Wildebeest analysis examples for:   rug-rug   N    February 11, 2023 at 19:30    Script wb_pprint_html.py   by Ulf Hermjakob

2  GEN 1:2  meke loke kinehana meke loketoṉa si koa koasa kasia popoa. Na hinuporo si nobia sa lamana peava, meke sa Maqomaqona Tamasa si opo tamunia sa beru kolo.
33  GEN 2:2  Meke beto tavetavete sa Tamasa meke pa rane vina zuapa si magogoso si Asa koari doduru Nana tinavete pu ele taveti Sa.
34  GEN 2:3  Ke, mana nia Tamasa sa rane vina zuapa, meke va madia Sa si asa. Koasa totoso asa, si lopu tavetavete sa Tamasa sina ele hokoto beto sari doduru Nana tinavetavete.
69  GEN 3:13  Meke zama la se Zihova Tamasa koa sa barikaleqe, “Tio, na sa sapu ele tavetia goi?” Meke olaṉa sa barikaleqe,Na sekesekei nau sa noki si rau, ke hena ia rau sa vuana sa huda,” gua si asa.
75  GEN 3:19  Pana tavetavete va ṉiṉira meke gorea tu ṉataṉata sa isumatamu, si kaqu tiqe hena ginani si goi, osolae pule la koasa pepeso si goi. Na kavuru mo si goi sina agoi si ta tavetae pa pepeso mo; ke pa kavuru tugo si kaqu kekere pule la si goi.”
86  GEN 4:6  Ke zama ia Zihova se Keni, Na vegua ke doṉo bugoro tu si goi, meke kaleana sa isumatamu?
90  GEN 4:10  Meke zama se Zihova,Na sa si ele tavetia goi? Avosia Rau sa mamalaiṉina sa eharana sa tasimu sapu korapa titioko mae Au koasa pepeso pude hobea.
93  GEN 4:13  Meke olaṉa la se Keni koe Zihova,Namu toleṉe gua noma hola nia, sapu gua boka palekia rau, sa Mua vina kilasa koa rau.
96  GEN 4:16  Meke taluarae taloa se Keni pa kenuna e Zihova meke la koa pa popoa Nodo si asa, pa kali gasa rimata pa Idini.
102  GEN 4:22  Podoa Zila se Tubala Keni; sa ṉati tie tavetavete tiṉitoṉa tavetavetena pa boronizi meke na aeana. Meke sa vavenena e Tubala Keni si e Neama.
135  GEN 5:29  Meke zama si asa, “Sa koreo hie si kaqu va manoto gita pa nada tinavete koasa pepeso sapu ele leve nia Zihova, meke koasa tinupiti pa limada,” meke poza nia Noa sa si asa.
136  GEN 5:30  Pa mudina sa pinodo te Noa, si toa kamoa lima gogoto sia ṉavulu lima vuahenina pule se Lemeki, meke koadia pule si kaiqa tuna koreo na vineki.
138  GEN 5:32  Sipu ele kamoa lima gogoto vuahenina se Noa, si podo sari Semi, e Hami, meke e Zapeti.
142  GEN 6:4  Ego, koa rina rane sara si koadia sari na tie Nepilimi pa popoa pepeso, meke gua tugo koari na rane pa mudidia. Meke sipu koa turaṉi rina tuna Tamasa sari na tudia vineki rina tie si va podoni koburu rini. Meke sipu noma sage rini si ta evaṉae tie nomadi hola, na tie varane meke ṉiṉira hola pa vinaripera si arini.
146  GEN 6:8  Ba se Noa si ta qetue koe Zihova.
147  GEN 6:9  Hie sa vivineina e Noa. Ka ṉeta sari na tuna koreo e Noa: ari Semi, e Hami, meke e Zapeti. Keke tie toṉotona koari na tinoni si asa pa nana totoso, ke lopu ta zutu koari na sinea si asa, meke tavetavete na ene luli pa hiniva te Tamasa.
151  GEN 6:13  Ke zama la ia Tamasa se Noa, “Kaqu sara pani betoni Rau sari na tinoni pa popoa pepeso, meke kaqu va kilasa betoi Rau si arini, sina siṉia mo na dia tinavete kaleadi na variva matedi sa kasia popoa,” gua si Asa.
160  GEN 6:22  Meke tavete va gorevura betoi Noa sari doduru gua pu garununi Tamasa koasa.
161  GEN 7:1  Meke zama la koe Noa se Zihova, “La mamu suraṉa pa aka, gamu kasa doduru tatamana, sina ele dogoria Rau sapu agoi mo telemu sina tie toṉoto koari doduru tie pu toa pa popoa pepeso kamahire.
