23214 | MAT 1:1 | Jesucristo, Tupana I'irí, moto'orí ina'uqué penaje i'imacá. Davidmi chu, Abrahami chu, quele laquénami naquiyana ri'imacá. Marí quele necá i'imaño ra'ajútayami chuna i'imacá: |
23215 | MAT 1:2 | Abrahami chu i'imari. Isaacmi chu jara'apá ri'imacá. Ricá i'imari Jacobmi chu jara'apá. Jacobmi chu i'imari Judami chu jara'apá, rijmerénami chuna hua'até. |
23216 | MAT 1:3 | Judami chu i'imari Faresmi chu, Zarami chu, quele jara'apá ri'imacá. Nalomi cholo ií i'imari Tamar. Faresmi chu i'imari Esromi chu jara'apá. Esromi chu i'imari Arami chu jara'apá i'imacá. |
23219 | MAT 1:6 | Isaími chu i'imari Davidmi chu jara'apá i'imacá. Ne'emacana Davidmi chu i'imacá. Uríasmi chu yajálomi cholo hua'até rihuá'aco i'imacá. Rujhua'até ri'irí i'imari, Salomonmi chu i'imacá. |
23224 | MAT 1:11 | Jeconíasmi chu, rijmerénami chuna quele, jara'apá i'imari Josíasmi chu. Rihuacajé najña'á Israelmi chu laquénami nate'eré naquiyá Babilonia te'eré ejo. Ajopana chá'ataño ne'emacá. Aú nahuá'a necá rejo, nasápacaloje najló penaje. Re Josíasmi chu yaní moto'oñó i'imacá. |
23230 | MAT 1:17 | Abrahami chu laquénami yuriño rapumí chojé a'ajná Davidmi chu i'imacá ejená. Pa'u quele iphata ji'imaji nacojé quele na'ajútayami chuna huani i'imacá. Davidmi chu apumí chojena i'imaño caja pa'u quele iphata ji'imaji nacojé quele, nahuá'a ne'emacá Babilonia te'eré nacojé ejená. Ejomi ne'emá piño pa'u quele iphata ji'imaji nacojé quele Jesucristo moto'ocá ejená. |
23231 | MAT 1:18 | Marí Jesucristo moto'ocá yucuna. María i'imayo raló. Uncá chiyó ruhuá'aco José hua'até ru'umá canupá. Caja napura'ó rinacu i'imacá, nahuá'acacoloje pajhua'atéchaca penaje. I'imaqué e'iyonaja nahuá'acaco piyaja ru'umá canupá. Tupana Pechu a'arí Ri'irí rohuó chojé i'imacá. Aú caja ru'umá canupá. |
23232 | MAT 1:19 | Palájne'eque ruyajná penaje José i'imacá. Caja canupá ru'umacale, uncá rihuátala ajopana ina'uqué la'acá rucá chapú rijimaje. Uncá rihuátala ajopana ina'uquejlo riyucuna i'imacana. Me'echú rihuátaca ruyurícana, canupá ru'umacale. Uncá rihuátala runacu apáña'atacana. |
23233 | MAT 1:20 | Marí que ripechu nacú ri'imacá; ehuá ritapúna'aca. Ritapú pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló. Rimá rijló: —José, Davidmi chu laquemi, pipechu i'imaniya ujhuí María liyá, rujhua'até huá'acacano nacú. Ru'urí i'imajeri, Tupana Pechu a'acale rohuó chojé ricá. |
23234 | MAT 1:21 | Ñaquele ruhuá'ajica ee ru'urí, pa'ajé rií Jesús. Ri'imataje rile'ejena ina'uqué capichácajo liyá. Ñaquele uncá Tupana huajálaje ra'apiyá jema'ajeño pu'uhuaré nala'acare chona. Ñaquele pa'ajé rií Jesús —que Tupana hua'atéjeri quemacá Josejlo ritapú. |
23236 | MAT 1:23 | Pajluhuájaru inaya i'imajeyo canupá. Ru'urí i'imajeri. Nemaje rinacu: “Huajhua'até Tupana” que, que Tupana quemacá rijló i'imacá. |
23238 | MAT 1:25 | Canupá ru'umacá quetana uncá rara'aló runacu. E caja ruhuá'a ru'urí. Pamineco moto'ocá rojló ri'imacá. José a'arí rií Jesús. Rimoto'ocá ejomi rucá, José, quele i'imaño pajhua'atéchaca. |
23239 | MAT 2:1 | Jesús moto'orí pajimila Belén e i'imacá. Judea te'eré nacú ricá pajimila. Jesús moto'oqué huacajé, Herodes i'imari judíona i'imacana. E caja ajopana ina'uqué iphaño Jerusalén ejo. Camú jeño'ocá ejo pumitá nephá i'imacá. Ihuijrina nacú jehuíña'ajeño ne'emacá. Ñaquele nahue'epí cajrú nacaje nacojé, ihuijrina nacú jehuíña'ajeño ne'emacale. E caja nephá nanacu. |
