. |
23400 | MAT 7:15 | —Penhimboko'i ti Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'g̃a hugwi. Uhurame pe pyri g̃a oko nhyrõ okokatuve'g̃a ja ovelha ja novĩa. G̃a ndokonhyrõi reki pe moandyandyita ja'gwara'java'ea ja lobo ja. Na tuhẽ g̃a ndekoi pe mbote'varuhupota, ei Jesus'ga. |
23419 | MAT 8:5 | Jesus'ga vahemirẽ Cafarnaum me romano'ga soldados'g̃a nduvihava'ga ruri Jesus'ga pyri. Ovahẽ ga Jesus'ga pyri topoko ti Jesus'ga jipyrive'ga javo. |
23422 | MAT 8:8 | A'ero soldados'g̃a nduvihava'ga ei Jesus'ga pe: —Jipojykaharetero nde ji hohe ereko huvihavamo, ei ga. A'ero ji nda'ea'uvi eho ti nhironga pe ga repiaga jave'yma nde ve. Terehoa'javi ti ga repiaga. Irupeuhu ti emondo epopoakara nhironga pe imombiguka karugwara jijipyrive'ga hugwi. A'ero po ti ga nhimohig̃atui nehẽ. |
23423 | MAT 8:9 | —Akwaha ji ndepopoakara mondoa irupeuhu, ei ga Jesus'ga pe. A'ereki na jitehe ji amondo soldados'g̃a jipi. Jiruvihava'ga ji mondoi no nahanahã eapo javo. A'ero ji rekoi ganhi'ig̃a rupi. Jihi soldados'g̃a nduvihavamo ako no. Ojipe'ga pe ji ei: Eho nahanahã japovo pevo ji ve. A'ero ga hoi okovo nhinhi'ig̃a rupi. Ojipe'ga pe ji ei: Ejo nahanahã japovo avo. A'ero ga ruri okovo nhinhi'ig̃a rupi. Jijipyrive'ga pe ji ei: Nahã eapo. A'ero ga japoi, ei soldados'g̃a nduvihava'ga Jesus'ga pe. |
23424 | MAT 8:10 | Ga renduvame Jesus'ga nhimomby'ai. Kiroki g̃a oho Jesus'ga rupi – g̃a pe Jesus'ga ei: —Soldados'g̃a nduvihava'ga ojiko hete tuhẽ ji rehe! Jire'yja'g̃a hohe israelitas'g̃a hohe ga ojiko ji rehe! a'e ji pe me imombe'ukatuavo, ei Jesus'ga. |
23426 | MAT 8:12 | Ojipe'g̃a po ti uhu garonga pype hamo novĩa israelitas'g̃a. Nduri po ti g̃a ipype nehẽ ojikoge'yma g̃waramo Tupana'ga rehe. Tupana'ga nomongiukari g̃a g̃wonga pype nehẽ g̃a momboa ypytunahiva pype nehẽ. Pevo po ti g̃a jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga. |
23427 | MAT 8:13 | Soldados'g̃a nduvihava'ga pe Jesus'ga ei: —Ejivyra'ja ti enhonga pe a'ero. Ererovia hete nde jipopoakara. A'ero ndepyrive'ga nhimohig̃atui kiro, ei Jesus'ga ga pe. A'ea Jesus'ga erame gapyrive'ga nhimohig̃atui a'ero. |
23481 | MAT 9:33 | Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai ga hugwi. Nurã onhi'ig̃e'ỹve'ga nhi'ig̃i. A'ero pevove'g̃a nhimomby'ai onhimongyavo. —Ndihepiangavi koi nhande g̃wihã jipi nhandegwyri pe Israel pe, ei g̃a. |
23484 | MAT 9:36 | Ojatykave'g̃a ndepiagame Jesus'ga g̃a porogwetygi. A'ereki g̃a he'ouhũ onhimongyavo tiruahũro g̃waramo ojive. Ndipokohavi g̃a no. Nahanahã g̃a ndekoi ovelhas ja – kiroki ovelhas ndogwerekoi gwepiakatuhara'ga. |
23489 | MAT 10:3 | Mokonha'g̃a ko Filipe'ga Bartolomeu'ga pavẽi. Mokonha'g̃a ko Tomé'ga Mateus'ga pavẽi. Mateus'ga ko itambere'ia mono'õharagwera'ga governo pe. Mokonha'g̃a ko Tiago'ga Tadeu'ga pavẽi. Tiago'ga ko Alfeu'ga ra'yra'ga. |
23490 | MAT 10:4 | Mokonha'g̃a ko Simão'ga Judas Iscariotesva'ea pavẽi. Simão'ga ko zelotes'g̃a nde'yja'ga – kiroki g̃a ndokoi governo rehe romanos'g̃a ndehe. Judas Iscariotesva'ea aerẽ Jesus'ga mondouka okote'varuhuve'g̃a pe ga pyhyguka g̃a pe. Nahã ko dozeve'g̃a nhaporemo Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a gamoirũhara'g̃a. |
23492 | MAT 10:6 | —Nhandere'yja'g̃a pyri jate israelitas'g̃a pyri jate ti peho. G̃a ko ovelhas ja. Ovelhas oka'nhy jipi herekoe'ymame gwepiakatuharamo. Akoja ja ko nhandere'yja'g̃a ika'nhyva'ea ja, ei Jesus'ga. |
23496 | MAT 10:10 | Taperohoi ti sacola pehorame. Taperohoi ti irũa tapy'ynhapira camisa'java'ea. Taperohoi ti irũa sapatos. Taperohoi ti yvyra pejikohavamo. A'ea nhaporemo ti taperohoi. Pevove'g̃a po pe poraka pe pokoga hamo, ei Jesus'ga g̃a pe. |
