23236 | MAT 1:23 | Pajluhuájaru inaya i'imajeyo canupá. Ru'urí i'imajeri. Nemaje rinacu: “Huajhua'até Tupana” que, que Tupana quemacá rijló i'imacá. |
23251 | MAT 2:13 | E caja ihuijrina nacú jehuíña'ajeño pa'añó i'imacá. Eyá José tapúna'ari. Ritapú Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló i'imacá. Rimá rijló: —Pácho'o. Piñáata cari to'ojmá, raló, quele ají que a'ajná ño'ojó Egipto te'eré ejo. Re pi'imajé, Herodes culájicale cari to'ojmá, rinócaloje ricá penaje. Quetana pi'imajica re. Pu'uhuacá numájica piño pijló: “Chuhua pipa'ó” que, e pipa'ataje ricá piño majó —que rimacá rijló. |
23253 | MAT 2:15 | Rejo ne'emacá, ma'apona Herodes taca'arí i'imacá. Quéchami napa'acó piño napumí chuhuá nate'eré ejo. Tupana quemacá rinacu júpimi que, iphari rená chojé raú. Marí que rimacá ripuráca'alo ja'apátajerimi chujlo i'imacá: “Egipto eyaje nuhuá'aje nu'urí i'imajica.” |
23254 | MAT 2:16 | Uncá ihuijrina nacú jehuíña'ajeño i'ijnalaño piño ne'emacana Herodes chaje, riyucuna i'imajé rijló rihuacára'aca necá que. Aú rimá nanacu: —Namácaja nala'acá nucá. Raú íqui'ija huani riyúcha'aco najhua'até. Rihuata ilé queráco'ope capichátacana, nemacare nacú: “I'imacana penaje moto'ocá ricá.” Aú rihuacára'a surárana Belén ejo, nacapichátacaloje piyuqueja yuhuaná rehuájena penaje. Ya'ajná pajimila yámajo i'imacaño hua'ató rihuacára'a capichátacana. Ihuijrina nacú jehuíña'ajeño quemaño rijló mérohuacajeca namá ilé ihuijrí pato'ocó i'imacá. Ricá nacojé rihue'epí mecajenaca yuhuaná capichátacana. Ñaquele rihuacára'a iyamá jarechí quéchajena capichátacana a'ajná queráco'opena hua'ató. |
23264 | MAT 3:3 | Riyucuna, Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu lana'arí papera chojé i'imacá. Júpimi que Isaíasmi chu i'imacá riyucuna marí que: Nema'ajé pajluhuaja ina'uqué jahuíyo'oca pu'uteni meñaru chu. Marí que rimájica ina'uquejlo: “Chuhuaca ilamá'ataca ipéchuhua palá Huahuacára'ajerijlo. Ipajno'otá caja ipéchuhua Tupana ejo pu'uhuaré ila'acare liyá”, que rimacá rinacu i'imacá júpimi que. |
23268 | MAT 3:7 | Fariseo naquiyana, saduceo naquiyana, quele iphaño caja Juan nacú, rila'acáloje bautizar necá penaje. Uncá napajno'otala napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá. Juan amaca aú nephaca rinacu rimá najló: —Pajlácachina ta icá. Iqui'i huani Tupana huajájica pu'uhuaré la'acaño. ¿Na quemari ijló, “i'imajó riliyá” que? |
23270 | MAT 3:9 | Imaniya inacuhuá marí que: “Abrahami chu laquénami huecá. Ñaquele lamára'ataquejanami que huecá Tupánajlo”. Uncá ñaqué calé ricá ijló. Uncá Tupana i'imatálaje icá capichácajo liyá raú. Tupana huátaquela, rehuíña'atajla marí jipa, ri'imacáloje Abrahami chu laquénami penaje. |
23282 | MAT 4:4 | Uncá Jesús jema'alá ra'apiyá. Rimá rijló: —Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Uncá a'ajnejí aú ja calé iná i'imá. Piyuqueja Tupana puráca'alo ja'apiyá jema'acana aú iná i'imá” —que Jesús quemacá rijló. |
23285 | MAT 4:7 | Raú Jesús quemari rijló: —Apa'amá caja Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemari marí que: “Pila'aniya pimanaicho, pamachi méqueca Pihuacára'ajeri Tupana a'acá piñaté raú”. |
23288 | MAT 4:10 | Raú Jesús quemari rijló: —Pa'apá nuliyá, Satanás. Marí que caja Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Piphá Tupana ja'apija. Iná Huacára'ajeri huani ricá. Ricá ja'apiyaja calé iná jema'á palá”. |
23306 | MAT 5:3 | —Re ina'uqué nemá Tupánajlo: “Pa'á huañaté, huala'acáloje pihuátaca que penaje. Uncá meño'ojó huala'alá huecó pihuátaca que”. Marí que quemacáñojlo ri'imajé palá, Tupana i'imacale Nahuacára'ajeri. |