165  GEN 7:5  Meke tavete betoi Noa sari doduru tiṉitoṉa saripu garununi e Zihova.
166  GEN 7:6  Ka onomo gogoto vuahenina se Noa, sipu ta evaṉa sa naqe pa popoa pepeso.
167  GEN 7:7  Nuquru la suraṉa se Noa meke sa nana barikaleqe, meke sari na tuna koreo, meke sari na dia barikaleqe pa korapa aka, pude ta harupu koa sa naqe.
168  GEN 7:8  Keke kokoreo na mamaqota koari doduru hopehopeke karukarua kurukuru toadi saripu viadi meke lopu viadi, sari na kurukuru tapuru na ṉame, si nuquru suraṉa turaṉae koe Noa pa korapa aka.
171  GEN 7:11  Meke sipu onomo gogoto vuahenina se Noa, meke koasa vina manege zuapa rane pa sidara vina rua, si pusuru vura sa kolo sapu koa pa kauru pepeso meke ta tukele sa maṉauru meke hoqa gore mae sa luturu lavata.
173  GEN 7:13  Meke koasa rane tugo asa, se Noa, meke sa nana barikaleqe, meke sari na tuna koreo sapu sari Semi, e Hami, meke e Zapeti, meke sari ka ṉeta dia barikaleqe si suraṉa pa korapa aka.
174  GEN 7:14  Meke somana suraṉa luli koe Noa pa korapa aka sari doduru hopehopeke kineha kurukuru, manavasadi meke pinomodi, nomadi meke hitekedi, meke sari doduru kineha kurukuru tapuru.
175  GEN 7:15  Meke mae sari doduru kurukuru toadi koe Noa, meke somana suraṉa luli pa korapa aka hopehopeke karukarua, kokoreo meke mamaqota, gua sapu garunu nia Tamasa. Meke tukua Zihova sa sasadana sa aka.
183  GEN 7:23  Meke huara inete pani betoi e Zihova sari doduru tiṉitoṉa toadi pa popoa pepeso: sari doduru tinoni, na kurukuru, meke sari na kurukuru tapuru. Se Noa mo meke sarini pu koa koa sa pa korapa aka si koa hola.
185  GEN 8:1  Ba balabala ia Tamasa se Noa, meke sari doduru kurukuru saripu koa koa sa pa korapa aka, ke va givusia Sa sa popoa pepeso, meke podalae gore sa kolo.
190  GEN 8:6  Meke sipu hola sari ka made ṉavulu puta rane, si tukelia Noa sa vuida koasa aka.
192  GEN 8:8  Beto asa si garunia Noa si keke kukuva, pude gilania sapu be ele popa sa popoa pepeso.
193  GEN 8:9  Ba sina korapa koa nana sa kolo pa doduru vasina pa pepeso, ke lopu boka dogoria sa kukuva si keke vasina pude hake magogoso si asa. Ke tapuru pule lamo pa aka si asa, meke qaqama la nia Noa sa limana, meke va nuquria si asa pa korapa aka.
195  GEN 8:11  Meke kekere pule mae koe Noa si asa pana veluvelu, meke kumuhia nana pa ṉuzuna si keke elo olive toana, ke gilania e Noa sapu ele gore taloa sa kolo pa korapa pepeso.
196  GEN 8:12  Pa mudina asa, si aqa pule va hola i Noa si ka zuapa rane, meke garunu vura pule la nia tugo sa sa kukuva, ba koasa totoso hie si lopu pule hokara mae si asa.
197  GEN 8:13  Meke sipu kamoa onomo gogoto keke vuahenina se Noa pa rane vina keke koasa sidara kekenu pa vuaheni, si ele popa taloa hokara sa kolo pa pepeso, meke kepuhu pania Noa sa nobina sa aka meke doṉo vari likohae, meke dogoria sa sapu ele popa sa pepeso.
199  GEN 8:15  Meke zama la koe Noa sa Tamasa,
202  GEN 8:18  Ke vura turaṉia Noa sa nana barikaleqe, meke sari na tuna koreo, meke sari na dia barikaleqe.
204  GEN 8:20  Beto asa, si tavetia Noa si keke hope te Zihova; meke vizati sa sari kurukuru viadi pa hahanana vina vukivukihi, kaiqa koari doduru hopehopeke kurukuru ṉame viadi na kurukuru tapuru viadi, meke sa dodurudi si va vukivukihi va uququi sa si arini pa hope.