23240 | MAT 2:2 | Nemá najló: —¿Mere chi ricá, i'imacana penaje, moto'ocá maare? Huamá ihuijrí pato'ocó meyáleje. Camú jácho'oco ejo pumitá huamá ripato'ocó. Huajé huamaca ri'imacá. Aú huahue'epí rimoto'ocá i'imacá. A'acuhuaná hue'ejná majó, huamácaloje ricá, moto'orí i'imacana penaje. Pu'ují huapechu i'imacáloje rinacu penaje hue'ejná majó —que nemacá najló i'imacá. |
23243 | MAT 2:5 | E nemá rijló: —Belén e, Judea te'eré nacú rimoto'ó. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu lana'acá riyucuna júpimi i'imacá: |
23244 | MAT 2:6 | Judá te'eré nacú Belén. Apú pajimila chaje ricá Belén, ne'emacana penaje i'imajícale reyaje. Ricá amájeri nule'ejena ina'uqué palá. Israelmi chu laquénami ramaje palá, que rilana'acá riyucuna i'imacá —que nemacá Heródesjlo i'imacá. |
23246 | MAT 2:8 | Ejomi rihuacára'a necá Belén ejo. Rimá najló: —I'ijná rejo, ihue'epichi méreca ricá. Iphátajica ee ricá rejo, eco i'imá nojló riyucuna, nomíchachi ricá, nupechu i'imacáloje pu'ují rinacu penaje —que rimacá najló majopeja i'imacá. |
23247 | MAT 2:9 | Marí cajé aú ne'ejná reyá. E caja namá ihuijrí pato'ocó piño, namácare camú jácho'oco ejo pumitá i'imacá. Ihuijrí i'ijnari ají que natucumá nachó que. Ritajnó to'ojmá i'imacare chu pají chaje. Ihuijrina nacú jehuíña'ajeño amaño ricamaré patacá ri'imacare chu pají nacú. |
23249 | MAT 2:11 | Mujlúca'año nañacaré chojé. Amaño ri'imacá re raló María hua'até. Aú natára'o ne'erúpachi aú. Najláma'o to'ojmá nacojé, pu'ují napechu i'imacale rinacu. E najme'etá napaúre chaya. Na'á rijló oro, a'ahuaná ica, pu'umé jamarí caje, apú a'ahuaná ica hua'até. Mirra rií i'imacá. Ricá na'á rijló. Rejomi napa'ó. |
23251 | MAT 2:13 | E caja ihuijrina nacú jehuíña'ajeño pa'añó i'imacá. Eyá José tapúna'ari. Ritapú Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló i'imacá. Rimá rijló: —Pácho'o. Piñáata cari to'ojmá, raló, quele ají que a'ajná ño'ojó Egipto te'eré ejo. Re pi'imajé, Herodes culájicale cari to'ojmá, rinócaloje ricá penaje. Quetana pi'imajica re. Pu'uhuacá numájica piño pijló: “Chuhua pipa'ó” que, e pipa'ataje ricá piño majó —que rimacá rijló. |
23252 | MAT 2:14 | Raú José jácho'oro. Riñáata lapí to'ojmá, raló, quele ají que Egipto te'eré ejo. |
23253 | MAT 2:15 | Rejo ne'emacá, ma'apona Herodes taca'arí i'imacá. Quéchami napa'acó piño napumí chuhuá nate'eré ejo. Tupana quemacá rinacu júpimi que, iphari rená chojé raú. Marí que rimacá ripuráca'alo ja'apátajerimi chujlo i'imacá: “Egipto eyaje nuhuá'aje nu'urí i'imajica.” |
23254 | MAT 2:16 | Uncá ihuijrina nacú jehuíña'ajeño i'ijnalaño piño ne'emacana Herodes chaje, riyucuna i'imajé rijló rihuacára'aca necá que. Aú rimá nanacu: —Namácaja nala'acá nucá. Raú íqui'ija huani riyúcha'aco najhua'até. Rihuata ilé queráco'ope capichátacana, nemacare nacú: “I'imacana penaje moto'ocá ricá.” Aú rihuacára'a surárana Belén ejo, nacapichátacaloje piyuqueja yuhuaná rehuájena penaje. Ya'ajná pajimila yámajo i'imacaño hua'ató rihuacára'a capichátacana. Ihuijrina nacú jehuíña'ajeño quemaño rijló mérohuacajeca namá ilé ihuijrí pato'ocó i'imacá. Ricá nacojé rihue'epí mecajenaca yuhuaná capichátacana. Ñaquele rihuacára'a iyamá jarechí quéchajena capichátacana a'ajná queráco'opena hua'ató. |