23312 | MAT 5:9 | ’Palani huani ina'uquejlo, napala'atácachu ajopana ina'uqué pechu, napechu i'imacá piyá chapú panacuhuácaca. Raú Tupana quemájeri nanacu: “Nuyani necá” que. |
23314 | MAT 5:11 | ’Apala ajopana ca'ajná quemájeño inacu: “Uncá ina'uquélaruna necá” que. Apala nala'ajica icá chapú. Apala majopeja napajlájica inacu. Palani huani ijló, marí que nala'acachu chapú icá, no'opiyá jema'ajeño i'imacale. |
23320 | MAT 5:17 | ’Ipechu i'imaniya marí que nunacu: “Ricá quemájeri huajló, hue'emacá piyá reyá a'ajná ño'ojó Tupana puráca'alo ja'apiyá, ricá Moisesmi chu lana'acare i'imacá. Ripuráca'alo ra'apátajeñomi chuna lana'acare hua'ató rimaje nacú huajló, hue'emacá piyá ra'apiyá”, que ca'ajná ipechu nunacu. Uncá ricá penaje calé nu'ujná majó. Nacaje numacare nacú, ina'uqué hue'epéjeño meque quemacánaca ricá nemacare nacú i'imacá. Nacaje nula'acare aú caja nahue'epeje ricá. |
23324 | MAT 5:21 | ’Marí que puráca'aloji quemacá Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Inóniya ina'uqué. Nójeri apú, najña'ajé ricá nahuacára'ajeño ejo, nahuajácaloje ricá penaje”. |
23325 | MAT 5:22 | Eyá nucá quemari marí que rinacu: Yúcha'ajero apú inaquiyana cha, ilé najña'ajé ihuacára'ajeri ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Pura'ajero pu'uhuaré inaquiyana nacú, ilé najña'ajé ihuacára'ajeño, peñahuilana, quele ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Quemájeri apú inaquiyana nacú: “Mapéchuru huani ta ricá” que, ilé amájeri quera'atani yajhué uncá yacálare. |
23326 | MAT 5:23 | ’Apala pi'ijná Tupana ñacaré ejo, pa'acáloje Tupánajlo pirajina naquiyana, nenócarena pu'uhuaré iná la'acare chaya penaje. Marí que la'acana nacú ca'ajná picá Tupana ñacaré chu. E riphá pipechu nacú: “Re nunaquiyana, chapú ripechu nunacu”. |
23330 | MAT 5:27 | ’Marí que puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Uncá achiñana, inaana quele la'alájeño namanaicho pajhua'atéchaca”. |
23334 | MAT 5:31 | ’Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá iná yajalo yurícana nacú: “Iná huátacachu iná yajalo yurícana caja penaje, iná a'á rojló papera lana'aquéjami, ruhue'epícaloje na pachaca iná yurica rucá penaje. Raú iná yurí rucá” que rimacá. |
23335 | MAT 5:32 | Eyá nucá quemari marí que: Yuriri riyajalo, uncá la'alayo rumanaicho apú hua'até, la'arí rimanaicho raú. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja ricá. Apú huá'acaro riyajalo penájerumi hua'até, la'arí caja rimanaicho. Apa'ahuelo hua'até la'acana queja caja Tupánajlo ricá. Ñaqué caja rula'acá rumanaicho raú. Tupana pechu i'imacale runacu: “Apú yajalo jo'ó rucá”. |
23336 | MAT 5:33 | ’Marí que caja puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Pimacachu ‘quehuaca’ que Tupana nacú, ajopana hue'epícaloje raú pimacá que pila'ajica ricá, pila'á richuhuaja ricá”, que rimacá. |
23340 | MAT 5:37 | Marí que imájica: “Nula'ajé ricá”, que ca'ajná, “Uncá nula'alaje ricá”, que ca'ajná imájica. Rejeja calé imaje rinacu. Ila'á imacá que. Jiñá Chi'ináricana liyaje ricá richaje nacú quemacana. |
23341 | MAT 5:38 | ’Marí que puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Apú ca'ajná la'ajeri picá chapú. Ñaqué caja pila'ajica piño ricá chapú. Apala apú apichátajeri apú pijlú. Ñaqué caja papichátajica rijlú. Apala apú apichátajeri apú paí naquiyana. Ñaqué caja papichájica caja raí naquiyana”, que rimacá. |
23346 | MAT 5:43 | ’Marí que puráca'aloji quemacá, Tupana yurícare peñahuilánami chúnajlo i'imacá: “Ihuata íqui'ija palá péchuruna inacu. Eyá chapú péchuruna inacu, ñaqué caja amaca necá chapú”, que rimacá. |
23347 | MAT 5:44 | Eyá nucá quemari marí que: Ihuata íqui'ija chapú péchuruna inacu. “Uncá ina'uquélaruna necá”, que ca'ajná nemájica inacu. Ipura'ó Tupana hua'até marí que inacu quemajeño nacú. Ipura'ó Tupana hua'até la'añó icá chapú nacú. |