207  GEN 9:1  Meke mana nia Tamasa se Noa meke sari na tuna koreo, meke zama si Asa, “Podopodo va sokusoku pude sari na tutimia si kaqu koa pa doduruna sa kasia popoa.
214  GEN 9:8  Meke zama la koe Noa meke koari na tuna koreo sa Tamasa,
217  GEN 9:11  Hire sari na Qua zinama saripu taveti Rau koari na Qua vina tatara koa gamu: Zama tokotokoro si Rau sapu namu lopu kaqu va mate pulei Rau sari doduru tiṉitoṉa toadi koasa kolo. Namu lopu kaqu ta evaṉa pule si keke naqe sapu kaqu tavahuara beto sa doduruna sa popoa pepeso.
224  GEN 9:18  Hire sari na pozadi ri na tuna koreo e Noa saripu vura koasa aka: Ari Semi, e Hami, meke e Zapeti. E Hami si na tamana e Kenani.
225  GEN 9:19  Arini sari na tuna koreo e Noa meke na tiatamadia ri doduru tinoni pa popoa pepeso.
226  GEN 9:20  Se Noa hie si keke tie uma sapu lete kekenua sa inuma vaeni.
230  GEN 9:24  Meke sipu vaṉunu se Noa meke gilae pule, si gilania sa sapu gua ele evaṉia sa tuna mudina koa sa.
234  GEN 9:28  Pa mudina sa naqe lavata, si hoda la sa tinoa te Noa padana ṉeta gogoto lima ṉavulu vuaheni pule.
236  GEN 10:1  Hire sari na tuna e Noa: ari Semi, e Hami meke e Zapeti; sari ka ṉeta hire sapu pa mudina sa naqe si tiqe ari dia koburu.
243  GEN 10:8  E Nimirodi si na tuna koreo e Kusi, sapu ta evaṉae na tie varane kekenu sapu ṉiṉirana pude va kilasi sari na tinoni.
244  GEN 10:9  Koasa vinaritokae te Zihova, asa si keke ṉati tie hukue, meke gua asa si zama sari na tinoni, “Mani la e Zihova tavete guni nigo e Nimirodi pude na ṉati tie hukue.”
245  GEN 10:10  Pa totoso kekenu hokara si somanae pa binaṉara te Nimirodi pa popoa Babiloni sari na tie hire: Babiloni, Ereke, Akadi, meke Kalane meke sari na tudia.
246  GEN 10:11  Koasa popoa asa si taluarae la se Nimirodi pa Siria, meke kuri sa sari na vasileana nomadi pa Ninive, Rehoboti, Ire, Kala, meke Resene, sapu koa pa vari korapana Ninive meke sa vasileana lavata pa Kala.
248  GEN 10:13  Sa tututi sapu gore mae gua koe Izipi, si ari na tinoni hire: Lidia, Anami, Lehabi, Napituhi, Paturusi, Kasiluhi meke sapu pa nusa Kiriti, vasina tuti gore mae sari na tie Pilisitia d.
267  GEN 10:32  Sari doduru tinoni arini si tuti gore mae gua koe Noa, sari hopeke butubutu, luli gua koari dia votivotiki puku ginore. Pa mudina sa naqe sari doduru butubutu tie pa pepeso si tuti gore mae guadi koari na tudia ri na tuna koreo e Noa.
289  GEN 11:22  Meke sipu toloṉavulu vuahenina se Seruqi, si ta podo si keke tuna koreo, pozana sa si e Nehoa.
291  GEN 11:24  Meke sipu hiokona sia vuahenina pule se Nehoa, si ta podo si keke tuna koreo, pozana sa si e Tera.
293  GEN 11:26  Pa mudina sipu zuapa ṉavulu vuahenina se Tera, si ta podo sari Ebarami e Nehoa meke Harani.
294  GEN 11:27  Ego, hire si arini pu tututi gore mae gua koe Tera, sapu sa tamadia ri Ebarami, Nehoa, meke Harani. Se Harani si na tamana e Loti.
296  GEN 11:29  Meke haba ia Ebarami se Serai, meke se Nehoa si haba ia se Milika, sa tuna vineki e Harani, meke na tamana tugo e Isika.
308  GEN 12:9  Beto asa si rizu vari tetei la si asa koari na vasidi, sapu la gua pa popoa Neqevi d pa popoa Kenani.
317  GEN 12:18  Ke tiokia sa baṉara se Ebarami meke nanasia, Nasa si tavete mae nia goi koa rau? Na vegua ke lopu tozi nau goi, sapu na mua barikaleqe si asa?
318  GEN 12:19  Na vegua ke zama nia goi sapu na tasimu vineki si asa gua, ke vagia rau pude na qua barikaleqe? Ego hie sa mua barikaleqe. Vagia! Mamu taloa!”