23256 | MAT 2:18 | Cajrú namájica chapú caje yajhué nate'eré ehuá. Cajrú neyájica nayanimínami chuna. Raquelmi cholo laquénami iyájeño cajrú nayanimínami chuna. Uncá meño'ojó ajopana pala'atálaje napechu chapú nala'acare liyá, nacapichátajicale nayani, que rimacá i'imacá. |
23257 | MAT 2:19 | E caja Herodes taca'arí i'imacá. Rejo'ocaja Egipto te'eré nacú José i'imari riyajalo, to'ojmá, quele hua'até. E lapí ritapúna'a. Ritapú ramá Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, iphaca rinacu. Ricá quemari rijló: |
23258 | MAT 2:20 | —Chuhua pácho'o. Pihuá'a to'ojmá, raló, quele pite'eré ejo, Israelmi chu te'eré ejo. Caja nataca'á, huátaño to'ojmá nócana. Ñaquele pihuá'a to'ojmá pite'eré ejo —que rimacá rijló. |
23259 | MAT 2:21 | —Je —que. Raú rácho'o reyá. Rihuá'a rijhua'ató to'ojmá, raló, quele. Napa'ó ají que nate'eré ejo, Israelmi chu te'eré ejo. |
23260 | MAT 2:22 | Rihuata riñacajela ejo pa'acano, Judea te'eré ejo. E'iyonaja nemá rijló: —Arquelao ne'emacana me'etení re. Heródesmi chu i'irimi ri'imacá. Aú José quero'oró rejo pa'acano piyá. E caja ritapúna'a piño. Ritapú Tupana quemari rijló ri'ijnacá piyá rejo. Aú ri'ijná Galilea te'eré ejo. |
23261 | MAT 2:23 | E caja riphá rejo. Pajimila Nazaret ejé ritajnó. Re riyuró to'ojmá, riyajalo hua'até. Re Jesús tahuá'aro i'imacá. Re caja riñapá. Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna quemacá que ri'ijnacá najló i'imacá. Nemá Jesús nacú, Nazaret eyaje ri'imajica. |
23263 | MAT 3:2 | Marí que rimájica najló: —Ipajno'otá ipéchuhua Tupana ejo, pu'uhuaré ila'acare liyá. Yehuicha riphaca rená chojé, Tupana i'imacáloje ina'uqué huacára'ajeri penaje —que rimájica najló. |
23264 | MAT 3:3 | Riyucuna, Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu lana'arí papera chojé i'imacá. Júpimi que Isaíasmi chu i'imacá riyucuna marí que: Nema'ajé pajluhuaja ina'uqué jahuíyo'oca pu'uteni meñaru chu. Marí que rimájica ina'uquejlo: “Chuhuaca ilamá'ataca ipéchuhua palá Huahuacára'ajerijlo. Ipajno'otá caja ipéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré ila'acare liyá”, que rimacá rinacu i'imacá júpimi que. |
23265 | MAT 3:4 | Camello chijnemi naquiyá la'acanami i'imari Juan a'arumacá i'imacá. Camejeri ímami naquiyá la'acanami i'imari rihuachaphila. Caja'ayuna caje, munumunú jalá, caje i'imari ra'ajné. |
23266 | MAT 3:5 | Pu'uteni meñaru chu ri'imaqué Tupana yucuna i'imacana nacú ina'uquejlo. Cajrú Jerusalén eyájena i'ijnajica ripuráca'alo jema'ajé. Pajimila ií Jerusalén. Piyuque ina'uqué, Judea te'eré e'iyohuá i'imajícaño, i'ijnajica caja ripuráca'alo jema'ajé. Jordán cha ñacajélaruna i'ijnaqueño caja ripuráca'alo jema'ajé. Juni ií Jordán. |
23267 | MAT 3:6 | Ne'emajica ee pu'uhuaré nala'ajícare yucuna Tupánajlo, rila'aqué bautizar necá juni Jordán acojé. |
23268 | MAT 3:7 | Fariseo naquiyana, saduceo naquiyana, quele iphaño caja Juan nacú, rila'acáloje bautizar necá penaje. Uncá napajno'otala napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá. Juan amaca aú nephaca rinacu rimá najló: —Pajlácachina ta icá. Iqui'i huani Tupana huajájica pu'uhuaré la'acaño. ¿Na quemari ijló, “i'imajó riliyá” que? |
23269 | MAT 3:8 | Ila'á palá, iná hue'epícaloje raú, caja iyurica iliyó pu'uhuaré ila'acare penaje. |