23352 | MAT 6:1 | Ne'iyajena la'añó palá ajopana ina'uqué jimaje, ajopana quemacáloje nanacu: “¡Meque palá huani nala'acá!” que penaje. Ihuátajica ee palá la'acana, ila'aniya ilé que. Ñaqué ila'ajica ee ricá, uncá Tupana a'alaje ijló palá ila'acare huemí. |
23356 | MAT 6:5 | ’Ipura'acochu Tupana hua'até, i'imaniya ileruna pajlácachina que. Cajrú ina'uqué e'iyá napura'ó Tupana hua'até nahuacáca'alo ñacarelana chu. Le'ejepelaji ñacarelana copi napura'ó caja Tupana hua'até, cajrú ina'uqué amácaloje necá penaje. Nemacáloje nanacu: “Meque palá huani napechu Tupana nacú”, que penaje. Numá ijló, ricaja calé nemacare nanacu i'imari nala'acare huemí. Uncá Tupana a'alaje najló rihuemí, ñaqué la'acana huemí. |
23358 | MAT 6:7 | ’Iná pura'acochu Tupana hua'até, uncá iná quemalá rijló pajluhuaja nacuja richuhuaja. Apú nacú, que'iyapé iná pura'acó rijhua'até. Necá, uncá hue'epílaño Tupana nacojé, pura'añó pajluhuaja nacuja Tupana hua'até. Napechu i'imá: “Cajrú pura'acajo aú Tupana jema'arí iná ja'apiyá”. |
23367 | MAT 6:16 | ’I'itajico ee a'ajné liyá, ipechu i'imacáloje Tupana nacuja raú penaje, ila'aniya pajlácachina la'acá que caja. Necá la'añó najimahua pu'uhuaré, ajopana ina'uqué hue'epícaloje raú ne'etacó na'ajné liyá penaje. Nemacáloje nanacu: “Meque cajrú huani napechu Tupana nacú”, que penaje. Numá ijló, ricaja calé, palá nemacare nanacu i'imari nala'acare huemí. Uncá Tupana a'alaje najló rihuemí, uncale nala'alá palá. |
23376 | MAT 6:25 | ’Ñaquele numá ijló: Ipechu i'imaniya marí que ajñacaje nacú: “Uncá na i'imalaje ca'ajná huajló, huajñácaloje penaje. Huataca'ajica me'epejí nacú ca'ajná”. Ipechu i'imaniya ñaqué caja i'iracaje nacú, a'arumacaji nacú. Tupana palamane iná cajmuchá inajlo, iná napona hua'até. A'ajnejí, a'arumacaji, quele chaje iná cajmuchá, iná napona hua'até. |
23382 | MAT 6:31 | Tupana a'arí rinacojó icá. Aú calé ihuó ca'aniyo nacaje nacú. Imaniya: “¿Na huajñaje? ¿Na hue'eraje? ¿Mérohua huephátaje huajluhua a'arumacaji?” |
23387 | MAT 7:2 | Ilé imacá nanacu que caja rimájica inacu. Nacaje nala'acare nacú ca'ajná pimá: “Uncá paala ricá. Pu'uhuaré nala'acá raú”. Pila'ajica ee ñaqué ricá, Tupana quemájeri caja pinacu ñaqué caja. |
23388 | MAT 7:3 | Apú ca'ajná la'arí nacaje uncá quemachi paala. Raú pimá rinacú: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que. Eyá picá ta, pu'uhuaré huani la'ajeri ca'ajná picá. E'iyonaja uncá pimalá pinacuhuá: “Pu'uhuaré la'ajeri nucá” que. |
23389 | MAT 7:4 | Pu'uhuaré huani la'ajeri pi'imacachu, ¿meque ta pimacajla apú pinaquiyánajlo: “Piyurí pu'uhuaré pila'acare piliyó” que? |
23400 | MAT 7:15 | ’Re pajlácachina. Nemá nanacuhuá: “Tupana puráca'alo ja'apátajeño huecá” que. A'aniya inacojó napuráca'alo. Namácana aú iná pechu i'imá nanacu: “Palájne'equena japi necá” que. E'iyonaja uncá huani ñaqué calé necá. Chapú péchuruna huani ta necá. |
23406 | MAT 7:21 | ’Ina'uqué naquiyana quemaño nunacu: “Huahuacára'ajeri ricá” que. Nanuma chiyaja calé ne'iyajena quemaño. Eyá uncá na'alá nanacojó nupuráca'alo. Marí que i'imacaño uncá i'ijnalájeño je'echú chojé. Nora'apá huátaca que la'ajeño, necaja calé i'ijnajeño rejo. |
23407 | MAT 7:22 | Tupana huá'ajica ina'uqué je'echú chojé huacajé, ne'iyajena quemájeño nojló: “Huahuacára'ajeri, huecá ja'apátaño piyucuna ajopánajlo. Pipechu aú calé huaca'á jiñana pechu ajopana ina'uqué e'iyayá. Pipechu aú caja huala'á cajrú nacaje uncá meño'ojó ina'uqué la'alare”, que nemájica nojló rihuacajé. |
23408 | MAT 7:23 | E'iyonaja calé numaje najló: “Uncá nujhua'atéjena calé icá. I'ijná maáreya, pu'uhuaré la'ajeño i'imacale”. |