23502 | MAT 10:16 | —Ji rendu ti, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Kiro po ti ji pe mondoi okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. Peko po ti pe ovelhas ja ipopoakare'ỹva'ea ja pejigwovo g̃apyteri pe nehẽ. Onharõ ja'gwara'java'ea lobos ovelhas pyhyga otiruahũro jupe. Na jitehe po ti okote'varuhuve'g̃a tiruahũro pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã po ti mboja ja penhimboko'i hete ikwahaheteavo penhimombaragwahava g̃a ndehe nhaneirũa rũi ko g̃a javo. Inambua nomondoi hahyva'ea nhande ve. Inambua ja ti tapemondoi hahyva'ea ojipe'g̃a pe. Peko katu katu ti ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe. |
23509 | MAT 10:23 | —G̃a ndekote'varuhurame pe me ti penhiminhimi g̃a hugwi. Pejijyjijyi ti pejigwovo ojipejipe pe cidades pe. A'ero he'yjuhuva'e pe cidades pe po ti pe hoi ji mombe'gwovo g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Pehoa renonde cidades pe nhaporemo Israelpeve'g̃a gwyri pe po ti ji ajora'ja yvya koty yvyakotyva'ero yvagipeva'ero nehẽ, a'e ji pe me imombe'ukatuavo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. |
23511 | MAT 10:25 | Po g̃a jigwarai g̃ambo'ehara'ga rehe, a'ero po na jitehe g̃a jigwarai garemimbo'ehara'g̃a ndehe no. A'ero po a'ea pyry garemimbo'ehara'g̃a pe hamo, ei Jesus'ga. G̃a erame Belzebu onga jara'ga pe g̃a ete'varuhui ga pe ojigwaraita ga rehe. A'ereki Belzebu irũa Diabo'ga rera. Po g̃a ei Belzebu onga jara'ga pe, a'ero koji'i po ti g̃a ete'varuhui garongapypeve'g̃a pe gapyrive'g̃a pe ojigwaraita g̃a ndehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. |
23542 | MAT 11:14 | Ahe e'i: “Tupana'ga po ti oko g̃anduvihavuhuhetero nehẽ. Elias'ga po ti uhu na'ẽ nehẽ,” ei ahe, ei Jesus'ga. Omombe'u ahe João Batista'ga Eliasva'ea mombe'urame. Ag̃wamo João Batista'ga ruri oji'i ahe nhi'ĩpo'ruavo a'ero. Marã? Perovia pota pe a'ea a'ero naerũ? ei Jesus'ga. |
23569 | MAT 12:11 | Imombe'gwovo Jesus'ga ei g̃a pe: —Erereko po nde ovelha ojipejiva'ea. Po nerenymbava ovelha ihiri ikwaruhua pype nhandeporavykye'yma rupi sábado rupi, a'ero po nde ipyhygi ovelha henohema jugwi. Nahã nde ovelha rerekokatui. A'ereki pyry ovelha nde ve, ei Jesus'ga g̃a pe. |
23582 | MAT 12:24 | Henduvame fariseus'g̃a ei: —Aherymyminoa rũi po ga. Belzebu'ga anhag̃a ruvihavuhu'ga Jesus'ga pokogame jate ga popoakaro. Nurã Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai g̃a hugwi imondovouka, ei g̃a o'mbero. Belzebu, ei g̃a Diabo'ga pe. Irũa garera Satanás. |
23584 | MAT 12:26 | Po Satanás'gapyriva'ea nhombojipe'ai nahã otavuka ojohupe, a'ero po ti inhomoka'nhymbavi jovai nehẽ no. Marã po ti Satanás'ga huvihava a'ero ojipyriva'ea ahana'javame nehẽ? ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. A'ea Jesus'ga ei. A'ereki fariseus'g̃a e'i o'mbero: —Belzebu'ga Jesus'ga pokogi ojipyriva'ea mbojipe'auka ga pe. |
23585 | MAT 12:27 | A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe: —Ma'g̃a ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea pendeheve'g̃a pe naerũ? ei Jesus'ga. Ndape'ji reki pe g̃a pe: “Belzebu'ga ombojipe'auka g̃a pe.” A'ea rũi pe ei, ei Jesus'ga. Po ga rũi g̃a poko ojipyriva'ea mbojipe'auka g̃a pe, a'ero ga rũi ji poko no, ei Jesus'ga. Tape'ei ti ji ve a'ero: “Belzebu'ga Jesus'ga poko.” Po pe'ji a'ea ji ve, a'ero po ti pendeheve'g̃a ete'varuhui pe me nehẽ no pe'mbe pe javo pe me nehẽ, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. |