23270 | MAT 3:9 | Imaniya inacuhuá marí que: “Abrahami chu laquénami huecá. Ñaquele lamára'ataquejanami que huecá Tupánajlo”. Uncá ñaqué calé ricá ijló. Uncá Tupana i'imatálaje icá capichácajo liyá raú. Tupana huátaquela, rehuíña'atajla marí jipa, ri'imacáloje Abrahami chu laquénami penaje. |
23271 | MAT 3:10 | Iná la'á iná peruné iré, iná i'icatácaloje paijí mecharú iná mená e'iyayá penaje. Rimacára'aco ejomi iná cára'ata ricá piyuqueja ra'apare hua'ató. Ñaqué caja Tupana huajájica ina'uqué naquiyana. Rihuajaje namanaicho la'ajeño, pu'uhuaré la'ajeño, uncá paala la'acaño, cajena rihuajaje marí que. |
23272 | MAT 3:11 | Nucá la'arí bautizar ina'uqué juni aú —que Juan quemacá—. Raú ajopana ina'uqué hue'epiño caja napajno'otaca napéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré nala'acare liyá. Ricá penaje nula'á bautizar necá. Nopumí chojé apú iphájeri. Iqui'i huani nuphácare ja'apí ricá, nuchaje huani ri'imacale. Ricá a'ajeri ina'uquejlo Tupana Pechu. Ricaja caja huajájeri pu'uhuaré la'acaño, namanaicho la'acaño, eja'ahuá tajnájico huacajé. |
23273 | MAT 3:12 | Nopumí chojé iphájica la'ajeri trigo a'arumi ca'ajeño la'acá que caja. Te'erí ichajona aú nácho'ota ricá, carená apho'ocáloje ra'arumi re'iyayá penaje. Quéchami paminá lamá'ataca riñacarelana chojé richa. Ra'arumi ricupá quera'atani uncá yacálare chojé. Marí que caja nopumí chojé iphájica huajájica ina'uqué e'iyohuá. Palá la'ajeño i'imajeño rijhua'até. Eyá pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño, rica'ajé quera'atani uncá yacálare chojé —que Juan quemacá najló i'imacá. |
23274 | MAT 3:13 | E caja Jesús ñapari i'imacá. Juan i'imacá pu'uteni meñaru chu huacajé rácho'o Galilea te'eré eyá, ri'ijnacáloje ají que Juan chaje penaje. Juni Jordán e ri'imacá. E caja riphá Juan nacú. Jesús quemari rijló: —Pila'á nucá bautizar. |
23275 | MAT 3:14 | Ijnú Juan huátaca rila'acana bautizar. Rimá rijló: —Palánijlaca pila'acajla bautizar nucá. Eta picá iphíchari nunacu, nula'acáloje picá bautizar penaje. |
23279 | MAT 4:1 | Caja Juan la'arí bautizar Jesús i'imacá. Ejomi Tupana Pechu huacára'ari ricá pu'uteni meñaru chojé, Jiñá Chi'ináricana ca'átacaloje re'iyajé rejo penaje. |
23281 | MAT 4:3 | Ejéchami Jiñá Chi'ináricana iphaca Jesús nacú. Rihuata re'iyajé ca'átacana, rila'acáloje pu'uhuaré raú penaje. E rimá rijló: —¿Quehuaca chi Tupana I'irí picá? Nuhue'epícaloje ñaqué picá penaje, pihuacára'a marí jipa jehuíña'aco a'ajnejí penaje. |
23284 | MAT 4:6 | E rimá rijló: —Tupana I'irí pi'imajica ee, peño'ó maáreya cahuacaje te'erí e'iyajé. Pu'uhuacá Tupana I'irí pi'imajica ee, uncá meque pila'alajo raú. Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu: Tupana huacára'ajeri rijhua'atéjena, je'echú chiyájena, a'acá nanacojó iná. Necá patañó iná ja'apí, iná la'acó piyá quehuí jipa nacojé ja'acano aú, que ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu —que rimacá Jesusjlo. |
23285 | MAT 4:7 | Raú Jesús quemari rijló: —Apa'amá caja Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: “Pila'aniya pimanaicho, pamachi méqueca Pihuacára'ajeri Tupana a'acá piñaté raú”. |
23286 | MAT 4:8 | E caja Jiñá Chi'ináricana huá'ari piño ricá ipuré i'ihuátaje. Yenoje huani ri'imacá. Reyá riya'atá rijló ajopana te'eré, ajopana te'eré que. Piyuque marí eja'ahuá chu i'imacaño ñacajela riya'atá rijló ipuré i'ihuátaya. Piyuque nacaje palá nojé re'iyá i'imacare hua'ató riya'atá rijló i'imacá. |