23413 | MAT 7:28 | Caja marí que Jesús jehuíña'ataca ne'emacá. Ripuráca'alo jema'ajeño pechu i'imá: “Meque palá huani rehuíña'achiyaca huecá. |
23423 | MAT 8:9 | Re caja nuhuacára'ajeño. Surárana huacára'ajeri caja nucá. Numacachu pajluhuaja nanaquiyánajlo: “Pi'ijná ají ño'ojó” que, ri'ijná rejo. Numacachu apujlo: “Majó pi'ijná” que, ri'ijná nucá ejo. Nuhuacára'acachu nujhua'até sápajeri la'acá nacaje, rila'á nacaje numacá rijló que —que rimacá Jesusjlo. |
23424 | MAT 8:10 | Marí que rimacá rijló aú Jesús pechu i'imá: “¡Meque palá huani ripechu Tupana nacú!” E rimá rijhua'até chira'ajéñojlo: —Jema'á marí: Caphí ripechu Tupana chojé, ra'acáloje riñaté penaje. Uncá nuphátala apú Israelmi chu laquénami naquiyana e'iyayá, ricá que huani péchuri. |
23431 | MAT 8:17 | Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu, Isaíasmi chu quemacá que rila'acá natejmo'ótacana aú. Marí que rilana'acá riyucuna i'imacá: “Ra'apátaje hualiyá huayaripune.” |
23441 | MAT 8:27 | Marí caje aú ra'apiyatéjena pechu i'imá: “¡Meque piyuque huani rihue'epica!” Nemá pajlocaca: —¿Na huani chi ricá? Ripuráca'alo aú carená, juni hua'até jema'arí ra'apiyá. |
23451 | MAT 9:3 | Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño naquiyana i'imaño re caja. Marí que rimacá aú napechu i'imá: “¡Meque pu'uhuaré huani ta rimíchaca ta! Tupánaja calé amaro ina'uqué chaje pu'uhuaré nala'acare liyá. Uncá Tupana calé ricá.” |
23453 | MAT 9:5 | Majopeja iná quemacajla apujlo: “Caja nomicho pichaje, pu'uhuaré pila'acare liyá.” Eyá puhuichani inajlo ricá, iná huacára'acaloje ritami jácho'oco, ra'apácaloje penaje. Tupánaja calé hue'epiri natámina tejmo'ótacana. |
23458 | MAT 9:10 | Quéchami Mateo ñacaré chu Jesús ajñari ra'ajnehuá cajrú ajopana ina'uqué hua'até. Cajrú liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo yá'año caja rijhua'até. Ajopana, nemacárena nacú: “Uncá ina'uquélaruna necá” que, necá i'imaño caja re. Ra'apiyatéjena i'imaño caja re. |
23460 | MAT 9:12 | Jesús jema'arí méqueca nemacá najló. E rimá najló: —Uncá peyajhuéruna i'ijnalaño pusána'ajeri amaje. Natáminaja calé i'ijnaño ramaje. Ñaqué caja ina'uquejlo nucá. Re ina'uqué, natámina que necá Tupánajlo, pu'uhuaré la'ajeño ne'emacale. Ne'iyajena pechu i'imá nanacuhuá: “Pu'uhuaré la'ajeño huecá” que. Nu'ujná majó Tupana yucuna i'imajé ilé que i'imacáñojlo, napajno'otácaloje napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá Tupana ejo penaje, ne'emacáloje lamára'ataquejanami que Tupánajlo raú penaje. Eyá ajopana, napechu i'imá nanacuhuá: “Palá la'ajeño huecá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé necá. Uncá nu'ujnalá majó marí que i'imacáñojlo Tupana yucuna i'imajé. Tupana puráca'alo lana'aquéjami naquiyana quemari marí que ajopana nacú: “Icá a'añó nojló pirajina nenócarena pu'uhuaré ina'uqué la'acare chaya. Richaje huani nuhuátaca ihue'epica ina'uqué mu'ují”, que Tupana quemacá nanacu i'imacá —que Jesús quemacá najló.— Ñaquele chuhua i'ijná, jehuíña'acoloje rinacu meque quemacánaca ricá penaje. |
23468 | MAT 9:20 | Eyá apa'ahuelo ja'apayo caja najhua'até. Rutami ru'umacá. Jirá ja'apáqueri runaquiyá i'imajica. Caja iyamá iphata ji'imaji nacojé quele jarechí ru'umacá rutami rinacu. Rupechu i'imá: “Nusápajica ee ra'arumacá nacojé, nutejmo'otájico raú.” Aú ro'opá Jesús ápumi chu. Rusapa ra'arumacá ji'imá nacú. |
23481 | MAT 9:33 | Jesús ca'arí jiñá pechu re'iyayá. Ejomi palá ripura'acó. Piyuque ramájeño quemaño: “Meque piyuque huani la'acá Jesús. Uncá huani huamala apú la'acá ñaqué maare huate'eré nacú, Israelmi chu laquénami te'eré nacú.” |