320  GEN 13:1  Meke ene vura taloa gua pa popoa Izipi si asa, meke ene sage la gua pa popoa Neqevi, meke luli koasa se Serai sa nana barikaleqe meke sari doduru dia likakalae meke se Loti tugo.
354  GEN 14:17  Pa mudina sa pinule va mataqara te Ebarami koe Kedoleoma meke sari kaiqa baṉara pule, si mae tutuvia sa baṉara Sodomu si asa, koasa lolomo pa Save (sapu ta pozae kamahire, Na Lolomo tadi na Baṉara).
361  GEN 14:24  Namu loketoṉa hokara si kaqu vagia rau. Ba kaqu qetuni mo rau, sapu gua ele henai rina qua tie. Ba madi vagi rina qua baere, ari Anera, Esikolo meke e Mamere sari dia hinia, ura na somana pa qua kalina si arini,” gua si asa.
364  GEN 15:3  Na lopu poni au koburu Goi si rau, meke keke mo koari kasa qua pinausu, si kaqu vagi betoi sari qua likakalae.”
387  GEN 16:5  Meke zama se Serai koe Ebarami,Na mua sinea ke doṉo va gore au e Hega si rau. Arau soti vatua si asa koa goi, meke seunae gua, sipu gilania sa sapu aritiana si asa, si doṉo va gore au sa si rau. Mani vilasia e Zihova sapu esei gita si toṉoto, agoi babe arau!” gua se Serai.
390  GEN 16:8  Meke zama la ia sa si asa, “Hega, pinausu te Serai, pavei mae guamu, meke pavei si korapa la gua si goi?” Meke olaṉa se Hega,Na korapa govete va seu nia rau sa qua barikaleqe koimata,” gua si asa.
396  GEN 16:14  Gua asa ke poza nia rina tie, sa berukehe pa vari korapana Kadesi meke Beredi,Na berukehe tanisa Tamasa Toana sapu dogorau.”
438  GEN 18:13  Meke nanasia e Zihova se Ebarahami,Na vegua ke hegere se Sera meke zama, sapu lopu kaqu boka podo koburu si asa, sina ele kaleqe sisigiti gua.
452  GEN 18:27  Meke zama pule se Ebarahami, “Mu tataru nau, mamu taleoso nia sa qua vinarane sapu lopu makudo zama atu si rau koa Agoi Zihova. Na tie mo si rau meke lopu padaqu pude zama nia keke toṉa.
467  GEN 19:9  Ba zama la koe Loti si arini, “Balau! Na tie karovomu mo si goi, ba omu hiva koa tie varipitui koa gami! Taloa! Namu kote ṉovala va kaleanigo gami, holani sapu arini sara.” Meke tupele pule nia rini se Loti meke rizu tata la pude huaria gana sa tukutuku, gua.
480  GEN 19:22  Ego, tuturei! Haqala! Lopu kaqu tavetia rau si keke toṉa osolae kamoa goi sa vasina asa.” Na hitekena poza nia Loti sa vasileana, gua asa si ta pozae Zoara si asa.
497  GEN 20:1  Meke taluarae pa Mamere karovo la gua pa kali popoa Kenani se Ebarahami, meke la koa pa popoa Neqevi pa vari korapana Kadesi meke Sura si asa. Meke mumudi sipu korapa koa si asa pa Qera,
503  GEN 20:7  Ba kamahire, mamu va pule la ia koasa loana sa barikaleqe. Na keke poropita si asa, meke kote varavara nigo sa, pude lopu kaqu mate si goi. Ba be lopu va pulea goi koasa si asa, si maqu va balau igo, sapu kaqu mate si goi, agoi meke sari na mua tinoni,” gua si asa.
505  GEN 20:9  Meke tiokia Abimeleki se Ebarahami meke nanasia sa,Na sa si ele evaṉia goi koa gami? Na sinea sa si ele tavete atu nia rau koa goi, meke evaṉia goi sa tinasuna hie koa rau, meke koasa qua butubutu. Lopu toṉoto sapu gua tavete nau goi hie.
506  GEN 20:10  Na vegua ke tavetia goi si asa?”
531  GEN 21:17  Meke avosia Tamasa korapa kabo sa koburu, meke zama gore mae pa maṉauru sa mateana te Tamasa koe Hega,Na sa si talotaṉa nia goi ta Hega? Mu lopu matagutu; ele avosia Tamasa sa kabona sa koreo.