23287 | MAT 4:9 | Ejéchami Jiñá Chi'ináricana quemacá Jesusjlo: —No'ojé pijló nate'eré piyuqueja, pi'imacáloje ne'emacana penaje. Piphájica ee no'opí, pitára'o pi'irúpachi aú nujimaje. E no'ojé pijló ricá —que rimacá rijló. |
23288 | MAT 4:10 | Raú Jesús quemari rijló: —Pa'apá nuliyá, Satanás. Marí que caja Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Piphá Tupana ja'apija. Iná Huacára'ajeri huani ricá. Ricá ja'apiyaja calé iná jema'á palá”. |
23289 | MAT 4:11 | Marí que rimacá rijló aú Jiñá Chi'ináricana ja'apari riliyá. Ejomi Tupana hua'atéjena, je'echú chiyájena, iphaño nacaje la'ajé Jesusjlo. |
23290 | MAT 4:12 | Caja naca'á Juan ina'uqué huajáquelana chojé i'imacá. Jesús jema'arí riyucuna. Raú ripa'ó riñacajela ejo, Galilea te'eré ejo. |
23291 | MAT 4:13 | Uncá riyurilo pajimila Nazaret e. Ranúca'o pajimila Capernaum ejo. Caésa cajruni cha ricá pajimila. Zabulón te'eré, Neftalí te'eré, quele te'eré ahua'á ricá. Rejo ranúca'o. |
23292 | MAT 4:14 | Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu quemacá que rila'acá raú. Marí que ripuráca'alo quemacá, Isaíasmi chu lana'acare papera chojé i'imacá: |
23293 | MAT 4:15 | Zabulón te'eré, Neftalí te'eré ahua'ayá iñe'epú to'oró. Richuhuá ina'uqué i'ijnaño juni jalomi ejo. Juni Jordán pa'anajo pitá re Galilea te'eré. Re cajrú ina'uqué rehuá. Uncá judíona calé necá. |
23294 | MAT 4:16 | Uncá hue'epílaño Tupana nacojé necá. Necá jema'ajeño ripuráca'alo, nahue'epícaloje cajrú rinacojé raú penaje. Capichájeño penájena jema'ajeño Ne'ematájeri yucuna, que ripuráca'alo lana'aquéjami quemacá. |
23295 | MAT 4:17 | E Jesús queño'orí Tupana yucuna i'imacana najló rehuá. Marí que rimájica najló: —Ipajno'otá ipéchuhua pu'uhuaré ila'acare liyá. Yehuicha riphaca rená chojé, Tupana i'imacáloje ina'uqué naquiyana huacára'ajeri penaje. |
23296 | MAT 4:18 | E caja Jesús chira'aró ají que caesa turenahua. Galilea caesa ií. E ramá ajopana ina'uqué. Ramá Simón Pedro, re'ehué Andrés hua'até. Jiña ña'ajeño huená chojé ne'emacá. Nahuenare naca'acá ejé riphá nanacu. |
23297 | MAT 4:19 | —I'ijná nujhua'até —que rimacá najló—. Jiña ña'acana nacú sápajeño icá. Chuhua no'ojica ijló apú sápacaje. Ihuá'aje nojló ina'uqué, ne'emacáloje no'opiyá jema'ajeño penaje —que rimacá najló. |
23299 | MAT 4:21 | E caja Jesús ja'apari piño a'ajná ño'ojó pani. Amari piño apú re'ehué hua'até caja. Santiago rií. Re'ehué ií Juan. Nara'apá ií Zebedeo. Netane chu ne'emá nahuenare lamá'atacana nacú. Ramá necá. Rimá Santiágojlo, Juanjlo hua'até: |
23301 | MAT 4:23 | Jesús ja'apari piyuque Galilea te'eré e'iyohuá Tupana yucuna i'imacana nacú. Rehuíña'ataque necá ajopana, ajopana que nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ri'imaqué Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Ra'apátaque natámina liyá nayaripune que'iyapejé. |
23302 | MAT 4:24 | Marí que ri'imacale rehuá, cajrú riyucuna moto'ocá rehuá. Ya'ajná Siria te'eré ejená riyucuna jema'acó i'imacá. E nahuá'a richaje cajrú natámina. Quehuini yajhué amájeño ne'emacá. Que'iyapé nayaripune i'imacá. Jiñana pechu cahuíla'aque ne'iyajena nacú. Ne'iyajena nopana taca'átaqueri i'imajica. Ne'iyajena napona taca'aqueri camachá. Uncá meño'ojó nacahuitala. Marí cajena nahuá'aque Jesús ejo, ritejmo'ótacaloje necá piyuqueja penaje. |