23503 | MAT 10:17 | Ihue'epínota marí que ri'imajica no'opiyá jema'ajéñojlo: Nemaje inacu: “Pu'uhuaré la'ajeño necá” que. Raú najña'ajica icá ihuacára'ajeño ejo. Jahuacáca'alo ñacarelana chu naña'atájica icá. |
23511 | MAT 10:25 | Ajopana pechu i'imacá nehuíña'atajeri nacú, que caja napechu i'imacá ra'apiyá jehuíña'ajeño nacú. Ajopana pechu i'imacá nacarihuate nacú, que caja napechu i'imacá rijhua'até sápajeño nacú. Jehuíña'atajeri nucá; Ihuacára'ajeri caja nucá. Nunacu nemá: “Jiñana huacára'ajeri ricá” que. Ñaqué caja nemájica pu'uhuaré inacu, nujhua'atéjena i'imacale. |
23518 | MAT 10:32 | ’Re ca'ajná apú nujhua'ateje. Uncá rapáña'alo no'opí ajopana ina'uqué e'iyá. Rimá najló nunacu: “Rijhua'ateje nucá” que. Ñaqué caja numájica rinacu Nora'apá, je'echú chu i'imacárejlo. Numaje rijló: “Nujhua'ateje ricá” que. Marí que caja numájica rijló piyuque ina'uqué nacú, uncá micho'otálaño nuchaya ajopana ina'uqué e'iyá. |
23519 | MAT 10:33 | ’Eyá apú nujhua'ateje ca'ajná apáña'aro no'opí ajopana ina'uqué e'iyá. Aú calé rimá najló nunacu: “Uncá rijhua'ateje calé nucá”. Ñaqué caja numájica rinacu Nora'apajlo, je'echú chu i'imacárejlo. Numaje rijló rinacu: “Uncá nujhua'ateje calé ricá”. Marí que caja numájica rijló piyuque ina'uqué nacú, micho'otaño nuchaya ajopana ina'uqué e'iyá. |
23520 | MAT 10:34 | ’Apala ipechu i'imá nunacu: “Ricá la'ajeri ina'uqué palá, nayúcha'aco piyá pachácaca”. Ipechu i'imaniya ilé que. Uncá ilé que calé ri'imajica ina'uquejlo. Nupuráca'alo a'acana nanacojó jimaje chapú napechu i'imajica no'opiyá jema'ajeño nacú. |
23533 | MAT 11:5 | Eco imá rijló marí que nunacu: “Mejluruna liyá ra'apata mejlucaji, namácaloje penaje. Uncá meño'ojó ja'apálaño rilamá'ata, na'apácaloje penaje. Nanapona patáca'atacaronajlo ripala'atá nanapona najló. Uncá jema'alaño liyá ra'apata caja me'ejhuícaje, nema'acáloje penaje. Támijimina naquiyana rimacápo'o caja. Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna ri'imá camu'ují la'acáñojlo. Marí que la'acana nacú ricá”, que imájica rijló nunacu. |
23534 | MAT 11:6 | “Pu'ují péchuruna necá, uncá la'alaño ujhuí napéchuhua nuliyá”, que imájica rijló —que Jesús quemacá najló. |
23537 | MAT 11:9 | Apala ipechu i'imá rinacu: “Tupana puráca'alo ja'apátajeri ricá” que. Ricá jo'ó ri'imacá. Ajopana Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna chaje huani ricá. |
23541 | MAT 11:13 | Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna, Moisesmi chu, quele lana'añó ripuráca'alo papera chojé i'imacá. Ripuráca'alo lana'aquéjami quemari marí que Tupana nacú: “Ricá i'imajeri ina'uqué huacára'ajeri penaje”. Marí que nemacá rinacu uncá chiyó Juan i'imá. |
23542 | MAT 11:14 | Tupana puráca'alo quemari Elíasmi chu nacú: “Ricá pa'ajero piño majó. Tupana i'imajica ina'uqué huacára'ajeri penaje yámona riphaje”, que rimacá rinacu. Elías, quele rimacare nacú i'imacá, iphari majó. Juan, ricá po rimacare nacú, Elías que i'imacá, quele iphari majó. Apala ipechu i'imá: “Uncá ñaqué calé ricá”. E'iyonaja jema'á no'opiyá. |
23545 | MAT 11:17 | Nemá najló: “Huapho'ó quehuirí chojé ijló. E'iyonaja uncá arápa'ala. Huataní caja ijló yáleje, ipechu la'acóloje camu'ují raú penaje. E'iyonaja uncá ipechu la'aló camu'ují raú. Uncá caja iyala raú”, que nemacá najló. Ñaqué caja ina'uqué naquiyana me'etení, majopeja aca'acá huamaná. Cayucújne'equena huani icá. |
23546 | MAT 11:18 | ’Pamineco Juan i'imacá ijló Tupana yucuna. Ri'itajico ra'ajné liyá, ripechu i'imacáloje Tupana nacuja penaje. Uncá caja ri'iraqué nacaje jalá amúra'atacanami. E'iyonaja ricá nacú imá: “Jiñá pechu hua'ateje ricá” que. |