23589 | MAT 12:31 | —Pe'e pe: “Belzebu'ga opoko Jesus'ga.” Nahã pe erame ji ve pe Tupana'ga ra'uva mbotegwetei. A'ereki Tupana'ga ra'uva tuhẽ ji poko, ei Jesus'ga. Tupana'ga ti omombo pa g̃a hugwi g̃andekote'varuhua g̃a'ete'varuhuagwera ojive nehẽ, ei Jesus'ga. Po Tupana'ga ra'uva pe g̃a ete'varuhui Tupana'ga ra'uva mbotegweteavo nahã okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga nomombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ, ei Jesus'ga. |
23600 | MAT 12:42 | —Mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi ag̃wamove'g̃a ndeheve, ei Jesus'ga. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea kweravi nehẽ no kunhangwerava'ea. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari ag̃wamove'g̃a ndekote'varuhua nehẽ. A'ereki a'ea renonde ymyahũ tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea uhu Salomãova'ea pyri hako tahendu ti ganhi'ig̃a javo. “A'ereki ga okwaha hete,” ei ahe ua. Paivouhu hete ahegwyra. Paivouhua hugwi ahe ruri hako tahendu ti ga javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe. —Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu akwaha hete Salomãova'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamova'ero napehendupotari nhinhi'ig̃a ikwahapotare'yma a'itituhẽva'ea. Nurã po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga. |
23641 | MAT 13:33 | Ojipea pyvõ ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei: —Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. Kunhahẽa opyhy he'yiva'ea vinte e cinco quilos de farinha de trigo, ei ga. Trigo pype hẽa imbojihe'ari imbovuhava ta'apo ti ji pão javo. A'ero hẽa igwaragwarai humbirimbiriga trigo ru'uma. Igwaigwavete imbovuhava onhinhamba trigo ru'uma pype imbovuvupava, ei Jesus'ga igwaigwavete po ti g̃a herojijyi ojeaporog̃ita nehẽ javo. |
23653 | MAT 13:45 | —Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei Jesus'ga. Ima'ẽhara'ga hogahoi ojipe'g̃ape'g̃a pyri ipyhypota ita'ia'java'ea pyryheteva'ea pérolas ijara'g̃a hugwi. |
23654 | MAT 13:46 | A'ero ga hepiagi ita'ia'java'ea pyryheteva'ea ijara'ga pyri. He'yi itambere'ia hehe. A'ero ga hoi imondopava ombatera ojihugwi tombuhu ti g̃a ji ve itambere'ia mbatera pe javo. A'ero ga itambere'ia rerohoi imondovo ijara'ga pe imbuhuruka ojive ita'ia'java'ea pyryheteva'ea pérolapyryhetea ipojykavo, ei Jesus'ga na jitehe pyryheteva'ea tuhẽ ko aherekoa Tupana'gareheva'ero javo. |
23667 | MAT 14:1 | Aerẽ Herodes'ga hendupavi g̃a Jesus'ga mombe'urame. G̃a omombe'u Jesus'ga remimonhimomby'ava'ea mombe'urame no. Herodes'ga ko omondomondo Galiléiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. |
23669 | MAT 14:3 | Nahã Herodes'ga ei. A'ereki João Batistava'ea manoa renonde Herodes'ga João Batistava'ea pyhyguka ahe kwaruka itanhuramuhũa pyvõ ahe mongiuka cadeia pype. Herodiashẽa rehe Herodes'ga opyhyguka João Batistava'ea raikwehe. Herodiashẽa ko Herodes'ga irũ'ga rembirekoro na'ẽ oko, Filipe'ga rembirekoro. Kirẽ Herodes'ga hẽa rereko raikwehe. |
23687 | MAT 14:21 | Kiro g̃a nhaporemo i'ui onhimoytaromouka. G̃a i'urẽ Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a imono'og̃i hembyruera imondovo yrua pype. He'yjuhuva'ea hembyruera opyta reki garembihaygwe'rogagwera. A'ereki g̃a ndo'upavi. He'yjuhuva'ea dozeva'ea yrua tynahẽ. Kiroki g̃a o'u pevo Jesus'ga pyri – g̃a ko he'yjuhu hete ranuhũ. Cinco milve'g̃a o'u akwaimba'ero. Kunhangwera'g̃a tayri'g̃a pavẽi i'ui no. Nahã Jesus'ga japoi ahemonhimomby'ava'ea he'yje'ỹva'ea imbovua imondovo g̃a pe. |