23303 | MAT 4:25 | Cajrú ina'uqué i'ijnajica rijhua'até. Galilea eyájena nanaquiyana i'imacá. Decápolis ehuá re iyamá té'ela quele pajimila. Reyájena ajopana i'imacá. Jerusalén eyájena, Judea te'eré eyájena, quele i'ijnaño caja rijhua'até. Ajopana i'imaño Jordán pa'anajo pitá eyájena. Quele i'ijnaqueño rijhua'até. |
23306 | MAT 5:3 | —Re ina'uqué nemá Tupánajlo: “Pa'á huañaté, huala'acáloje pihuátaca que penaje. Uncá meño'ojó huala'alá huecó pihuátaca que”. Marí que quemacáñojlo ri'imajé palá, Tupana i'imacale Nahuacára'ajeri. |
23307 | MAT 5:4 | ’Palani huani inajlo, camu'ují iná pechu i'imacachu pu'uhuaré iná la'acare nacú. Palani inajlo, Tupana pala'atájicale inajlo iná pechu. |
23308 | MAT 5:5 | ’Palani huani ina'uquejlo, uncachu nala'alá necó hue'epiño que. Necá caja i'imajeño rijhua'até je'echú chu rimacá nanacu que. |
23309 | MAT 5:6 | ’Palani huani inajlo, huechi iná huátacachu Tupana huátaca que la'acana. Aú Tupana a'ajeri iná ñaté rila'acana aú. |
23310 | MAT 5:7 | ’Palani huani inajlo, iná hue'epícachu ajopana ina'uqué mu'ují. Ñaqué caja Tupana hue'epíjica iná mu'ují. |
23311 | MAT 5:8 | ’Palani huani ina'uquejlo, nahue'epícachu Tupana huátaca que la'acana natucumó. Necá caja amájeño Tupana. |
23312 | MAT 5:9 | ’Palani huani ina'uquejlo, napala'atácachu ajopana ina'uqué pechu, napechu i'imacá piyá chapú panacuhuácaca. Raú Tupana quemájeri nanacu: “Nuyani necá” que. |
23313 | MAT 5:10 | ’Palani huani ina'uquejlo, ajopana la'acachu necá chapú, nala'acale Tupana huacára'aca que. Nahuacára'ajeri Tupana. |
23314 | MAT 5:11 | ’Apala ajopana ca'ajná quemájeño inacu: “Uncá ina'uquélaruna necá” que. Apala nala'ajica icá chapú. Apala majopeja napajlájica inacu. Palani huani ijló, marí que nala'acachu chapú icá, no'opiyá jema'ajeño i'imacale. |
23315 | MAT 5:12 | Ipechu i'imá pu'ují raú, palani huani nacaje i'imajícale ijló je'echú chu. Ñaqué caja a'ajútayami chuna naquiyana la'ajica chapú Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna i'imajica. |
23316 | MAT 5:13 | ’Icá, no'opiyá jema'ajeño, la'añó palá marí eja'ahuá chu, ina'uqué i'imacáloje palá pajhua'atéchaca raú penaje. Yuquira i'imacá a'ajnejijlo que caja icá ajopana ina'uquejlo, ila'acachu necá palá. Yuquira, palani rica'acana a'ajnejí e'iyajé. E'iyonaja rila'acochu uhui'ichí, uncá meño'ojó iná pa'atala rapumí chuhuá ricá, ri'imacáloje ca'ajipareni penaje. Uncá na penaje calé ricá uhui'ichini. Iná cupá ricá te'erí e'iyajé, ina'uqué ja'apácaloje re'iyohuá penaje. |
23317 | MAT 5:14 | ’Icá, no'opiyá jema'ajeño, la'añó Tupana huátaca que. Raú caja amata ajopana ñaqué la'acana aú. Iná camaré ja'apí nacaje amaro palá. Pu'uhuacá caja iná amaca pajimila yenuri i'ihuata nacú yá'aco. |
23318 | MAT 5:15 | Iná lucúna'acachu iná camaró, uncá iná yá'atala ricá i'ichí lájma'ataqueja ja'apejé. Yenú iná yá'ata ricá, piyuque pachu i'imacaño amácaloje palá ricamaré chojé penaje. |
23319 | MAT 5:16 | Icá, no'opiyá jema'ajeño, la'ajeño caja palá. Raú ajopana ina'uqué amájeño palá ila'acare Tupana ja'apiyá jema'acana aú. Palá napura'ajico Tupana, je'echú churí, nacú raú. |
23320 | MAT 5:17 | ’Ipechu i'imaniya marí que nunacu: “Ricá quemájeri huajló, hue'emacá piyá reyá a'ajná ño'ojó Tupana puráca'alo ja'apiyá, ricá Moisesmi chu lana'acare i'imacá. Ripuráca'alo ra'apátajeñomi chuna lana'acare hua'ató rimaje nacú huajló, hue'emacá piyá ra'apiyá”, que ca'ajná ipechu nunacu. Uncá ricá penaje calé nu'ujná majó. Nacaje numacare nacú, ina'uqué hue'epéjeño meque quemacánaca ricá nemacare nacú i'imacá. Nacaje nula'acare aú caja nahue'epeje ricá. |