23547 | MAT 11:19 | Eyá nucá, ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Ajopana ajñaca na'ajnehuá que caja nojñaca no'ojnehuá. Ñaqué caja nu'uracá nacaje jalá amúra'atacanami. Nunacu imá: “Cahuale'equé ricá, i'iracachi huani caja ricá. Uncá ina'uquélaruna huáque'ehue caja ricá”, que imacá nunacu. “Liñeru ña'ajeño ne'emacánajlo huáque'ehue caja ricá”, que imacá nunacu. Marí que aca'acá huamaná. E'iyonaja iná hue'epí nacaje Tupana la'acare, jácho'oro palá. |
23551 | MAT 11:23 | Eyá pajimila Capernaum e i'imacaño i'imaño piño marí que: Napechu i'imá nanacuhuá: “Je'echú chu i'imajícaño penájena huecá” que. E'iyonaja uncá ñaqué calé najló ri'imajica. Cahuacaje naca'ajé necá, nacapichácoloje penaje. Cajrú nula'acá Tupana Pechu aú nacaje rehuá i'imacá, uncá meño'ojó ina'uqué la'alare caje. Tupana la'aquela ñaqué caja pajimila Sodoma ehuá, ejo'ocaja pajimila i'imacajla rehuá me'etení. |
23563 | MAT 12:5 | Ihue'epí caja méqueca Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare, quemacá sacerdótena nacú. Rimá nanacu: “Uncá nahuatána'alaje huatána'acaje huacajé. Rihuacajé nala'á nasápaca'ala Tupana ñacaré chu. E'iyonaja calé uncá nala'alá pu'uhuaré raú”, que rimacá nanacu. |
23565 | MAT 12:7 | Marí que piño Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá: “Icá a'añó nojló pirajina nenócarena pu'uhuaré ila'acare chaya. Richaje huani ila'acá nuhuátacare caje, ina'uqué mu'ují hue'epícana aú”, que Tupana quemacá i'imacá. Uncá caja ihue'epila meque quemacánaca ricá. Ihue'epíquela meque quemacánaca ricá, uncá imalajla ajopana nacú majopeja: “Pu'uhuaré la'ajeño necá” que. Uncá la'alaño pu'uhuaré, necá nacú imá marí que. |
23568 | MAT 12:10 | Re caja pajluhuaja ina'uqué i'imari najhua'até. Caja riyáte'ela a'amitaró rijló i'imacá. Re caja ajopana i'imaño. Nahuata Jesús nacú quemacana: “Pu'uhuaré la'ajeri ricá” que. Ñaquele nemá rijló: —Chuhuajá huatána'acaje huacajé. ¿E palani ca'ajná, uncá ca'ajná, riyáte'ela lamá'atacana chuhuajá huatána'acaje huacajé? ¿Meque chi Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá rinacu? —que nemacá Jesusjlo. |
23581 | MAT 12:23 | Ramájeño pechu i'imá: “¡Meque piyuque huani rila'acá!” Nemá pajlocaca: —¿Ricá chi quele jupichúnami quemacare nacú, huaícha majó ina'uqué i'imatájeri penaje? |
23585 | MAT 12:27 | Icá calé quemaño nunacu: “Beelzebú, jiñana huacára'ajeri pechu aú rica'á jiñana pechu ina'uqué e'iyayá”. Eta, ja'apiyatéjena ca'añó caja jiñana pechu ina'uqué e'iyayá. ¿Ñaqué caja chi imacá nanacu? Necá hue'epiño uncá paala ipechu. |
23602 | MAT 12:44 | E rimicha: “Nupa'ajícoja nuñacaremi ejo, ilé ina'uqué nócho'ocaro e'iyayá ejo. Aú ripi'ichó rapumí chuhuá. Rimujlúqui'icha ina'uqué e'iyajé piño. Amíchari palani ri'imichaca. Lamá'ataquejami ri'imichaca rijló. |
23630 | MAT 13:22 | Eyá richa ijí naquiyana ja'aró caja pu'uhuareni jimichi e'iyajé. Riphaca ejomi rihuaja'acá re'iyajé. Uncá rarúca'ala. Ñaqué caja ina'uqué naquiyánajlo ricá. Nema'á Tupana puráca'alo. Naqueño'ó ra'apiyá i'imacana. E'iyonaja cajrú na'acá nanacojó nacaje marí eja'ahuá chu i'imacare. Napechu nacú ri'imá: “Palá hue'emajica cajrú liñeru hua'até, ñó'ope le'ejepelaji caje hua'até”. E'iyonaja uncá ñaqué calé ricá ina'uquejlo. Marí que péchuruna ne'emacale, uncá na'alá nanacojó Tupana puráca'alo, nala'acáloje palá ra'apiyá i'imacana aú penaje. |
23635 | MAT 13:27 | Marí que rijhua'até sápajeño amíchaca aú ne'ejichá riyucuna quejá'aje paminá liyá. Nemicha rijló: “Palani richa ijí pejátacare re'iyajé i'imacá. Eta, ¿méreyaca pu'uhuareni jimichi iphala cajrú huani re'iyá”, que nemíchaca rijló. |
23636 | MAT 13:28 | E paminá quemíchari najló: “Chapú péchuri ta nunacu ejátari re'iyohuá ricá.” E nemicha rijló: “¿E pihuátaca hue'ejnacá rero'otaje”? |