543  GEN 21:29  meke nanasia Abimeleki si asa,Na vegua ke tavete gua sana si goi?”
562  GEN 22:14  Meke poza nia “Kaqu poni gita e Zihova” Ebarahami sa vasina asa, meke pa rane tugo hie sari na tie si zama, “Kaqu va nama poni gita e Zihova koasa Nana toqere, gua.”
568  GEN 22:20  Meke sipu hola kaiqa vuaheni, si gilania Ebarahami, sapu ari ka vesu sari na koburu te Nehoa sa tasina saripu va podoni sa koe Milika.
571  GEN 22:23  Betueli sina tamana e Ribeka. Ari ka vesu sari na tuna koreo saripu va podoni e Nehoa koe Milika.
572  GEN 22:24  Meke va podoni Nehoa koasa nana barikaleqe pinausu, sapu se Reuma, sari Teba, Qahami, Tahasi, meke e Ma'aka.
581  GEN 23:9  pude va holu nau sa sa bae pa Makapela, sapu koa tata pa hukihukirina sa nana inuma. Nanasia pude va maea sa koa rau sa doduruna sa hinoluna pude boka tabaria rau pa kenumia gamu tani, pude boka tagoa rau si keke vasina popomunuana,” gua si asa.
602  GEN 24:10  Meke vagi sa nabulu pu kopuni sari na tinago te Ebarahami sari ka manege puta kameli tanisa nana palabatu, meke topue la koasa vasileana lavata, vasina pu koa se Nehoa pa kali la gua, pa popoa Mesopotemia.
607  GEN 24:15  Meke sipu lopu ele va hokotia sa sa nana vinaravara si kamo mae mo se Ribeka, kokovaria nana pa avarana sa bogu kolo. Meke se Ribeka hie si na tuna vineki e Betueli, sapu se Nehoa sa tamana, meke na tasina tugo Ebarahami si asa, meke e Milika sa nana barikaleqe.
608  GEN 24:16  Na vineki tolavaena meke vaqurana hola, sapu namu loke tie hokara ele hite tiqua tinina si asa. Gore la pa kolo si asa meke va siṉia sa sa nana bogu kolo, beto asa si sage pule mae si asa.
616  GEN 24:24  Meke olaṉa si asa, “Sa tamaqu si e Betueli pozana, na tudia koreo ri Nehoa e Milika.”
619  GEN 24:27  meke zama, “Tamanae se Zihova, sa Tamasa tanisa qua palabatu se Ebarahami, sapu lopu hite malohoro kopu nia sa Nana vina tatara koasa qua palabatu. Meke turaṉa toṉoto mae nau sa koasa turaṉana soti sa qua palabatu!” gua si asa.
623  GEN 24:31  meke zama, “Mae, mada la pa vetu. Agoi si keke tie sapu ele tamanae koe Zihova. Nasa si turu nia goi tani? Ele va namaia rau si keke vasina pa qua vetu, meke gua tugo keke vasina pude tadi na mua kameli,” gua si asa.
632  GEN 24:40  Meke olaṉa si asa, ‘Se Zihova sapu va tabea rau doduru totoso, si kaqu garunu luli nia koa goi sa Nana mateana pude va boka igo, meke kaqu la vagia goi si keke vineki tanisa tuqu koreo koari na turaṉaqu soti, meke na butubutu tanisa tamaqu.
639  GEN 24:47  Meke nanasia rau si asa, ‘Esei sa pozana sa tamamu?’ Meke olaṉa si asa, ‘Sa pozana sa tamaqu si e Betueli, na tudia ri Nehoa e Milika;’ gua asa ke va soto nia riṉi rau isuna, meke va sageni pizopizo rau sari na limana,
654  GEN 24:62  Meke ele mae se Aisake pa korapa qega koasa berukehe sapu ta pozaeNa berukehe tanisa Tamasa Toana sapu dogorau”, gua, meke la koa pa qega popana ta pozae Neqevi pa Kenani si asa.
672  GEN 25:13  Ego, hire sari na pozadi rina tuna koreo e Isimeli, meke sari na varilulidi rina dia pinodo: e Nebaioti, e Kedara, e Adibilu, e Mibisami,
674  GEN 25:15  e Hadadi, e Tema, e Zetura, e Napisi, meke e Kedema.
681  GEN 25:22  Meke gilania Ribeka sapu kote karua sari na tuna pa korapa tinina, ba sipu lopu ele podo sari karua, si variṉazai sari karua pa korapa kokoana koburu. Ke zama si asa,Na vegua ke ta evaṉa tu koa rau sapu guahe?” gua si asa. Ke la nanasa nia inolaṉa sa se Zihova.