23321 | MAT 5:18 | Jema'á marí: Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare, re caja jo'ó riyuríjica ijló. Piyuque nacaje rimacare nacú, i'imacáloje ñaqué caja penaje, quetánaja ri'imajica ijló. |
23322 | MAT 5:19 | Iná la'acáloje piyuqueja nacaje rimacá que penaje ricá. Ajopana ca'ajná uncá a'alaño nanacojó rinaquiyánaja, majopéjari. Nehuíña'ata caja ajopana, na'acá piyá nanacojó ricá. Ilé cajena i'imajeño majopéjaruna queja je'echú chu. Rehuájena huacára'ajeri Tupana. Ajopana ca'ajná a'añó nanacojó ripuráca'alo. Nehuíña'ata caja ajopana, nala'acáloje rimacá que penaje. Ilé cajena i'imajeño ajopana chaje je'echú chu. Rehuájena huacára'ajeri Tupana. |
23323 | MAT 5:20 | Palá numacá ijló: Re e'iyá Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, fariséona quele. Uncá huani i'ijnalaje je'echú chojé, uncachu ichá'atala necá Tupana huátaca que la'acana aú —que Jesús jehuíña'ataca necá. |
23324 | MAT 5:21 | ’Marí que puráca'aloji quemacá Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Inóniya ina'uqué. Nójeri apú, najña'ajé ricá nahuacára'ajeño ejo, nahuajácaloje ricá penaje”. |
23325 | MAT 5:22 | Eyá nucá quemari marí que rinacu: Yúcha'ajero apú inaquiyana cha, ilé najña'ajé ihuacára'ajeri ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Pura'ajero pu'uhuaré inaquiyana nacú, ilé najña'ajé ihuacára'ajeño, peñahuilana, quele ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Quemájeri apú inaquiyana nacú: “Mapéchuru huani ta ricá” que, ilé amájeri quera'atani yajhué uncá yacálare. |
23326 | MAT 5:23 | ’Apala pi'ijná Tupana ñacaré ejo, pa'acáloje Tupánajlo pirajina naquiyana, nenócarena pu'uhuaré iná la'acare chaya penaje. Marí que la'acana nacú ca'ajná picá Tupana ñacaré chu. E riphá pipechu nacú: “Re nunaquiyana, chapú ripechu nunacu”. |
23327 | MAT 5:24 | Marí que ri'imajica ee pijló, rejeja piyurí nacaje pihuátacare a'acana Tupánajlo. Pamineco pi'ijnajé chapú péchuri pinacu chaje, ilamá'atacaloje ricá pajhua'atéchaca penaje. Quéchami pipa'ajico piño nacaje a'ajé Tupánajlo. |
23328 | MAT 5:25 | ’Apú ca'ajná arucátari picá, uncá pachá pa'alá pilehuérica rijló huemí. Raú ca'ajná rihuata pihuá'acana ihuacára'ajeri chaje, rilamá'atacaloje pijhua'até ricá penaje. Pilamá'ata ricá rijhua'até iñe'epú chuhuá ja'apácana nacú, rihuá'aca piyá picá ihuacára'ajeri ejo. Ricá ca'ajná a'ajeri picá policíajlo. Eyá ricá ca'ajeri picá ra'apiyá ina'uqué huajáquelana chojé. |
23329 | MAT 5:26 | Numá pijló, uncá pácho'olajo richiyá a'ajná pa'atájica pilehuéricare huemí rijló ejená. |
23330 | MAT 5:27 | ’Marí que puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Uncá achiñana, inaana quele la'alájeño namanaicho pajhua'atéchaca”. |
23331 | MAT 5:28 | Eyá nucá quemari: Yacá'aro inanaru chaje riñujure aú, la'arí rimanaicho. Rujhua'até la'acana que caja rijló ricá. |
23332 | MAT 5:29 | ’Pila'acachu pu'uhuaré nacaje pamácare pachá, piyurí piliyó ricá. Palani pijló riyurícana piliyó, pi'ijnacá piyá richona quera'atani yajhué amaje. Picahuícha'aquela pijlú majó, pica'acáloje pinaquiyó ricá penaje, palani ri'imacajla pijló. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani chojé, palani ri'imacajla pijló. Iná napona naquiyánaja calé capichácojla raú. Chapú huani inajlo ri'imacajla, piyuque iná napona capicháquelo. |