23637 | MAT 13:29 | “Uncá” que rimíchaca najló. “Reja ri'imaláreja ñaqué. Apala jero'ó trigo naquiyana rijhua'ató. |
23638 | MAT 13:30 | Reja ri'imareja,” que paminá quemacá najló rinacu. “Richá ña'acana iphájica rená chojé huacajé, nuhuacára'aje nujhua'até sápajeño pu'uhuaré nojé jimichi jero'otaje re'iyayá. Ejomi nepo'otaje ricá, nacára'atacaloje ricá penaje. Quéchami najña'ajé trigo icha, nalamá'atacaloje ricá riñacarelana chojé penaje,” que rimacá najló. Caja quetana riyucuna. |
23662 | MAT 13:54 | Iphari rite'eré ejo. Re richape piño riqueño'ó nehuíña'atacana Tupana nacú nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ripuráca'alo jema'ajeño pechu i'imá: “¡Meque piyuque huani rihue'epílaca nacaje nacojé!” Nemá: —¿Mere chi rehuíña'o piyuqueja puráca'aloji nacú? ¿Meque rihue'epica nacaje la'acana, uncá ina'uqué hue'epílare la'acana? |
23671 | MAT 14:5 | Rijimaje Herodes huátari rinócana. E'iyonaja riquero'ó ina'uqué piyá, palá napechu i'imacale Juan nacú. “Tupana puráca'alo ja'apátajeri ricá,” que napechu i'imacá rinacu. |
23674 | MAT 14:8 | —Je —que rumacá. E ru'ujná roló amaje pamineco. —Marí que rimíchaca nojló. ¿Meque numájica rijló? Aú rumá rojló: —Eco pimá rijló, ra'acáloje pijló Juan bautizar la'ajeri huíla'aru pachiya chojé. “Je” que. E rupa'ó piño ropumí chuhuá rijló quemaje. Rumá rijló: —Pa'á nojló Juan bautizar la'ajeri huíla'aru pachiya chojé. |
23675 | MAT 14:9 | Aú camu'ují huani ripechu la'acó, Herodes pechu la'acó. E'iyonaja uncá meque rila'alá. Caja rimá rojló i'imacá: “No'ojé pijló pihuátacare caje. Tupana hue'epiri quehuaca numacá,” que rimacá rojló i'imacá. Ina'uqué, riyucupéra'acarena, jimaje que rimacá rojló. Ñaqué i'imacale rihuacára'a na'acá rojló ri'imacá. |
23696 | MAT 14:30 | Rimá: “¡Meque caphí huani ta carená!” Aú riquero'ó. Hua'ató que caja ra'acó junápeje. Eja rahuíyo'o: —Pihue'epí numu'ují. |
23706 | MAT 15:4 | Marí que Tupana quemacá: “Iphá ichi'iná ja'apí”. Pu'uhuaré pura'ajícaño nachi'iná nacú inoje”, que rimacá. |
23707 | MAT 15:5 | Eyá me'etení maare nayani quemaño marí que nachi'inajlo: “Uncá meño'ojó no'olá iñaté liñeru aú. Caja no'ó Tupánajlo nuliñérute”, que nemacá najló. |
23728 | MAT 15:26 | Rimá rojló: —Uncá paala pan ña'acana Israelmi chu laquénami liyá, iná a'acáloje ricá ajopana te'eré eyájenajlo, yáhuinajlo penaje. (“Yáhuina” que judíona quemaqueño ajopana te'eré eyájena nacú.) |
23733 | MAT 15:31 | Uncá pura'alaño penájenami pura'añó palá. Apicháca'alona i'imacaño penájenami pala'añó palá. Uncá ja'apálaño palá penájenami ja'apaño caja palá. Mejluruna penájenami amaño caja palá. Marí cajé aú napechu i'imá: “¡Meque piyuque huani la'acá ricá!” Palá napura'acó Tupana nacú raú. Tupana, Israelmi chu pechu i'imacare chojé caphí, nacú napura'ó palá. |
23742 | MAT 16:1 | Fariséona naquiyana, Saducéona naquiyana, quele necá i'ijnaño Jesús amaje. Nephá rinacu. Nahuata Jesús nacú quemacana: “Uncá Tupana huacára'acare calé ricá.” Aú naculácato rinacu. Nemá rijló, rila'acáloje najló nacaje, Tupánaja calé hue'epícare la'acana. |
23743 | MAT 16:2 | E rimá najló: —Amácachu querani je'echú jimá lainchu, imá: “Puji'iní ri'imajica muní” que. |
23744 | MAT 16:3 | Amácachu lapiyami querani je'echú jimá juni suhuáca'ala hua'até cajrú, imá: “Uncá paala ri'imajica me'etení” que. Icá hue'epiño meque ri'imajica maárohua je'echú jimá amácana aú. Eta, nacaje nula'acare e'iyohuá amácana aú uncá ihue'epila meque quemacánaca ricá. |
23749 | MAT 16:8 | Jesús hue'epiri meque napechu i'imacá. E rimá najló: —¿Naje imá: “Uncá pan i'imalá huacapi”? ¡Meque huejápaja huani ipechu i'imacá nochojé caphí! |
23755 | MAT 16:14 | Nemá rijló: —Ne'iyajena quemaño pinacu: “Juan bautizar la'ajeri ricá” que. Ajopana piño quemaño pinacu: “Elías ricá”. Ajopana piño quemaño: “Jeremías ca'ajná ricá”. Ajopana piño quemaño: “Apú Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna naquiyánami ca'ajná ricá”. |
23779 | MAT 17:10 | E ra'apiyatéjena quemaño rijló: —Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño quemaño Elíasmi chu nacú: “Ricá huaícha majó pamineco. Ricá Tupana huacára'ajicare majó ina'uqué i'imatájeri penaje tucumá riphaje”, que nemacá rinacu. ¿Naje chi nemá ilé que? |
23782 | MAT 17:13 | Marí que rimacá aú ra'apiyatéjena hue'epiño rimacá Juan bautizar la'ajérimi chu nacú i'imacá: “Caja Elías iphari majó i'imacá,” que rimacá Juan bautizar la'ajérimi chu nacú i'imacá. |
23789 | MAT 17:20 | Rimá najló: —Huejápaja ipechu i'imacale caphí Tupana chojé, uncá ica'alacha re'iyayá ricá. Jema'á marí: Camu'ujuni mostaza ijí. Ñaqué caja huejápaja ipechu i'imaquela Tupana chojé caphí, imajla marí que ipurejlo: “Patató a'ajná ño'ojó” que. Raú ratatojla a'ajná ño'ojó. Ipechu i'imajica ee caphí Tupana chojé, ila'ajé piyuqueja nacaje ñaqué caja. |
23808 | MAT 18:12 | ’Re ca'ajná pajluhuaja ina'uqué. Cien ohuéjana ripirana. Apala pajluhuaja nanaquiyana capicharo ajopana e'iyayá. Paminá amaca aú uncá ri'imalá ajopana hua'até, rimá: “¿Meque ca'ajná rila'acó?” que. Riyurijla ajopana noventa y nueve na'ajnehuá ajñacana nacú yenuri pu'uteni chu. Ra'apáñajla necá, riculácaloje ricá pajluhuaja nanaquiyana capichaco i'imacá penaje. |
23821 | MAT 18:25 | Uncá meque la'ajé ra'aláchajla rijló rilehuérichaje huemí. Aú ricarihuate quemíchari ajopana rijhua'atéjenajlo marí que: “Marí ina'uqué lehuérica nojló cajrú huani. Eco a'á ricá ajopánajlo rihuemí penaje, risápacaloje najhua'até re mahuemiru penaje. Ñaqué caja a'ajica ajopánajlo rinane rihuemí penaje. Ñaqué caja a'ajica riyajalo, riyani quele nahuemí penaje, nasápacaloje najhua'até mahuemiru penaje. Marí caje aú liñeru jácho'orojla rijló, rilehuéricare huemí penaje”, que rimíchaca najló. |
23822 | MAT 18:26 | Marí que rimíchaca rinacu aú rijhua'até sápajeri tári'icharo ri'irúpachi aú ricarihuate jimaje. Mahuoja rimíchaca rijló: “Nucarihuate, piyúcha'aniyo nuchá. Quéchamico no'ó pijló rihuemí”. |
23824 | MAT 18:28 | ’Rejéchami ra'apíchaca ricarihuate liyá. Mequetana i'imajemi ripháchiya piño apú. Ricá lehuérichari rijló huejápaja. Ricarihuate hua'até sápajeri caja ri'imichaca. Ramíchaca ricá ee ripachiya ricá rinúru'upi naquiyá camachá. Riqueño'ochá rinúru'upi ajño'ocana; rimicha rijló: “Chuhua pa'ajica nojló piyuque pilehuéricare ta”. |
23825 | MAT 18:29 | Eja ritári'icho rijimaje ri'irúpachi aú. Mahuó rimíchaca rijló: “Piyúcha'aniyo nuchá. Quéchami no'ojica pijló rihuemí piyuqueja”. |
23826 | MAT 18:30 | “Uncá” que rimíchaca. E ri'ijichá ajopánajlo riyucuna i'imajé, naca'acáloje ricá ina'uqué huajáquelana chojé penaje. Nahuajácaloje ricá, ra'acáloje rijló rilehuéricare huemí penaje. |
23828 | MAT 18:32 | Aú ja ricarihuate huá'ichari rimaná. Riphicha rinacu; rimicha rijló: “Meque picá ta nujhua'até sápajeri, uncá huani ina'uquélari ta. Nucá amícharo pichaje. Nulamá'achiya picá pilehuéricare aú. Mahuó pimíchaca aú nojló, nomicho pichaje pilehuéricare nojló chiyá. |
23834 | MAT 19:3 | Eyá fariséona naquiyana i'ijnaño Jesús chaje. Nahuata nacaje yucuna quejá'acana riliyá, namácaloje méqueca rimacá najló penaje. Nemacáloje rinacu: “Majopeja ripajlaca” que penaje. E nemá rijló: —¿E Tupana yurica iná cupaca iná yajalo, iná huátaca que? |
23835 | MAT 19:4 | Rimá najló: —Tupana puráca'alo lana'aquéjami amácare caja quemari marí que: “Tupana queño'ótaca eja'ahuá huacajé, riqueño'óta caja ina'uqué achiñá, inanaru hua'até”. |