23333 | MAT 5:30 | Pila'acachu pu'uhuaré nacaje pila'acare piyáte'ela aú pachá, piyurí piliyó rila'acana. Palani pijló piliyó riyurícana, pi'ijnacá piyá richona quera'atani yajhué amaje. Pimata'aquela pinaquiyó piyáte'ela ca'aña chojori pila'acare aú pu'uhuaré, pica'acáloje huichá ricá a'ajná ño'ojó que penaje, palani ri'imacajla pijló. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani chojé, palani ri'imacajla pijló. Iná napona naquiyánaja calé capichácojla raú. Chapú huani inajlo ri'imacajla, piyuque iná napona capicháquelo. |
23334 | MAT 5:31 | ’Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá iná yajalo yurícana nacú: “Iná huátacachu iná yajalo yurícana caja penaje, iná a'á rojló papera lana'aquéjami, ruhue'epícaloje na pachaca iná yurica rucá penaje. Raú iná yurí rucá” que rimacá. |
23335 | MAT 5:32 | Eyá nucá quemari marí que: Yuriri riyajalo, uncá la'alayo rumanaicho apú hua'até, la'arí rimanaicho raú. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja ricá. Apú huá'acaro riyajalo penájerumi hua'até, la'arí caja rimanaicho. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja Tupánajlo ricá. Ñaqué caja rula'acá rumanaicho raú. Tupana pechu i'imacale runacu: “Apú yajalo jo'ó rucá”. |
23336 | MAT 5:33 | ’Marí que caja puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Pimacachu ‘quehuaca’ que Tupana nacú, ajopana hue'epícaloje raú pimacá que pila'ajica ricá, pila'á richuhuaja ricá”, que rimacá. |
23337 | MAT 5:34 | Eyá nucá quemari ijló marí que: Uncá na penaje calé imaje apú nacaje nacú, ajopana hue'epícaloje imacá que ila'ajica raú penaje. Imániya caja ‘quehuaca’ que je'echú nacú, richiyá Tupana huacára'acale rijhua'atéjena. |
23338 | MAT 5:35 | Imániya caja ‘quehuaca’ que eja'ahuá nacú, camu'ují huani Tupánajlo eja'ahuá i'imacale. Nacaje nacú iná to'otá iná i'imá, que caja rijló eja'ahuá. Imániya caja ‘quehuaca’ que pajimila Jerusalén nacú, I'imacana huani le'ejé pajimila ri'imacale. |
23339 | MAT 5:36 | Imaniya caja ‘quehuaca’ que ihuíla'aru nacú, uncale ihue'epila pajluhuélano ihuilá lajnere apiyácacana cameni aú, jareni aú. |
23340 | MAT 5:37 | Marí que imájica: “Nula'ajé ricá”, que ca'ajná, “Uncá nula'alaje ricá”, que ca'ajná imájica. Rejeja calé imaje rinacu. Ila'á imacá que. Jiñá Chi'ináricana liyaje ricá richaje nacú quemacana. |
23341 | MAT 5:38 | ’Marí que puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Apú ca'ajná la'ajeri picá chapú. Ñaqué caja pila'ajica piño ricá chapú. Apala apú apichátajeri apú pijlú. Ñaqué caja papichátajica rijlú. Apala apú apichátajeri apú paí naquiyana. Ñaqué caja papichájica caja raí naquiyana”, que rimacá. |
23342 | MAT 5:39 | Eyá nucá quemari marí que: Ipura'aniyo ile'ejé jacumi nacú, nala'acachu icá chapú. Marí que ila'ajica: Apú ña'ajica ee icá pajimaya majó ca'ajná, ipajno'otá rijló apojó pitari ijimá, riña'acáloje icá reyá ñaqué caja penaje. |
23343 | MAT 5:40 | Apú ca'ajná arucátajeri picá majopeja. Aú rihuá'aje picá ihuacára'ajeño ejo, nalamá'atacaloje pijhua'até ricá penaje. E ca'ajná najña'ajé picamichare pinaquiyá multa huemí penaje. Pa'á rijló ricá. Richaje pa'ajé rijló ricá. Apú pa'arumacá naquiyana hua'até pa'ajé rijló. |